Premijer Kosova Albin Kurti nastavlja sa potezima koji vode u političku izolaciju, a odbijanje da učestvuje na jučerašnjem sastanku u Tirani u okviru Berlinskog procesa, ukazuje da njegov sve lošiji lični odnos sa Edijem Ramom prelazu u fazu potpunog prekida komunikacije. Kurti očigledno jako loše podnosi kritike na svoj račun, posebno one koje stižu od "konkurencije" iz Tirane, smatraju sagovornici Kosovo onlajna.
Kurti nije otputovao u Tiranu zbog, kako je objasnio, učešća na međunarodnom simpozijumu levičara u Grčkoj.
Paradoksalno, ovo je drugi put u kratkom roku da Kurti, kao žestok protivnik "Otvorenog Balkana" i jedan od najvećih zagovornika Berlinskog procesa, odbija da učestvuje na sastancima u vezi sa ovom inicijativom. Prije nedjelju dana, Edi Rama je organizovao dvodnevnu turneju po glavnim gradovima regiona kako bi pripremio jučerašnji samit u Tirani, a u vezi sa nastavkom Berlinskog procesa u oktobru. Albanski premijer je poručio da "nema ništa apsurdnije" od toga što će u dijelu izvještaja o pripremama za samit, dio u vezi sa Kosovom ostati "prazan".
Politički analitičar i sociolog Artan Muhaxhiri kaže za Kosovo onlajn da je apsolutno neprihvatljivo "naivno personalizovanje problema" i dramatizacija lične netrpeljivosti između Kurtija i Rame, koja se negativno projektuje na ulogu Kosova u Berlinskom procesu.
"Albanija je od strane EU izabrana za organizatora sljedećeg samita Berlinskog procesa u oktobru, pa je greška poistovećivati ovaj sastanak samo sa premijerom Ramom. Ovakvo ponašanje predstavlja i veoma problematičan signal budućim evropskim projektima za Zapadni Balkan, jer se ovim blokirajućim stilom djelovanja umnožavaju prepreke koje su već velike. Svako odsustvo Kosova na ovakvim sastancima šteti evropskoj perspektivi i produbljuje faktičku i simboličku izolaciju, jačajući imidž rigidne vlasti koja stalno gubi prijatelje i stvara neprijatelje", ističe Muxhahiri.
On ukazuje da Kurti ima poseban pristup prema međunarodnoj zajednici, dodajući da premijer želi da ideološki promjeni pravila igre koja su važila za prethodne kosovske lidere, namećući se kao ključni političar koji odlučuje u geostrateškim i geopolitičkim projektima za naš region.
"Ponekad on nije toliko prihvatajući u pogledu brojnih složenosti delikatnih višestepenih agendi, ali ima za cilj da nametne svoje ideje bez obzira - i često suprotstavljen – u odnosu na dugoročne planove velikih sila - SAD i EU. Glavni razlog zašto je EU primjenila kaznene mjere protiv Kosova bio je da pokaže glavnim akterima – Kosovu i Srbiji da se nedostatak konstruktivnog pristupa neće tolerisati. Kurti prilazi veoma blizu crvenim linijama, ali odlučuje da se okrene u posljednjem trenutku. To se desilo u Ohridu sa prihvatanjem Asocijacije, a takođe i u Bratislavi u vezi sa neophodnim koracima za deeskalaciju na sjeveru", navodi sagovornik portala.
Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kaže za Kosovo onlajn da, prvo, Kurti nema ni šta ni da traži na Berlinskom procesu, s obzirom na poteze koje je povlačio posljednjih nedjelja, uključujući i zabranu ulaska srpske robe na Kosovo.
"Kurti krši osnovne principe Berlinskog procesa, a to je sloboda kretanja robe, ljudi i kapitala i slobodno pružanje usluga. Objektivno gledano, kada se vide osnovni principi Berlinskog procesa, Kurti je šampion u njihovom kršenju. Kada je riječ o samom samitu u Tirani, ako je Kurti u lošim odnosima sa Ramom, sigurno je i to uticalo da ne dođe na taj skup. Međutim, suština je da Kurti, jednostavno misli da nasiljem može da riješi problem na Kosovu, a za njega su najveći problem - Srbi na Kosovu. On vjerovatno misli da to može nasiljem, da mu niko drugi ne treba i da ne mora da učestvuje u tim procesima koji teže upravo da se između zapadnobalkanskih zemalja naprave odnosi, ekonomski bar, koji postoje unutar Evropske unije, da se potpuno liberalizuje taj prostor", navodi Zečević.
Dodaje da je Kurti očigledno nezainteresovan, ima konflikte s Ramom, ionako krši principe Berlinskog procesa, pa je vjerovatno sve to zajedno premijeru Kosova to bio motiv da ne prisustvuje samitu u Tirani.
