Stvaranje javnog registra sa podacima o seksualnim zlostavljačima nemoguće je za pravni okvir Kosova, pa čak i civilno društvo i pravni stručnjaci kažu da je to primitivan i neefikasan način bavljenja tim slučajevima, prenosi Ekonomija onlajn.
Viši savjetnik u u Centru za pravnu pomoć i regionalni razvoj Anton Nrecaj kaže da stvaranje javnog registra nije pravi način za borbu protiv seksualnog zlostavljanja.
"Što se tiče djela i zahtjeva inicijative koja mora stvoriti sistem u kome će se imena osoba koje su počinile krivična djela seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja moći objaviti, smatram da je to u početku nemoguće, jer ne možemo kopirati druge sisteme, moramo prilagoditi pravni okvir mentalitetu u kojem živimo. Zatim, ako je osoba optužena za krivično djelo seksualnih delikata, njemu se sudi i dobija kaznu", kaže Nrecaj.
Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena je isto što "linčovanje građane za nepristojan čin", što je činjeno u srednjem vijeku.
"Živimo u 21. vijeku i podložni smo evropskim i međunarodnim standardima gdje se poštuju ljudska prava", rekao je Nrecaj.
On dodaje da se čak ni slike seksualnog zlostavljanja ne bi smele pojavljivati na medijima i društvenim mrežama, jer je to u suprotnosti sa etikom novinarstva i zakonima na Kosovu.
"Vidim da su se slike nedavno počele pojavljivati na društvenim mrežama, posebno djela društvenog uznemiravanja, čak i djece, to je u suprotnosti sa etikom novinarstva i važećim zakonodavstvom, jer se takve slike ne smeju emitovati, djeca su zaštićena od prikazivanja slika, jer se takođe mogu zloupotrebiti. Identitet žrtve mora biti sačuvan", smatra Nrecaj.
Posljednjih dana na Kosovu je zabilježen veliki broj slučajeva seksualnog nasilja. Tim povodom, feministički list "Grazeta" pokrenuo je peticiju Skupštini i Vladi tražeći uspostavljanje javnog registra seksualnih nasilnika, kao i objavljivanje njihovih imena.
Prema njihovim riječima, ovaj registar pruža zaštitu preživjelima nasilja i minimalizuje šanse da se ponovi isti postupak.
Ipak, po mišljenju aktivistkinje Centra za informacije, kritiku i akciju Leonide Moliqaj ovaj obrazac nije efikasan, a takođe može ometati presuđivanje u tim slučajevima.
“Razlog zašto ga ne vidim kao jedan od mehanizama koji bi pomogao u raspravi ili rješavanju pitanja seksualnog uznemiravanja dvojak je, a moj stav je principijelan, da iako znam da je inicijativa imala dobru namjeru, mislim da je takav oblik bavljenja slučajem, osim što ne pomaže, može ga i ometati. Imam neke argumente za ovo, jer mislim da pokretanje takvog registra nije dalo rezultate“, kaže Moliqaj.
Ona navodi da objavljivanje registara dovodi do linča pojedinca od strane društva i danasilnike treba kažnjavati zakonskim mehanizmima, a ne popularnim suđenjem.
"Podaci u Americi imaju tržište koje nije pravi način za rešavanje problema seksualnog zlostavljanja. Čak i u zemljama u kojima postoji veća demokratija, ovaj oblik se ne primjenjuje. Dakle, segregacija ili linč su kontraefikasni. Dakle, ako postoji linč od strane društva i institucija, šanse su mnogo veće da će slučaj ponoviti neko ko je reintegraisan, preodgojen kroz državne politike što bi trebalo da nam bude cilj za poboljšanje. Da ne bi bila pogrešno shvaćena, mislim da bi svaka osoba ili grupa pojedinaca koji čine zločine bilo koje vrste, a posebno seksualne zločine, trebalo da budu procesuirani i kažnjeni u skladu sa važećim zakonima“, rekla je Moliqaj.
Njeno mišljenje je da bi takav metod uticao i na prijavljivanje ovih slučajeva, jer mnoge žene ne prijavljuju seksualno uznemiravanje, zato što u malim zemljama poput Kosova ono dolazi od bliskih srodnika, odnosno potiču od članova porodice, profesora, ljekara, drugih lica u porodičnim odnosima.
