Cijene nekih proizvoda na Kosovu će ponovo porasti zbog krize u Crvenom moru jer su mnoge brodarske kompanije zaustavile svoje teretne brodove da plove ovim morem i preusmjerile ih na druge duže rute zbog napada Huta, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zbog toga kompanija "Elkos Group" sa Kosova mora da plati i do 6.000 eura više za kontejner od 25 tona koji dolazi iz Kine.
"Cijena pomorskog transporta porasla je sa 2.000 na 8.000 hiljada eura", kaže vlasnik Ramiz Kelmendi.
Druge zemlje su već upozorile da se zbog ove krize suočavaju s rizikom rasta potrošačkih cijena i usporavanja ekonomskog rasta.
Pobunjenici Huti u Jemenu, podržani Iranom, počeli su da napadaju trgovačke brodove u Crvenom moru raketama i bespilotnim letjelicama krajem prošle godine, nakon izbijanja rata između Izraela i terorističke grupe Hamas.
Napadi su nastavljeni uprkos intervenciji zapadnih sila protiv Huta, ranije ovog mjeseca. Oni su ometali brodarstvo u Sueckom kanalu, koji je najbrži morski put između Azije i Evrope i kroz koji prolazi oko 15 posto globalne pomorske trgovine.
Shodno tome, neke od najvećih brodarskih kompanija preusmerile su brodove na mnogo dužu rutu oko Afrike.
S obzirom na to da pobunjenici Huti blokiraju brodove uz obalu Jemena i u Crvenom moru, mnoge kompanije izbegavaju ovu rutu obilazeći Afriku.
Kelmendi kaže da je prije krize bilo potrebno do četrdeset dana da se prihvati kontejner u luci Solun u Grčkoj ili u luci Durs u Albaniji, a sada je potrebno i do 60 dana.
„Imamo jednogodišnje ugovore u Kini i oni se moraju implementirati. Nismo prekinuli nijednu isporuku, samo što ima kašnjenja i plaćamo više za otpremu. Pošiljke sadrže sirovine za proizvodne linije i finalnih proizvoda, poput bijele tehnike i elektronske opreme“, kaže Kelmendi.
Njegova kompanija je među najvećim ovlašćenim distributerima na Kosovu desetine međunarodnih brendova.
Kelmendi kaže da povećanje troškova prevoza, za sada, potrošači ne primjećuju, jer se radi sa minimalnim profitom.
“Ako ova situacija potraje, može doći do promjene cijena na kosovskom tržištu", upozorava on.
Špediterska i logistička kompanija "Pro Transport", sa sjedištem u Prištini, takođe se suočila sa kašnjenjem u prijemu pošiljki iz Azije na Kosovo. Vlasnik Faton Demaj kaže da još nisu stigli neki kontejneri sa proizvodima kao što su igračke, tekstil i radni alat, koje kosovske kompanije naručuju od kraja novembra.
"To, automatski, povećava cijene proizvoda na tržištu", kaže on.
Demaj ukazuje da je već obavjestio kupce da će doći do značajnog povećanja cijena prevoza.
„Sve informacije koje dobijemo od brodarskih linija šaljemo u pisanoj formi kompanijama sa kojima sarađujemo. Trudimo se da ih na vrijeme obavjestimo”, kaže on.
Kosovo zavisi od uvoza stranih proizvoda, kako iz susjednih zemalja, tako i iz zemalja Evropske unije i šire. Podaci Centralne banke Kosova (CBK) pokazuju da je prošle godine zemlja uvezla proizvoda u vrijednosti od 5,8 milijardi eura. Kosovo, prema CBK, obavlja oko 10 posto svoje spoljne trgovine sa Kinom. U 2022. godini vrijednost uvoza iz Kine iznosila je 548 miliona eura, dok je u periodu januar-septembar 2023. iznosila 460 miliona eura.
