Kosovo i Srbija imaju za cilj da zaključe značajan sporazum o normalizaciji odnosa ove godine, rekao je premijer Kosova Albin Kurti za Euraktiv, i dodao da to neće ići glatko, uprkos povećanom angažovanju Zapada.
„Potrebna nam je normalizacija odnosa, a to se može postići uz obostrano priznavanje kao najvažnijim dijelom sporazuma“, rekao je Kurti, tvrdeći da je gavni problem to što je Beograd uporan u tome da formalno ne prizna nezavisnost Kosova.
Ažurirani prijedlog EU, koji su obe strane dobile prije početka samita EU-Zapadni Balkan u Tirani prošlog decembra, još uvijek nije objavljen, ali je poznato da uključuje međusobno priznavanje zvaničnih dokumenata, povećanu finansijsku pomoć i druge mjere za poboljšanje života građana Kosova i Srbije.
Upitan o izgledima za sklapanje sporazuma do kraja ove godine, Kurti je rekao da je to cilj.
„Ono što je ostalo da se pregovara, a to neće biti nimalo lako, jeste mehanizam za implementaciju, međunarodne garancije i vremenski redoslijed šta, kako i kada“, rekao je Kurti.
Kurti je po pitanju formiranja ZSO naglasio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „i dalje traga za teritorijalnim etnonacionalizmom“.
„U suštini, koristio bi Zajednicu srpskih opština kao naziv za novu Republiku Srpsku“, rekao je Kurti.
Nada se da će se, kada počnu razgovori o prijedlogu EU, povećati međusobno povjerenje, jer kako navodi, sporazumi se ne mogu primjeniti ako nema povjerenja.
„Potpisivanje sporazuma i primena sporazuma na Balkanu su dvije različite stvari i treba da ih dovedemo u istu ravan" rekao je Kurti i dodao da „dvije trećine sporazuma potpisanih u Briselu prethodnih decenija Srbija nije primjenila”.
Prema njegovim riječima, aktuelni predlog EU odnosiće se na 'nacionalne manjine' u svojoj preambuli i univerzalnim konceptima, kao što su nezavisnost, teritorijalni integritet, suverenitet, reciprocitet, ljudska prava, demokratija, vladavina prava i samoopredjeljenje.
"Ono što me čini optimistom jeste činjenica da su u ovom prijedlogu korišćeni određeni univerzalni koncepti i pojmovi, za razliku od decenije prije mog dolaska na vlast, gdje su 33 sporazuma bila zasnovana više na ideologiji rješavanja problema", rekao je Kurti.
On je dodao da su prethodni prijedlozi bili previše složeni i detaljni i da ih je stoga teško predstaviti javnosti, dok najnoviji ima "samo jedan veliki kamen spoticanja".
„Jedan od 33 sporazuma nije prošao test našeg Ustava, jer se govori o jednonacionalnom udruživanju“, rekao je Kurti, odgovarajući na sve veći pritisak EU i SAD da se formira ZSO.
Kako je naveo, nemoguće je stvarati "neravnoteže" koje postaju izvor tenzija.
„Treba da budemo veoma oprezni, da ne pravimo dogovore koji su pali na testu ljudskih prava, ustava, demokratskog i republičkog poretka, ali istovremeno treba imati u vidu da na cijelom Balkanu imate nacionalne manjine. Njihova prava ne mogu biti identična, ali, ipak, nećemo stvarati te neravnoteže, koje postaju izvor daljih tenzija“, dodao je Kurti.
On je rekao da prijedlog EU ne sme da bira između 33 nesprovedena sporazuma, dodajući da uzajamno priznanje mora da bude osnova čitavog procesa.
Upitan da li vjeruje da je postignut napredak u lobiranju kod država EU koje nisu priznale Kosovo, Kurti je rekao da "postoji povećana komunikacija i saradnja, dok je atmosfera mnogo bolja sa svima njima".
Prema Kurtijevim riječima, sa Grčkom su napravljeni konkretni koraci, pri čemu je kancelarija Kosova u Atini podigla svoj status u Kancelariju za ekonomske poslove.