"Međutim, to objektivno gledano nanosi štetu Albancima na Kosovu. Ali to je njegov izbor i izbor kosovskih Albanaca kada je riječ o Kurtiju. Ne znam koliko ga oni podržavaju u ovom trenutku, on se takođe suočava sa velikim pritiskom na domaćem planu", kaže sagovornik portala.
Ukazuje da Kurti vodi jednu autističnu politiku.
"Ne drži se Briselskog sporazuma, ne pokušava da ga sprovede na bilo koji način, oglušuje se o zahtjeve SAD i EU da deeskalira situaciju na sjeveru, krši principe Berlinskog procesa. U tom smislu možda nije ni loše što nije bio u Tirani, kada ionako ništa ne poštuje i sa njim se ne može razgovarati. Na kraju krajeva, u sukobu je i sa rukovodstvom Albanije, što je veoma interesantna pozicija Kurtija koji je naizgled sam protiv svih", priča Zečević.
Na pitanje da li je Kurtijeva autistična politika možda ipak potpomognuta i savjetovana i sa strane, od nekih od saveznika Kosova, ili je on ipak počeo da gubi "politički kompas", Zečević kaže da ima utisak da premijer Kosova ima podršku sa Zapada u toliko što "Zapad izgleda ne želi da ostavi Albance na cedilu, ni po koju cijenu".
"Mislim da utoliko Kurti ima podršku, u smislu da Zapad neće da se odrekne Albanaca na Kosovu i tog projekta nezavisnog Kosova koji je sam po sebi 'čardak ni na nebu ni na zemlji'. I da im uspije taj projekat, sigurno će se Kosovo ujediniti sa Albanijom, bojim se da nema govora o tome da će Kosovo postojati kao neka multietnička sredina. Nezavisno Kosovo će biti očišćeno od Srba i priključeno Albaniji. To je plan Albanaca. Tako da Kurti uživa tu podršku u mjeri u kojoj Zapad neće da digne ruke od Albanaca, od projekta nezavisnog Kosova. Mada mislim da je i Zapad postao svijestan da sa Kurtijem ne mogu daleko da doguraju u smislu traženja nekog rješenja za krizu na sjeveru", kaže Zečević, i dodaje da ipak Kurtija još ne puštaju niz vodu, jer im je taj projekat "prirastao za srce".
Za sada je Zapad primjenio niz kaznenih mjera zbog odbijanja vlasti Kosova da deeskaliraju situaciju na sjeveru, koje su i politički i ekonomski donekle izolovale Kosovo. Obustavljeni su bilateralni sastanci sa zapadnim zvaničnicima, a Kosovu je onemogućen pristup fondovima EU, dok su pojedine zemlje obustavile i saradnju sa Kosovom u raznim oblastima, uključujući bezbjednosnu.
Za profesora međunarodnog prava Afrima Hotija nema dileme da je Kurtijeva odluka da ne ode na samit u Tirani pogrešna. On naglašava da to svakako nije u interesu Kosova. Ističe da je sastanak u Tirani veoma važan, da je on "prethodnica" narednog sastanka u okviru Berlinskog procesa, inicijative koja je pokrenuta u Berlinu i koja za cilj ima ekonomsko osnaživanje regiona i rešavanje problema za dobrobit svih na Zapadnom Balkanu.
"Kurtijeva odluka da ne ode na samit je, po meni, pogrešna. Sastanak u Tirani je veoma važan. Tu su bili svi premijeri jugozapadnog Balakna i mislim da bi mnogo bolje bilo da je i premijer Kosova bio tu", navodi Hoti.
On ukazuje da Kurti u ovom slučaju ima obaveze prije svega prema Kosovu, jer ako "premijer nije tu, to znači da Kosovo nije tu".
Ponavljam, mislim da nije u interesu Kosova da nemamo predstavnika na ovako važnim sastancima. Kosovo i njegove institucije treba da budu svuda i u svakom momentu tamo gdje se organizuje dijalog ili nešto što ima veze sa regionom. Kosovo jednostavno mora da prisutno na takvim događajima, odnosno da njegove interese predstavljaju oni koji su za to izabrani da rade", kaže nam Hoti.
Urednica kosovske televizije ATV Teuta Arifaj podsjeća da je ovo drugi put da se Kurti u kratkom periodu ne viđa sa Ramom, jer do njihovog susreta nije došlo ni prilikom nedavne posjete albanskog premijera Kosovu.
"U slučaju samita u Tirani, Albin Kurti više se ponaša kao Kurti, nego kao premijer. S druge strane, Rama se nekoliko puta već ponašao u suprotnosti od onoga kako to od njega očekuju Albanci na Kosovu, pa i Vlada Kosova. Nekoliko puta je već imao veoma kritične na račun Kurtija, miješao se u unutrašnje poslova Kosova, bez koordinacije sa Kosovom. Tako da, na neki način mogla bih da opravdam Kurtija, iako smatram da su ovakvi odnosi između Kosova i Albanije neopravdani", navodi Arifaj.
