Još jedan prijedlog

Decenija je prošla, a umesto formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, najavljuje se još jedan predlog o njenom formiranju. Ovog puta da ga piše, spreman je i kosovski premijer Albin Kurti.

Za političkog analitičara iz Prištine Artona Demhasaja "besmisleno" je pričati o izradi novog nacrta statuta za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom kada je Evropska unija, u saradnji sa međunarodnim izaslanicima, Kosovu i Srbiji već predstavila jedan takav dokument.

S druge strane, politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da zvanična Priština pokušava da "obesmisli" proces formiranja Zajednice, te da je to "bumerang" koji se vraća EU. U tom kontekstu pojašnjava da je Briselskim sporazumom predviđeno da statut piše srpski upravljački tim, te da su na taj dokument trebali da se daju komentari, a ne da se piše novi.

Zajednica opština sa srpskom većinom bi Srbima sa Kosova trebala da pruži određeni nivo samomenadžiranja. Dogovorena je u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa pre više od deset godina, ali je Kosovo odbijalo uz obrazloženje da može negativno da utiče na unutrašnju funkcionalnost.

Izaslanici EU, Sjedinjenih Država, Nemačke, Francuske i Italije su oktobra 2023. Kosovu i Srbiji predstavili nacrt statuta za formiranje Zajednice, koji su premijer Kosova Albin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u načelu prihvatili.

Međutim, nakon izjave specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka da je pitanje statuta unutrašnje pitanje Kosova, Kurti je rekao da bi onda Kosovo trebalo da bude i autor tog dokumenta.

Predložio je da ga napiše on u saradnji sa svojim ministrom za zajednice i povratak Nenadom Rašićem i lokalne samouprave Eljbertom Krasnićijem (Elbert Krasniqi).

Potom je i predsednica Kosova Vjosa Osmani rekla da bi Priština trebala da napiše statut u saradnji sa SAD.

Šta kažu iz EU?

Iz Evropske unije poručuju da je Kosovo imalo priliku da u poslednjih deset godina predstavi predlog nacrta za formiranje Zajednice, te da sada očekuju da krene sa konkretnim koracima.

"U ovoj odmakloj fazi procesa se očekuje da uskoro počne sa uspostavljanjem Zajednice opština sa srpskom većinom, Kosovo je pozvano da pruži svoje komentare i sugestije na nacrt koji je na stolu", rekao je za RSE portparol EU Peter Stano.

On je ponovio da je nacrt statuta koji je izradila EU "moderan evropski način rešavanja osetljivog pitanja zaštite manjina".

"Očekujemo da obe strane nastave razgovore na osnovu ovog nacrta", rekao je Stano.

RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom da li će se pristupiti pisanju novog nacrta statuta ili se ostaje pri stavu da je onaj koji je izradila EU prihvatljiv, ali odgovor nije stigao.

RSE je pokušao da dobije i komentar iz kabineta predsednice Kosova, ali bezuspešno.

Direktor nevladine organizacije Çohu Arton Demhasaj, u izjavi za RSE ukazuje da je premijer Kosova Aljbin Kurti, ukoliko je planirao, nacrt statuta trebao da napiše pre nego je to uradila međunarodna zajednica.

"Sada kada imamo nacrt EU, besmisleno je praviti još jedan nacrt Vlade Kosova, još manje sada kada ga je premijer prihvatio u načelu i kada postoji izjava da je taj nacrt u skladu sa ustavom zemlje", kaže Demhasaj.

Politikolog Ognjen Gogić kaže da je sada na Kosovu da statut koji je izradila EU prosledi Ustavnom sudu na procenu, ali napominje da ne može da se krene sa formiranjem Zajednice dok se ne održe lokalni izbori u opštinama sa srpskom većinom na severu.

"Sada kada se više ne zna ko treba da piše statut, Kosovo može da koristi prostor da komplikuje čitavu diskusiju", kaže Gogić.

Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenier (Jeffry Hovenier) je krajem decembra 2023. godine u video poruci rekao da SAD očekuju da vide napredak u normalizaciji odnosa u 2024. godini.

U tom kontekstu je naveo da i Kosovo i Srbija treba da ispune svoje obaveze iz dijaloga, uključujući napredak u vezi sa Zajednicom opština sa srpskom većinom.

SAD su inače podržale nacrt statuta koji je ranije izradila EU i koji je predstavljen Kosovu i Srbiji.

Radio Slobodna Evropa je imao uvid u taj nacrt, za koji su izvori u Briselu potvrdili da ipak može podleći manjim promenama.

Srbi sa Kosova bi na osnovu tog dokumenta trebali da uživaju veća prava.

Pored nacrta statuta EU, do sada su za formiranje Zajednice izrađena još četiri nacrta statuta: Nacrt statuta Upravljačkog tima, nacrt vizije premijera Kosova Aljbina Kurtija, nacrt statuta premijera Albanije Edija Rame i nacrt statuta Udruženja koji je izradila nemačka organizacija Friedrich-Ebert-Stiftung (FES).