Kosovo 12. juna obilježava 24. godišnjicu Dana slobode ili oslobođenja Kosova, kada su mirovne trupe NATO-a ušle na Kosovo nakon vazdušne kampanje Sjevernoatlantske alijanse protiv srpskih vojnih i policijskih ciljeva na Kosovu i u Srbiji.
Kampanja bombardovanja, koja je trajala 78 dana, okončana je 10. juna 1999. godine, nakon usvajanja Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, povlačenjem srpskih snaga sa Kosova.
Rezolucijom UN 1244 na Kosovu je uspostavljena privremena administracija UN-a, UNMIK, da upravlja ratom razorenom zemljom u prelaznom periodu do izgradnje lokalnih kapaciteta i rješavanja statusa Kosova.
Takođe je utvrđen pravni osnov za raspoređivanje 50.000 mirovnih trupa predvođenih NATO-om kako bi se obezbijedio mir na Kosovu, što je najveća mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse.
Razmještanju mirovnih trupa prethodio je Kumanovski tehnički sporazum, koji je predviđao povlačenje svih srpskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih NATO trupa na Kosovo.
Potpuno povlačenje srpskih trupa završeno je 20. juna 1999. godine.
Prvi vojnici koji su ušli na teritoriju Kosova 1999. godine bili su pripadnici norveške vojske. Bili su dio mirovnih snaga iz 36 zemalja širom svijeta – od kojih je 30.000 iz zemalja NATO-a – koje su došle na Kosovo.
Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbeglica, ljudi raseljenih unutar i van Kosova, te protjeranih koji su se sklonili u kampove u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Vojna intervencija NATO-a uslijedila je nakon skoro decenije međunarodnih diplomatskih napora da se zaustave ratovi u bivšoj Jugoslaviji. Na Kosovu su tome prethodile konferencije u Rambujeu i Parizu, gdje je Srbija odbacila kompromis da zaustavi nasilje svojih snaga na Kosovu.
Više od 13.000 ljudi je ubijeno, a više od 6.000 nestalo u ratu 1998-1999.
Na stotine ubijenih Albanaca sa Kosova pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tijela su zakopale srpske snage kako bi sakrile zločine.
Politički i vojni lideri Srbije uhapšeni su, suđeni i osuđeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu.
Među njima je bio i bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević, koji je umro u zatvoru pre nego što je osuđen za odgovornost za naređivanje ratnih zločina na Kosovu.
Prema podacima, više od 1.600 ljudi se i dalje smatra nestalim.
Dvadeset i tri godine nakon ulaska na Kosovo, broj vojnika KFOR-a se smanjio i trenutno ima preko 4.000 vojnika iz 28 zemalja svijeta.
Rezolucijom UN 1244 na Kosovu je uspostavljena privremena administracija UN-a, UNMIK, da upravlja ratom razorenom zemljom u prelaznom periodu do izgradnje lokalnih kapaciteta i rješavanja statusa Kosova.
Takođe je utvrđen pravni osnov za raspoređivanje 50.000 mirovnih trupa predvođenih NATO-om kako bi se obezbijedio mir na Kosovu, što je najveća mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse.
Razmještanju mirovnih trupa prethodio je Kumanovski tehnički sporazum, koji je predviđao povlačenje svih srpskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih NATO trupa na Kosovo.
Potpuno povlačenje srpskih trupa završeno je 20. juna 1999. godine.
Prvi vojnici koji su ušli na teritoriju Kosova 1999. godine bili su pripadnici norveške vojske. Bili su dio mirovnih snaga iz 36 zemalja širom svijeta – od kojih je 30.000 iz zemalja NATO-a – koje su došle na Kosovo.
Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbeglica, ljudi raseljenih unutar i van Kosova, te protjeranih koji su se sklonili u kampove u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Vojna intervencija NATO-a uslijedila je nakon skoro decenije međunarodnih diplomatskih napora da se zaustave ratovi u bivšoj Jugoslaviji. Na Kosovu su tome prethodile konferencije u Rambujeu i Parizu, gdje je Srbija odbacila kompromis da zaustavi nasilje svojih snaga na Kosovu.
Više od 13.000 ljudi je ubijeno, a više od 6.000 nestalo u ratu 1998-1999.
Na stotine ubijenih Albanaca sa Kosova pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tijela su zakopale srpske snage kako bi sakrile zločine.
Politički i vojni lideri Srbije uhapšeni su, suđeni i osuđeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu.
Među njima je bio i bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević, koji je umro u zatvoru pre nego što je osuđen za odgovornost za naređivanje ratnih zločina na Kosovu.
Prema podacima, više od 1.600 ljudi se i dalje smatra nestalim.
Dvadeset i tri godine nakon ulaska na Kosovo, broj vojnika KFOR-a se smanjio i trenutno ima preko 4.000 vojnika iz 28 zemalja svijeta.