Izvor: Kosovo Online
Paradoksalno, ovo je drugi put u kratkom roku da Kurti, kao žestok protivnik "Otvorenog Balkana" i jedan od najvećih zagovornika Berlinskog procesa, odbija da učestvuje na sastancima u vezi sa ovom inicijativom. Prije nedjelju dana, Edi Rama je organizovao dvodnevnu turneju po glavnim gradovima regiona kako bi pripremio jučerašnji samit u Tirani, a u vezi sa nastavkom Berlinskog procesa u oktobru. Albanski premijer je poručio da "nema ništa apsurdnije" od toga što će u dijelu izvještaja o pripremama za samit, dio u vezi sa Kosovom ostati "prazan".
Politički analitičar i sociolog Artan Muhaxhiri kaže za Kosovo onlajn da je apsolutno neprihvatljivo "naivno personalizovanje problema" i dramatizacija lične netrpeljivosti između Kurtija i Rame, koja se negativno projektuje na ulogu Kosova u Berlinskom procesu.
"Albanija je od strane EU izabrana za organizatora sljedećeg samita Berlinskog procesa u oktobru, pa je greška poistovećivati ovaj sastanak samo sa premijerom Ramom. Ovakvo ponašanje predstavlja i veoma problematičan signal budućim evropskim projektima za Zapadni Balkan, jer se ovim blokirajućim stilom djelovanja umnožavaju prepreke koje su već velike. Svako odsustvo Kosova na ovakvim sastancima šteti evropskoj perspektivi i produbljuje faktičku i simboličku izolaciju, jačajući imidž rigidne vlasti koja stalno gubi prijatelje i stvara neprijatelje", ističe Muxhahiri.
On ukazuje da Kurti ima poseban pristup prema međunarodnoj zajednici, dodajući da premijer želi da ideološki promjeni pravila igre koja su važila za prethodne kosovske lidere, namećući se kao ključni političar koji odlučuje u geostrateškim i geopolitičkim projektima za naš region.
"Ponekad on nije toliko prihvatajući u pogledu brojnih složenosti delikatnih višestepenih agendi, ali ima za cilj da nametne svoje ideje bez obzira - i često suprotstavljen – u odnosu na dugoročne planove velikih sila - SAD i EU. Glavni razlog zašto je EU primjenila kaznene mjere protiv Kosova bio je da pokaže glavnim akterima – Kosovu i Srbiji da se nedostatak konstruktivnog pristupa neće tolerisati. Kurti prilazi veoma blizu crvenim linijama, ali odlučuje da se okrene u posljednjem trenutku. To se desilo u Ohridu sa prihvatanjem Asocijacije, a takođe i u Bratislavi u vezi sa neophodnim koracima za deeskalaciju na sjeveru", navodi sagovornik portala.
Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kaže za Kosovo onlajn da, prvo, Kurti nema ni šta ni da traži na Berlinskom procesu, s obzirom na poteze koje je povlačio posljednjih nedjelja, uključujući i zabranu ulaska srpske robe na Kosovo.
"Kurti krši osnovne principe Berlinskog procesa, a to je sloboda kretanja robe, ljudi i kapitala i slobodno pružanje usluga. Objektivno gledano, kada se vide osnovni principi Berlinskog procesa, Kurti je šampion u njihovom kršenju. Kada je riječ o samom samitu u Tirani, ako je Kurti u lošim odnosima sa Ramom, sigurno je i to uticalo da ne dođe na taj skup. Međutim, suština je da Kurti, jednostavno misli da nasiljem može da riješi problem na Kosovu, a za njega su najveći problem - Srbi na Kosovu. On vjerovatno misli da to može nasiljem, da mu niko drugi ne treba i da ne mora da učestvuje u tim procesima koji teže upravo da se između zapadnobalkanskih zemalja naprave odnosi, ekonomski bar, koji postoje unutar Evropske unije, da se potpuno liberalizuje taj prostor", navodi Zečević.
Dodaje da je Kurti očigledno nezainteresovan, ima konflikte s Ramom, ionako krši principe Berlinskog procesa, pa je vjerovatno sve to zajedno premijeru Kosova to bio motiv da ne prisustvuje samitu u Tirani.
"Međutim, to objektivno gledano nanosi štetu Albancima na Kosovu. Ali to je njegov izbor i izbor kosovskih Albanaca kada je riječ o Kurtiju. Ne znam koliko ga oni podržavaju u ovom trenutku, on se takođe suočava sa velikim pritiskom na domaćem planu", kaže sagovornik portala.