„U prošlosti je bilo dosta nesporazuma oko sličnosti unutrašnjih situacija među zemljama i malo po malo različiti predstavnici ovih pet zemalja primećuju da zapravo analogija nije ista. Mi smo uspješna priča o kvalitetnoj demokratiji i ekonomskom razvoju i mislim da će to biti priznato od strane EU, kako bi nam pomogla da napredujemo prilično brzo“, rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo online/EURACTIV
Ažurirani prijedlog EU, koji su obe strane dobile prije početka samita EU-Zapadni Balkan u Tirani prošlog decembra, još uvijek nije objavljen, ali je poznato da uključuje međusobno priznavanje zvaničnih dokumenata, povećanu finansijsku pomoć i druge mjere za poboljšanje života građana Kosova i Srbije.
Upitan o izgledima za sklapanje sporazuma do kraja ove godine, Kurti je rekao da je to cilj.
„Ono što je ostalo da se pregovara, a to neće biti nimalo lako, jeste mehanizam za implementaciju, međunarodne garancije i vremenski redoslijed šta, kako i kada“, rekao je Kurti.
Kurti je po pitanju formiranja ZSO naglasio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „i dalje traga za teritorijalnim etnonacionalizmom“.
„U suštini, koristio bi Zajednicu srpskih opština kao naziv za novu Republiku Srpsku“, rekao je Kurti.
Nada se da će se, kada počnu razgovori o prijedlogu EU, povećati međusobno povjerenje, jer kako navodi, sporazumi se ne mogu primjeniti ako nema povjerenja.
„Potpisivanje sporazuma i primena sporazuma na Balkanu su dvije različite stvari i treba da ih dovedemo u istu ravan" rekao je Kurti i dodao da „dvije trećine sporazuma potpisanih u Briselu prethodnih decenija Srbija nije primjenila”.
Prema njegovim riječima, aktuelni predlog EU odnosiće se na 'nacionalne manjine' u svojoj preambuli i univerzalnim konceptima, kao što su nezavisnost, teritorijalni integritet, suverenitet, reciprocitet, ljudska prava, demokratija, vladavina prava i samoopredjeljenje.
"Ono što me čini optimistom jeste činjenica da su u ovom prijedlogu korišćeni određeni univerzalni koncepti i pojmovi, za razliku od decenije prije mog dolaska na vlast, gdje su 33 sporazuma bila zasnovana više na ideologiji rješavanja problema", rekao je Kurti.
On je dodao da su prethodni prijedlozi bili previše složeni i detaljni i da ih je stoga teško predstaviti javnosti, dok najnoviji ima "samo jedan veliki kamen spoticanja".
„Jedan od 33 sporazuma nije prošao test našeg Ustava, jer se govori o jednonacionalnom udruživanju“, rekao je Kurti, odgovarajući na sve veći pritisak EU i SAD da se formira ZSO.
Kako je naveo, nemoguće je stvarati "neravnoteže" koje postaju izvor tenzija.
„Treba da budemo veoma oprezni, da ne pravimo dogovore koji su pali na testu ljudskih prava, ustava, demokratskog i republičkog poretka, ali istovremeno treba imati u vidu da na cijelom Balkanu imate nacionalne manjine. Njihova prava ne mogu biti identična, ali, ipak, nećemo stvarati te neravnoteže, koje postaju izvor daljih tenzija“, dodao je Kurti.
On je rekao da prijedlog EU ne sme da bira između 33 nesprovedena sporazuma, dodajući da uzajamno priznanje mora da bude osnova čitavog procesa.
Upitan da li vjeruje da je postignut napredak u lobiranju kod država EU koje nisu priznale Kosovo, Kurti je rekao da "postoji povećana komunikacija i saradnja, dok je atmosfera mnogo bolja sa svima njima".
Prema Kurtijevim riječima, sa Grčkom su napravljeni konkretni koraci, pri čemu je kancelarija Kosova u Atini podigla svoj status u Kancelariju za ekonomske poslove.
„U prošlosti je bilo dosta nesporazuma oko sličnosti unutrašnjih situacija među zemljama i malo po malo različiti predstavnici ovih pet zemalja primećuju da zapravo analogija nije ista. Mi smo uspješna priča o kvalitetnoj demokratiji i ekonomskom razvoju i mislim da će to biti priznato od strane EU, kako bi nam pomogla da napredujemo prilično brzo“, rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo online/EURACTIV
