Kosovo je posljednjih godina postalo "uvozno zavisno" od radnika koji dolaze iz Turske, Bangladeša, Pakistana, Indije i drugih zemalja, jer domaći radna snaga odlazi u inostranstvo, a taj problem tek bi mogao da eskalira nakon 1. januara i početka primjene vizne liberalizacije za zemlje EU, upozorava ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu.
Kako Gërxhaliu ukazuje za Kosovo onlajn, sa Kosova najviše odlaze mladi, i to ne samo oni koji su bez posla ili u teškoj socijalnoj situaciji, već i obrazovani, a da privatni sektor ostaje bez radne snage.
"Ono što je najgora stvar, pored toga što smo bili zavisno uvozna država od raznih proizvoda i usluga, sada smo uvozno zavisni i od radne snage. Pretežno, prema nekim nezvaničnim podacima, imamo zaposlene iz Turske, Bangaldeša, Pakistana i Indije. Ukoliko se nastavi ovaj trend, njihov broj će svake godine biti sve veći. Uzimajući u obzir da ćemo od januara imati viznu liberalizaciju, plašim se da ćemo kratkoročno imati veliki egzodus, jer će veliki broj mladih pokušati da ode na Zapad i pronađe posao", rekao je Gërxhaliu.
Najveći je problem, ističe on, što sa Kosova odlaze mladi poslije završene srednje škole ili fakulteta, a među njima je najviše onih iz medicinske struke - ljekara, ali i IT stručnjaka.
"Sa Kosova ne odlaze samo oni koji su bez posla i socijalni slučajevi, već odlaze i obrazovani ljudi, odlaze čak i porodice koje imaju dobra primanja i dobar život, jer se plaše za svoju budućnosti. Kada je riječ o bezbjednosti, sigurnosti, zdravstvu, obrazovanje, svako traži bolje uslove. To je taj veliki problem, šta će ubuduće biti sa privatnim sektorom, a pogotovo kada je u pitanju planiranje ekonomskog razvoja, kako će se to postići kroz uvoz radne snage. Ili kako će se postići ekonomski razvoj kada izvozimo kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu", pita se Gërxhaliu.
On tvrdi da ljudi sa Kosova pretežno odlaze u Njemačku, Austriju, Švicarsku, ali i Sloveniju, Italiju, Hrvatsku...
"Evropa stari, ima potrebe za novom radnom snagom, mladima su u tom kontekstu, nažalost, zbog političke nestabilnosti i svega što se događa na ovim prostorima, države Zapadnog Balkana postale 'bježi države', a to je najbolja usluga koju možemo učiniti da razvijemo zemlje EU i Evrope", rekao je Gërxhaliu.
Uprkos upozorenjima stručnjaka da će doći do masovnog odlaska radnika, tvrdi Gërxhaliu, niko nije shvatio ozbiljnost situacije.
"U tom kontekstu, moramo da naučimo jednu stvar, da je daleko bolje sprečiti neke stvari nego liječiti. Da smo imali ekonomski razvoj na poželjnom nivou, da smo imali obrazovanje po potrebama tržišta rada, strane investicije, sigurno ne bismo bili tu gdje jesmo. Slede veliki izazovi, ali nadam se da će mladi shvatiti da Evropa nije više ono što je bila nekada, da će probati to 'zabranjeno voće' i da će se kad-tad vratiti ovde, jer perspektivu treba graditi tamo gdje si, a ne tamo gdje želiš da budeš", istakao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
"Ono što je najgora stvar, pored toga što smo bili zavisno uvozna država od raznih proizvoda i usluga, sada smo uvozno zavisni i od radne snage. Pretežno, prema nekim nezvaničnim podacima, imamo zaposlene iz Turske, Bangaldeša, Pakistana i Indije. Ukoliko se nastavi ovaj trend, njihov broj će svake godine biti sve veći. Uzimajući u obzir da ćemo od januara imati viznu liberalizaciju, plašim se da ćemo kratkoročno imati veliki egzodus, jer će veliki broj mladih pokušati da ode na Zapad i pronađe posao", rekao je Gërxhaliu.
Najveći je problem, ističe on, što sa Kosova odlaze mladi poslije završene srednje škole ili fakulteta, a među njima je najviše onih iz medicinske struke - ljekara, ali i IT stručnjaka.
"Sa Kosova ne odlaze samo oni koji su bez posla i socijalni slučajevi, već odlaze i obrazovani ljudi, odlaze čak i porodice koje imaju dobra primanja i dobar život, jer se plaše za svoju budućnosti. Kada je riječ o bezbjednosti, sigurnosti, zdravstvu, obrazovanje, svako traži bolje uslove. To je taj veliki problem, šta će ubuduće biti sa privatnim sektorom, a pogotovo kada je u pitanju planiranje ekonomskog razvoja, kako će se to postići kroz uvoz radne snage. Ili kako će se postići ekonomski razvoj kada izvozimo kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu", pita se Gërxhaliu.
On tvrdi da ljudi sa Kosova pretežno odlaze u Njemačku, Austriju, Švicarsku, ali i Sloveniju, Italiju, Hrvatsku...
"Evropa stari, ima potrebe za novom radnom snagom, mladima su u tom kontekstu, nažalost, zbog političke nestabilnosti i svega što se događa na ovim prostorima, države Zapadnog Balkana postale 'bježi države', a to je najbolja usluga koju možemo učiniti da razvijemo zemlje EU i Evrope", rekao je Gërxhaliu.
Uprkos upozorenjima stručnjaka da će doći do masovnog odlaska radnika, tvrdi Gërxhaliu, niko nije shvatio ozbiljnost situacije.
"U tom kontekstu, moramo da naučimo jednu stvar, da je daleko bolje sprečiti neke stvari nego liječiti. Da smo imali ekonomski razvoj na poželjnom nivou, da smo imali obrazovanje po potrebama tržišta rada, strane investicije, sigurno ne bismo bili tu gdje jesmo. Slede veliki izazovi, ali nadam se da će mladi shvatiti da Evropa nije više ono što je bila nekada, da će probati to 'zabranjeno voće' i da će se kad-tad vratiti ovde, jer perspektivu treba graditi tamo gdje si, a ne tamo gdje želiš da budeš", istakao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