Ukazuje da Kurti vodi jednu autističnu politiku.
"Ne drži se Briselskog sporazuma, ne pokušava da ga sprovede na bilo koji način, oglušuje se o zahtjeve SAD i EU da deeskalira situaciju na sjeveru, krši principe Berlinskog procesa. U tom smislu možda nije ni loše što nije bio u Tirani, kada ionako ništa ne poštuje i sa njim se ne može razgovarati. Na kraju krajeva, u sukobu je i sa rukovodstvom Albanije, što je veoma interesantna pozicija Kurtija koji je naizgled sam protiv svih", priča Zečević.
Na pitanje da li je Kurtijeva autistična politika možda ipak potpomognuta i savjetovana i sa strane, od nekih od saveznika Kosova, ili je on ipak počeo da gubi "politički kompas", Zečević kaže da ima utisak da premijer Kosova ima podršku sa Zapada u toliko što "Zapad izgleda ne želi da ostavi Albance na cedilu, ni po koju cijenu".
"Mislim da utoliko Kurti ima podršku, u smislu da Zapad neće da se odrekne Albanaca na Kosovu i tog projekta nezavisnog Kosova koji je sam po sebi 'čardak ni na nebu ni na zemlji'. I da im uspije taj projekat, sigurno će se Kosovo ujediniti sa Albanijom, bojim se da nema govora o tome da će Kosovo postojati kao neka multietnička sredina. Nezavisno Kosovo će biti očišćeno od Srba i priključeno Albaniji. To je plan Albanaca. Tako da Kurti uživa tu podršku u mjeri u kojoj Zapad neće da digne ruke od Albanaca, od projekta nezavisnog Kosova. Mada mislim da je i Zapad postao svijestan da sa Kurtijem ne mogu daleko da doguraju u smislu traženja nekog rješenja za krizu na sjeveru", kaže Zečević, i dodaje da ipak Kurtija još ne puštaju niz vodu, jer im je taj projekat "prirastao za srce".
Za sada je Zapad primjenio niz kaznenih mjera zbog odbijanja vlasti Kosova da deeskaliraju situaciju na sjeveru, koje su i politički i ekonomski donekle izolovale Kosovo. Obustavljeni su bilateralni sastanci sa zapadnim zvaničnicima, a Kosovu je onemogućen pristup fondovima EU, dok su pojedine zemlje obustavile i saradnju sa Kosovom u raznim oblastima, uključujući bezbjednosnu.
Za profesora međunarodnog prava Afrima Hotija nema dileme da je Kurtijeva odluka da ne ode na samit u Tirani pogrešna. On naglašava da to svakako nije u interesu Kosova. Ističe da je sastanak u Tirani veoma važan, da je on "prethodnica" narednog sastanka u okviru Berlinskog procesa, inicijative koja je pokrenuta u Berlinu i koja za cilj ima ekonomsko osnaživanje regiona i rešavanje problema za dobrobit svih na Zapadnom Balkanu.
"Kurtijeva odluka da ne ode na samit je, po meni, pogrešna. Sastanak u Tirani je veoma važan. Tu su bili svi premijeri jugozapadnog Balakna i mislim da bi mnogo bolje bilo da je i premijer Kosova bio tu", navodi Hoti.
On ukazuje da Kurti u ovom slučaju ima obaveze prije svega prema Kosovu, jer ako "premijer nije tu, to znači da Kosovo nije tu".
Ponavljam, mislim da nije u interesu Kosova da nemamo predstavnika na ovako važnim sastancima. Kosovo i njegove institucije treba da budu svuda i u svakom momentu tamo gdje se organizuje dijalog ili nešto što ima veze sa regionom. Kosovo jednostavno mora da prisutno na takvim događajima, odnosno da njegove interese predstavljaju oni koji su za to izabrani da rade", kaže nam Hoti.
Urednica kosovske televizije ATV Teuta Arifaj podsjeća da je ovo drugi put da se Kurti u kratkom periodu ne viđa sa Ramom, jer do njihovog susreta nije došlo ni prilikom nedavne posjete albanskog premijera Kosovu.
"U slučaju samita u Tirani, Albin Kurti više se ponaša kao Kurti, nego kao premijer. S druge strane, Rama se nekoliko puta već ponašao u suprotnosti od onoga kako to od njega očekuju Albanci na Kosovu, pa i Vlada Kosova. Nekoliko puta je već imao veoma kritične na račun Kurtija, miješao se u unutrašnje poslova Kosova, bez koordinacije sa Kosovom. Tako da, na neki način mogla bih da opravdam Kurtija, iako smatram da su ovakvi odnosi između Kosova i Albanije neopravdani", navodi Arifaj.
Izvor: Kosovo Online