Radio Slobodnoj Evropi su dostavljeni podaci Carine Kosova za posljednja tri mjeseca 2023, prema kojima je Kosovo uvezlo robe iz Kine u vrijednosti od 189 miliona eura. Ako se podaci za posljednja dva mjeseca 2023. godine - kada je počela kriza na Crvenom moru - uporede sa posljednja dva mjeseca 2022. godine, ispada da je vrijednost uvoza iz Kine bila veća.
Prema podacima Carine Kosova, u novembru i decembru 2022. godine uvezeno je preko 90 miliona eura proizvoda, dok je u novembru i decembru 2023. godine uvezeno preko 124 miliona.
Među robom koja se uvozila iz Kine nalazile su se: klima mašine, hrom koncentrat, radni alati, komplementarni elektronski dijelovi automobila, pametni telefoni, dušeci od različitih materijala, plastični predmeti, tekstil i drugo.
Kosovo se, kao i drugi u svijetu, posljednjih godina suočava sa porastom cijena proizvoda i usluga. Ovo, budući da je rat Rusije sa Ukrajinom podstakao inflaciju, posebno povećanje cijena nafte i hrane.
Direktor Američke privredne komore na Kosovu Arian Zeka, kaže da će posljedice krize u Crvenom moru biti neminovne za Kosovo, jer uvozi iz Kine.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će doći do poskupljenja nekih proizvoda, ali "dobro u svemu tome je što Kosovo ne uvozi u velikim količinama namirnice iz Kine i azijskih zemalja". Iz tog regiona Indija je druga, poslije Kine, koja izvozi na Kosovo.
"Nadam se da, barem, neće biti daljeg povećanja cijena dnevnih proizvoda široke potrošnje, uključujući hranu i bezalkoholna pića", kaže Zeka.
Kosovo uvozi većinu svojih prehrambenih proizvoda iz zemalja u okruženju i zemalja EU.
Čak je i Sjeverna Makedonija, preko svoje Privredne komore upozorila na povećanje cijena proizvoda, kao rezultat krize u Crvenom moru.
Ove sedmice, potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis, koji nadgleda ekonomiju 27-člane EU, rekao je da se blok suočava s rizikom od rasta potrošačkih cijena i usporavanja ekonomskog rasta zbog poremećaja u pomorskom brodarstvu.
On je rekao da je pomorski promet ovim morem opao za 22 posto za mjesec dana, kao rezultat napada Huta.
Izvor: RSE
"Cijena pomorskog transporta porasla je sa 2.000 na 8.000 hiljada eura", kaže vlasnik Ramiz Kelmendi.
Druge zemlje su već upozorile da se zbog ove krize suočavaju s rizikom rasta potrošačkih cijena i usporavanja ekonomskog rasta.
Pobunjenici Huti u Jemenu, podržani Iranom, počeli su da napadaju trgovačke brodove u Crvenom moru raketama i bespilotnim letjelicama krajem prošle godine, nakon izbijanja rata između Izraela i terorističke grupe Hamas.
Napadi su nastavljeni uprkos intervenciji zapadnih sila protiv Huta, ranije ovog mjeseca. Oni su ometali brodarstvo u Sueckom kanalu, koji je najbrži morski put između Azije i Evrope i kroz koji prolazi oko 15 posto globalne pomorske trgovine.
Shodno tome, neke od najvećih brodarskih kompanija preusmerile su brodove na mnogo dužu rutu oko Afrike.
S obzirom na to da pobunjenici Huti blokiraju brodove uz obalu Jemena i u Crvenom moru, mnoge kompanije izbegavaju ovu rutu obilazeći Afriku.
Kelmendi kaže da je prije krize bilo potrebno do četrdeset dana da se prihvati kontejner u luci Solun u Grčkoj ili u luci Durs u Albaniji, a sada je potrebno i do 60 dana.
„Imamo jednogodišnje ugovore u Kini i oni se moraju implementirati. Nismo prekinuli nijednu isporuku, samo što ima kašnjenja i plaćamo više za otpremu. Pošiljke sadrže sirovine za proizvodne linije i finalnih proizvoda, poput bijele tehnike i elektronske opreme“, kaže Kelmendi.
Njegova kompanija je među najvećim ovlašćenim distributerima na Kosovu desetine međunarodnih brendova.
