Aktiviranje Rezolucije 1244

Specijalni istražni tim EU ohrabrio je sve strane uključene u proces da daju sve od sebe kako bi se "bez daljeg odlaganja" usvojio zakonski okvir za osnivanje Specijalnih komora i Kancelarije specijalnog tužilaštva.

"Samo potpunom dosljednošću obavezama preuzetim iz razmjene pisama aprila 2014., i uz strogo poštovanje najviših standarda međunarodne pravde, moći će se obezbjediti kredibilitet i legitimitet ovog procesa“, izjavio je za RSE Joao Sousa, portparol glavnog tužioca Specijalnog istražnog tima.
Skupština Kosova prošle godine ratifikovala je sporazum, a na osnovu razmjene pisama predsjednice Kosova Atifete Jahjaga i tadašnje visoke predstavnice EU Catherine Ashton, čime se obavezala da će osnovati sud.
Vlada Kosova još uvijek nije proslijedila Zakon o specijalnom sudu Skupštini, tako da pitanje formiranja Specijalnog suda, za sada, nije na dnevnom redu ovonedjeljne sjednice Skupštine.
Ukoliko kosovske institucije ne uspostave sud, posljedice su ogromne, kažu analitičari, zato što će to pitanje preći na Savjet bezbjednosti UN-a.
Analitičar Ymer Mushkolaj kaže da neosnivanjem ovog suda, Kosovo stavlja do znanja da nije zainteresovano da rasvjetli navode iz izvještaja Savjeta Evrope o navodnim zločinima pojedinih bivših pripadnika OVK-a nad srpskim civilima tokom rata na Kosovu. U tom slučaju, ovo pitanje ċe završiti u UN, gdje inače ima država koje se suprostavljaju kosovskoj nezavisnosti, i čime bi se povratio uticaj UN-a na Kosovu.
"Velike bi bile posljedice ukoliko bi se ponovo aktivirala Rezolucija 1244”, kazao je on.
Analitičar Artan Muhaxhiri smatra da Specijalni sud nema alternativu, te da je Kosovo pokazalo da ima slab pravosudni sistem, što je i uticalo da međunarodna zajednica uslovi sa Specijalnim komorama u vezi ratnih zločina.
“Neosnivanje ovog suda bi značilo priznanje krivice za sve one teške optužbe protiv bivših pripadnika OVK-a i neki drugih visokih ličnosti koji su učestvovali u ratu”, kaže on.
“Neosnivanje suda bi pogoršalo odnose i sa glavnim partnerima, što bi prouzrokovalo velike probleme na putu evrointegracija Kosova”, dodao je.
Pored toga što se osnivanju suda protivi kosovska pozicija, ali i pojedini poslanici koji su u poziciji, njegovom formiranju suprostavljaju se posebno oni koji predstavljaju organizacije proizašle iz borbe Oslobodilačke vojske Kosova.
Jedan od njih, Xhavit Jashari, u utorak je pozvao poslanike da ne glasaju za ovaj sud.
“Snažno ćemo se usprotiviti formiranju Specijalnog suda koji je štetan ne samo za naše vrijednosti i našu borbu, već je štetan i za naše institucije, zato što on nadvladava autonomiju, državnost, pravosuđe na Kosovu”, kazao je on. 
Skupština Kosova je trebala 29. maja da usvoji Zakon o specijalnom sudu, ali, većinom glasova, ona je odložena za neki drugi dan, dok se, kako su rekli, jedan dio dokumentacije u vezi formiranja suda preciznije prevede na albanski jezik.