Postali smo 'bježi-države'

Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu kaže da zabrana uvoza srpske robe na Kosovo, koja je na snazi punih šest mjeseci, nanosi štetu svima, i poručuje da to pitanje treba što prije da se riješi, jer Evropska unija neće otvarati vrata barijerama i onima koji imaju neriješene probleme.

Gërxhaliu, koji je i bivši predsjednik Privredne komore Kosova, kaže da se o ekonomskim problemimama ne može pričati bez političke konotacije, koja usporava pozitivne trendove na Zapadnom Balkanu.

"Mi promovišemo zajedničko regionalno tržište, ukidanje raznih barijera ispunjavanje sporazuma u okviru Berlinskog procesa, koji podrazumijeva slobodu kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi. Bilo koja barijera, bilo između Kosova i Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, ne ide u prilog evropskoj perspektivi, u prilog normalizaciji odnosa na ovim prostorima. Zato treba što prije da se ojača dijalog, da se zvaničnici ne slikaju samo na skupovima gdje se priča o problemima, nego da bude konkretnih prijedloga za njihovo rješavanje. Samo tako možemo da gradimo budućnost i perspektivu. Ako napravimo jednu suštinsku analizu o tome ko gubi, a ko dobija - gube svi. Od barijera niko ne dobija", navodi Gërxhaliu za Kosovo onlajn.

Ukazuje da je zbog zabrane pao uvoz robe iz Srbije, ali da je problem u tome što to ne treba da se gleda samo kroz ekonomsku dimenziju.

"Određena grupa proizvoda koje Kosovo uvozi su američki, njemački, austrijski i ne treba misliti da oni tek tako lako prihvataju te barijere. Možda imamo pad uvoza, alli imamo i pad izvoza robe koja se proizvodi na Kosovu, jer određeni dio sirovina i repromaterijala uvozimo iz Srbije. U tom kontekstu treba što prije da se ovo riješi, da gradimo budućnost i poverenje, duh da jednog dana budemo dio Evropske unije. A Evropa neće primiti barijere, neće otvarati vrata onima koji imaju neriješene probleme", poručuje ekonomista.

Komentarišući to što Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem odbija apel kosovskih privrednika i međunarodne zajednice da ukine embargo na srpsku robu, Gërxhaliu kaže da to nema veze sa ekonomijom, već sa politikom.

"Mislim da je ova odluka ušla u sasvim drugi kolosjek, nije tu više ekonomska racionalnost u pitanju, nego politički položaj i taj dijalog koji se vodi između Kosova i Srbije. Mislim da je to ušlo, htjeli-ne htjeli, u taj sklop rješavanja problema. Možda je to bila greška u koracima, jer vidite da privrednici naprave više koraka od politike. Strahujem da će se sve to na neki način odugovlačiti", kaže Gërxhaliu.

Ističe i da pitanje embarga treba što prije da se rešava, jer, kako kaže "dijalog nema alternativu i mora se raditi na tome da se eliminišu barijere a ne da one i dalje traju".

"Postali smo 'bježi-države', mladi odlaze, od 1. januara stupa na snagu vizna liberalizacija, nemamo stranih investicija i vidi se da je zajednički imenitelj rješavanja svih problema - politička stabilnost. Kad imate političku stabilnost imate i nove perspektive za direktne investicije, a dok toga nema samo ćemo proizvoditi taj balkanski mentalitet koji guši perspektivu i više uliva strah u narodu kada je riječ o budućnosti nego što garantuje perspektivu", smatra sagovornik portala.

Na pitanje da li očekuje ukidanje embarga na srpsku robu, Gërxhaliu kaže da Balkan pati od te političke agende koja ne daje prostora za integracije, dijalog, ekonomsku perspektivu.

"Sve je moguće, ali najmanje zavisi od nas, danas je glavni grad Zapadnog Balkana Brisel, a glavni grad Brisela je Vašington i na toj relaciji će se tražiti neko rješenje", zaključuje on.

Izvor: Kosovo Online