Kelmendi kaže da povećanje troškova prevoza, za sada, potrošači ne primjećuju, jer se radi sa minimalnim profitom.
“Ako ova situacija potraje, može doći do promjene cijena na kosovskom tržištu", upozorava on.
Špediterska i logistička kompanija "Pro Transport", sa sjedištem u Prištini, takođe se suočila sa kašnjenjem u prijemu pošiljki iz Azije na Kosovo. Vlasnik Faton Demaj kaže da još nisu stigli neki kontejneri sa proizvodima kao što su igračke, tekstil i radni alat, koje kosovske kompanije naručuju od kraja novembra.
"To, automatski, povećava cijene proizvoda na tržištu", kaže on.
Demaj ukazuje da je već obavjestio kupce da će doći do značajnog povećanja cijena prevoza.
„Sve informacije koje dobijemo od brodarskih linija šaljemo u pisanoj formi kompanijama sa kojima sarađujemo. Trudimo se da ih na vrijeme obavjestimo”, kaže on.
Kosovo zavisi od uvoza stranih proizvoda, kako iz susjednih zemalja, tako i iz zemalja Evropske unije i šire. Podaci Centralne banke Kosova (CBK) pokazuju da je prošle godine zemlja uvezla proizvoda u vrijednosti od 5,8 milijardi eura. Kosovo, prema CBK, obavlja oko 10 posto svoje spoljne trgovine sa Kinom. U 2022. godini vrijednost uvoza iz Kine iznosila je 548 miliona eura, dok je u periodu januar-septembar 2023. iznosila 460 miliona eura.
Radio Slobodnoj Evropi su dostavljeni podaci Carine Kosova za posljednja tri mjeseca 2023, prema kojima je Kosovo uvezlo robe iz Kine u vrijednosti od 189 miliona eura. Ako se podaci za posljednja dva mjeseca 2023. godine - kada je počela kriza na Crvenom moru - uporede sa posljednja dva mjeseca 2022. godine, ispada da je vrijednost uvoza iz Kine bila veća.
Prema podacima Carine Kosova, u novembru i decembru 2022. godine uvezeno je preko 90 miliona eura proizvoda, dok je u novembru i decembru 2023. godine uvezeno preko 124 miliona.
Među robom koja se uvozila iz Kine nalazile su se: klima mašine, hrom koncentrat, radni alati, komplementarni elektronski dijelovi automobila, pametni telefoni, dušeci od različitih materijala, plastični predmeti, tekstil i drugo.
Kosovo se, kao i drugi u svijetu, posljednjih godina suočava sa porastom cijena proizvoda i usluga. Ovo, budući da je rat Rusije sa Ukrajinom podstakao inflaciju, posebno povećanje cijena nafte i hrane.
Direktor Američke privredne komore na Kosovu Arian Zeka, kaže da će posljedice krize u Crvenom moru biti neminovne za Kosovo, jer uvozi iz Kine.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će doći do poskupljenja nekih proizvoda, ali "dobro u svemu tome je što Kosovo ne uvozi u velikim količinama namirnice iz Kine i azijskih zemalja". Iz tog regiona Indija je druga, poslije Kine, koja izvozi na Kosovo.
"Nadam se da, barem, neće biti daljeg povećanja cijena dnevnih proizvoda široke potrošnje, uključujući hranu i bezalkoholna pića", kaže Zeka.
Kosovo uvozi većinu svojih prehrambenih proizvoda iz zemalja u okruženju i zemalja EU.
Čak je i Sjeverna Makedonija, preko svoje Privredne komore upozorila na povećanje cijena proizvoda, kao rezultat krize u Crvenom moru.
Ove sedmice, potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis, koji nadgleda ekonomiju 27-člane EU, rekao je da se blok suočava s rizikom od rasta potrošačkih cijena i usporavanja ekonomskog rasta zbog poremećaja u pomorskom brodarstvu.
On je rekao da je pomorski promet ovim morem opao za 22 posto za mjesec dana, kao rezultat napada Huta.
Izvor: RSE
