Civilno društvo na Kosovu poziva na pojačano djelovanje u izvođenju počinilaca ratnih zločina pred lice pravde. Suci EULEX-a su u miješanim vijećima izrekli 23 presude u predmetima ratnih zločina.
Oslobađajuće presude trojici istaknutih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju navele su organizaciju Amnesty International da ponovi svoj poziv na pravdu za sve žrtve kosovskog sukoba iz perioda 1998-1999. i za njihovu rodbinu.
Uz podršku lokalnih organizacija za ljudska prava, te grupe pozivaju na pojačano djelovanje sudova i EULEX-a u smislu istrage i procesuiranja ratnih zločina počinjenih na Kosovu.
Bekim Blakaj, izvršni direktor Centra za humanitarno pravo u Prištini, izjavio je da procesuiranje predmeta ratnih zločina na Kosovu potpada pod jurisdikciju EULEX-a.
Stoga, izjavio je on, taj proces ne zavisi od politike, nego od mogućnosti tužilaca da obezbijede dostatne dokaze.
"Glavni problem koji tužioci imaju je da obezbijede izjave svjedoka s lica mjesta. Neadekvatna provedba zakona o zaštiti svjedoka prepreka je za brže procesuiranje tih predmeta", rekao je Blakaj.
Blakaj kaže da domaći sudovi imaju veliku količinu materijala koje je pripremio tribunal, a koji mogu poslužiti u postupcima za ratne zločine na kosovskim sudovima.
"Domaće institucije moraju učiniti više kako bi riješile problem ratnih zločina. [One] prvo moraju uspostaviti posebno vijeće pri sudu, koje će raditi samo na gonjenju ratnih zločina, a neophodno je i da domaći suci ojačaju svoje profesionalne sposobnosti kako bi bili u stanju procesuirati te predmete", rekao je Blakaj.
Behxhet Shala, izvršni direktor Vijeća za odbranu ljudskih prava i sloboda na Kosovu, izjavio je da još uvijek nije utvrđena sudbina 1.400 ljudi nestalih od kraja rata 1999, a niko ne preuzima odgovornost da utvrdi šta se s njima desilo.
Kako saopštava Fond za humanitarno pravo, od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000, 2.077 Srba i 574 lica iz nealbanskih i nesrpskih zajednica je ili ubijeno ili je nestalo iz zemlje.
Međutim, Blerim Krasniqi, glasnogovornik EULEX-a, izjavio je da domaći tužioci vrše istrage i procesuiraju predmete ratnih zločina.
"EULEX ne dijeli predmete na osnovu etničkog porijekla žrtava i počinilaca. Trenutno tužioci EULEX-a vrše istragu u 74 predmeta ratnih zločina. Suci EULEX-a, u miješanim vijećima, izrekli su 23 presude u predmetima ratnih zločina", rekao je Krasniqi.
Domaći sudovi i domaći suci nisu u poziciji da mogu ubrzati procesuiranje predmeta ratnih zločina, kaže Blakaj. Na sudovima za ratne zločine, zasjedanja vode međunarodni suci, a domaći sudac je član vijeća.
"[Fond] nije zadovoljan radom sudaca i tužilaca EULEX-a, koji ... nas sprječavaju u procesuiranju predmeta ratnih zločina", izjavio je Blakaj.
Međutim, izjavio je Krasniqi, procesuiranje i izricanje presuda u predmetima ratnih zločina je prioritet za EULEX u sklopu njegovog izvršnog mandata.
"Do sad postignuti rezultati potvrđuju taj prioritet", rekao je Krasniqi.
Uz podršku lokalnih organizacija za ljudska prava, te grupe pozivaju na pojačano djelovanje sudova i EULEX-a u smislu istrage i procesuiranja ratnih zločina počinjenih na Kosovu.
Bekim Blakaj, izvršni direktor Centra za humanitarno pravo u Prištini, izjavio je da procesuiranje predmeta ratnih zločina na Kosovu potpada pod jurisdikciju EULEX-a.
Stoga, izjavio je on, taj proces ne zavisi od politike, nego od mogućnosti tužilaca da obezbijede dostatne dokaze.
"Glavni problem koji tužioci imaju je da obezbijede izjave svjedoka s lica mjesta. Neadekvatna provedba zakona o zaštiti svjedoka prepreka je za brže procesuiranje tih predmeta", rekao je Blakaj.
Blakaj kaže da domaći sudovi imaju veliku količinu materijala koje je pripremio tribunal, a koji mogu poslužiti u postupcima za ratne zločine na kosovskim sudovima.
"Domaće institucije moraju učiniti više kako bi riješile problem ratnih zločina. [One] prvo moraju uspostaviti posebno vijeće pri sudu, koje će raditi samo na gonjenju ratnih zločina, a neophodno je i da domaći suci ojačaju svoje profesionalne sposobnosti kako bi bili u stanju procesuirati te predmete", rekao je Blakaj.
Behxhet Shala, izvršni direktor Vijeća za odbranu ljudskih prava i sloboda na Kosovu, izjavio je da još uvijek nije utvrđena sudbina 1.400 ljudi nestalih od kraja rata 1999, a niko ne preuzima odgovornost da utvrdi šta se s njima desilo.
Kako saopštava Fond za humanitarno pravo, od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000, 2.077 Srba i 574 lica iz nealbanskih i nesrpskih zajednica je ili ubijeno ili je nestalo iz zemlje.
Međutim, Blerim Krasniqi, glasnogovornik EULEX-a, izjavio je da domaći tužioci vrše istrage i procesuiraju predmete ratnih zločina.
"EULEX ne dijeli predmete na osnovu etničkog porijekla žrtava i počinilaca. Trenutno tužioci EULEX-a vrše istragu u 74 predmeta ratnih zločina. Suci EULEX-a, u miješanim vijećima, izrekli su 23 presude u predmetima ratnih zločina", rekao je Krasniqi.
Domaći sudovi i domaći suci nisu u poziciji da mogu ubrzati procesuiranje predmeta ratnih zločina, kaže Blakaj. Na sudovima za ratne zločine, zasjedanja vode međunarodni suci, a domaći sudac je član vijeća.
"[Fond] nije zadovoljan radom sudaca i tužilaca EULEX-a, koji ... nas sprječavaju u procesuiranju predmeta ratnih zločina", izjavio je Blakaj.
Međutim, izjavio je Krasniqi, procesuiranje i izricanje presuda u predmetima ratnih zločina je prioritet za EULEX u sklopu njegovog izvršnog mandata.
"Do sad postignuti rezultati potvrđuju taj prioritet", rekao je Krasniqi.