„Sad zamislite kako bi to uticalo na izvještavanje, na činjenicu da prijavite blisku osobu i ona će biti objavljena sa fotografijama i podacima. Osim što nema nikakav efekat kao inicijativa, ona je i antifeministička, jer feminizam u koji vjerujem uključuje i jedno i drugo muškaraca i žena i nije namjenjena kažnjavanju ljudi, ali vjerujemo u društvene promjene“, zaključila je Moliqaj.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Što se tiče djela i zahtjeva inicijative koja mora stvoriti sistem u kome će se imena osoba koje su počinile krivična djela seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja moći objaviti, smatram da je to u početku nemoguće, jer ne možemo kopirati druge sisteme, moramo prilagoditi pravni okvir mentalitetu u kojem živimo. Zatim, ako je osoba optužena za krivično djelo seksualnih delikata, njemu se sudi i dobija kaznu", kaže Nrecaj.
Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena je isto što "linčovanje građane za nepristojan čin", što je činjeno u srednjem vijeku.
"Živimo u 21. vijeku i podložni smo evropskim i međunarodnim standardima gdje se poštuju ljudska prava", rekao je Nrecaj.
On dodaje da se čak ni slike seksualnog zlostavljanja ne bi smele pojavljivati na medijima i društvenim mrežama, jer je to u suprotnosti sa etikom novinarstva i zakonima na Kosovu.
"Vidim da su se slike nedavno počele pojavljivati na društvenim mrežama, posebno djela društvenog uznemiravanja, čak i djece, to je u suprotnosti sa etikom novinarstva i važećim zakonodavstvom, jer se takve slike ne smeju emitovati, djeca su zaštićena od prikazivanja slika, jer se takođe mogu zloupotrebiti. Identitet žrtve mora biti sačuvan", smatra Nrecaj.
Posljednjih dana na Kosovu je zabilježen veliki broj slučajeva seksualnog nasilja. Tim povodom, feministički list "Grazeta" pokrenuo je peticiju Skupštini i Vladi tražeći uspostavljanje javnog registra seksualnih nasilnika, kao i objavljivanje njihovih imena.
Prema njihovim riječima, ovaj registar pruža zaštitu preživjelima nasilja i minimalizuje šanse da se ponovi isti postupak.
Ipak, po mišljenju aktivistkinje Centra za informacije, kritiku i akciju Leonide Moliqaj ovaj obrazac nije efikasan, a takođe može ometati presuđivanje u tim slučajevima.
“Razlog zašto ga ne vidim kao jedan od mehanizama koji bi pomogao u raspravi ili rješavanju pitanja seksualnog uznemiravanja dvojak je, a moj stav je principijelan, da iako znam da je inicijativa imala dobru namjeru, mislim da je takav oblik bavljenja slučajem, osim što ne pomaže, može ga i ometati. Imam neke argumente za ovo, jer mislim da pokretanje takvog registra nije dalo rezultate“, kaže Moliqaj.
Ona navodi da objavljivanje registara dovodi do linča pojedinca od strane društva i danasilnike treba kažnjavati zakonskim mehanizmima, a ne popularnim suđenjem.
"Podaci u Americi imaju tržište koje nije pravi način za rešavanje problema seksualnog zlostavljanja. Čak i u zemljama u kojima postoji veća demokratija, ovaj oblik se ne primjenjuje. Dakle, segregacija ili linč su kontraefikasni. Dakle, ako postoji linč od strane društva i institucija, šanse su mnogo veće da će slučaj ponoviti neko ko je reintegraisan, preodgojen kroz državne politike što bi trebalo da nam bude cilj za poboljšanje. Da ne bi bila pogrešno shvaćena, mislim da bi svaka osoba ili grupa pojedinaca koji čine zločine bilo koje vrste, a posebno seksualne zločine, trebalo da budu procesuirani i kažnjeni u skladu sa važećim zakonima“, rekla je Moliqaj.
Njeno mišljenje je da bi takav metod uticao i na prijavljivanje ovih slučajeva, jer mnoge žene ne prijavljuju seksualno uznemiravanje, zato što u malim zemljama poput Kosova ono dolazi od bliskih srodnika, odnosno potiču od članova porodice, profesora, ljekara, drugih lica u porodičnim odnosima.
„Sad zamislite kako bi to uticalo na izvještavanje, na činjenicu da prijavite blisku osobu i ona će biti objavljena sa fotografijama i podacima. Osim što nema nikakav efekat kao inicijativa, ona je i antifeministička, jer feminizam u koji vjerujem uključuje i jedno i drugo muškaraca i žena i nije namjenjena kažnjavanju ljudi, ali vjerujemo u društvene promjene“, zaključila je Moliqaj.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
