Prema izvještaju UNDP-ja polovina ispitanika između osamnaeste i trideset i šeste godine naglašava da ima namjeru da migrira u nekoj od zemalja Evropske unije. U izvještaju još stoji da je najveći uzrok migracije velika nezaposlenost, koja je po nekim istraživanjima veća od 40 posto.
Ekonomska kriza i velika nezaposlenost su uticali na to da veliki broj državljana Kosova ode u zemljama Evropske unije tokom devedesetih godina dok je većina njih stacionirana u Švicarskoj i Njemačkoj. Oni kao takvi već godinama održavaju socijalni mir na Kosovu.
Ovo je rečeno u izvještaju kojeg je objavio UNDP (Program Ujedinjenih Nacija za Razvoj) u hotelu "EMERALD" u Prištini gdje je prezentiran osmi po redu godišnji Izvještaj o humanom (ljudskom) razvoju na Kosovu, s temom "Emigracija kao snaga razvoja".
Šef UNDP misije na Kosovu Andrew Russell je izjavio da je način razvoja kosovskih institucija uticao na lošu politiku zapošljavanja na Kosovu.
"Sama odluka o migraciji je veoma važan faktor ljudskog razvoja. Kao što znate, ekonomske mogućnosti na Kosovu su limitirane. Historija razvoja institucija na Kosovu je utjecala na to da se ne implementira dobra politika zapošljavanja", izjavio je on.
Marcus Baechler, direktor švicarske kancelarije za razvoj je izjavio da je novac koji dolazi iz inostranstva na Kosovo najveći procenat razvoja.
"Jedna od četiri osobe trenutno živi van zemlje, većina njih živi u Švicarskoj, i oni su u velikoj mjeri utjecali na razvoj Kosova. Novac koji oni šalju na Kosovo čini veliki postotak bruto domaćeg proizvoda", izjavio je između ostalog on.
Prema njegovim riječima, Kosovo bi trebalo da ojača svoj ekonomski razvoj i da poboljša uslove za investicije da bi bilo što atraktivnije za strane investitore.
Prema zvaničnim statistikama, tokom popisa 2011. godine, preko 380.000 državljana Kosova živi van zemlje.
Prema izvještaju UNDP-a, od 1989. godine je zbog političke situacije i povećanja nezaposlenosti kosovskih Albanaca veliki broj njih napustilo Kosovo i svoju sreću uglavnom su našli u Švicarskoj ili Njemačkoj.
"Tokom sukoba 1989-1999, veliki broj građana je potražilo utočište u susjednim ili u zemljama Zapadne Evrope. Jedan veliki dio njih se vratio nakon poboljšanja stanja na Balkanu", stoji u izvještaju.
U prošloj godini je 36.000 osoba ušlo na tržište rada a 10.000 njih je ušlo u penziju.
"U isto vrijeme je preko 13.000 građana napustilo Kosovo da bi radili, studirali ili da bi živjeli van zemlje", stoji u izvještaju UNDP-ja.
U istom izvještaju stoji da je većina ispitanika od 18 do 36 godina navela da ima planove da napusti Kosovo i da ode u neku od zemalja Evropske unije.
Ispred Ministarstva za dijasporu konferenciji je prisustvovao i zamjenik ministra Ćerim Bajrami, koji je u svom obraćanju istakao da je Ministarstvo dijaspore, koje je formirano u ovom mandatu Vlade Kosova, zamišljeno kao most koji povezuje dijasporu sa insititucijama Kosova.
"Ministarstvo dijaspore je u minule tri godine i par mjeseci učinilo mnogo napora da poboljša postojeće i pokrene nove kontakte sa kosovskom emigracijom, kako bi stvorilo mehanizme za institucionalni okvir saradnje na relaciji matica – dijaspora, gotovo u svim ovim od šest oblasti koje tretira i današnji izvještaj UNDP-a."
On je spomenuo veoma važnu aktuelnu registraciju kosovske dijaspore, koja će, između ostalih važnih podataka o emigraciji, pružiti i zasebne informacije o poslovnoj aktivnosti njenih pripadnika u zemljama u kojima oni žive i rade.
"Naša dijaspora bila je i ostala mnogo važan segment minulog i budućeg razvoja kosovskog društva i države. Dijaspora je svakako i sada taj snažni faktor, uzimajući u obzir sve pokazatelje o potencijalima naše diajspore, počev od njenog broja, njene obrazovne strukture, profesinalne i ekonomske snage, pa sve do podataka o visokom udjelu finansijskih sredstava koje se u Republici Kosova slivaju preko doznaka pripadnika naše dijaspore".
Bajrami je istakao da "iznad svega stoji činjenica evidentnog osjećaja naše emigracije za vezom sa svojim rodnim krajem. Samim tim, Ministarstvo dijaspore će i dalje raditi sve ono što je njegova zakonska obaveza i predviđen okvir aktivnosti na osnovu Strategije Vlade Republike Kosova o dijaspori, u uskoj saradnji sa dijasporom i drugim insitucijama sistema na Kosovu, da svi ovi potencijali s kojima dijaspora raspolaže, budu u funkciji sistematski organizirane pomoći daljnjeg razvoja drzave Kosovo".
