Njemačka neće uslovljavati viznu liberalizaciju za Kosovo koja treba da stupi na snagu 1. januara i po tom pitanju postoje razlike u stavovima Berlina i Pariza, piše Euractiv.
Kako se navodi u tekstu, francuski predsjednik Emmanuel Macron dospeo je na naslovne strane prošle nedjelje kada je predložio da bi bezvizni režim Kosova, koji treba da stupi na snagu od 1. januara 2024, mogli da revidiraju Pariz i Berlin ako Kosovo ne riješi tenzije sa Srbijom.
Međutim, prema saznanjima Euractiva, Njemačka će se držati prvobitnog vremenskog okvira.
Kosovo je podvrgnuto mjerama EU nakon što su se tenzije razbuktale na sjeveru, regionu u kojem uglavnom žive etnički Srbi, podsjeća Euractiv, dodajući da su u novembru 2022, Srbi masovno dali ostavke iz lokalne vlade i institucija zbog uvođenja uslova da sva kosovska vozila imaju tablice Kosova.
U aprilu su održani izbori za smjenu onih koji su podneli ostavke, ali su Srbi odbili da učestvuju ili glasaju, nakon poziva na bojkot iz Beograda, kaže se u tekstu.
Glasanje je dovelo do manje od četiri odsto izlaznosti i izabrani su uglavnom etnički Albanci.
Kada su uz podršku Policije Kosova pokušali da uđu u zgrade opština, Srbi su odgovorili protestima koji su prerasli u nasilje i ranjavanje mirovnih snaga NATO.
Kosovo bi uskoro moglo da se suoči sa sankcijama evroatlantske zajednice, potvrdilo je više visokih i diplomatskih izvora, dok je albanski premijer Edi Rama otkazao planirani sastanak sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem navodeći mjere koje su na čekanju kao jednu, piše Euractiv dodajući da bi mjere EU mogle da uključuju i zaustavljanje procesa vizne liberalizacije.
Euractiv je obavješten o mjerama EU prije nego što su one zvanično objavljene, uključujući moguće zaustavljanje procesa liberalizacije viznog režima.
Nakon dugog procesa koji je uključivao ključnu podršku francusko-njemačkog dvojca, građani Kosova bi od januara 2024. mogli da putuju Evropom kao i bilo koji drugi građani Evrope, bez potrebe za vizom.
Francuska i Njemačka već dugo imaju sinhronizovan pristup Kosovu, iznoseći zajedničke stavove i izjave i uključene su u jedan od najnovijih planova za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, neformalno nazvan "francusko-njemački plan", piše Euractiv.
Diplomatski kor dvije zemlje takođe je veoma poštovan na lokalnom nivou, a riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kao i bivše kancelarke Angele Merkel, imaju značajnu težinu.
Međutim, kako piše Euractiv, čini se da je Macronovo uključivanje Njemačke u mogući pristup preispitivanju vizne liberalizacije bio u suprotnosti sa njegovim njemačkim kolegom.
Dok je Macron rekao da čekaju sprovođenje preuzetih obaveza i odgovornost obe strane, uključujući održavanje novih opštinskih izbora, ponovno opredjeljenje Srbije za institucije i opšte smirivanje situacije, francuski predsjednik je otišao dalje i postavio ultimatum.
Macron je rekao: "Francuska i Njemačka su posvećene i takođe su preduzele korake da se otvore, posebno u pogledu vizne politike i drugih ekonomskih pitanja, koja će biti razmotrena ako ne bude politike odgovornosti na obe strane."
Sugestija da će Francuska i Njemačka preispitati viznu politiku izazvala je šok na Kosovu pošto je liberalizacija viznog režima dugo vođena bitka za nadu u EU.
Scholz, u međuvremenu, nije dao slične javne izjave.
Na pitanje da li su Macron i Scholz zajednički dogovorili moguću reviziju sistema liberalizacije viznog režima, izvor blizak njemačkom ministarstvu spoljnih poslova rekao je Euractivu da "Njemačka podleže propisima koje je EU usvojila u aprilu 2023.
Prema njima, kosovski državljani će ubuduće biti izuzeti od obavezne vize za kraće boravke u šengenskom prostoru (do 90 dana u roku od 180 dana).
To će stupiti na snagu 1. januara 2024. što znači da će sve države Zapadnog Balkana tada biti podjednako izuzete od viznog režima za kraće boravke u šengenskom prostoru.
Kako piše Euractiv, može se čuti u Berlinu da će Njemačka zadržati stav da je rok za to 1. januar 2024, i da nema planova da se skrene sa tog puta, što znači da je Macronovo uključivanje Njemačke u njegovu izjavu napravljeno bez saglasnosti Berlina.
U međuvremenu, izvjestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu Viola von Cramon zatražila je da liberalizacija viza ne bude povezana sa dijalogom Kosova i Srbije.
"Građani Kosova zaslužuju davno zakasnelu liberalizaciju viznog režima. Želimo da budemo jasni – putovanja bez viza nisu i ne treba da budu povezana sa dijalogom sa Srbijom. EU mora da održi obećanje tako što će građanima Kosova dozvoliti da slobodno putuju od 1. januara 2024. godine", rekla je Von Cramon.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani takođe je odgovorila na Macronov ultimatum rekavši da će, ako se preduzme takav korak, dijalog biti uništen.
"Rekla bih da je to način da se jednom zauvijek ubije dijalog. Ako neko želi da prekine dijalog, onda preduzme takve mjere, a to su kaznene mjere prema narodu Kosova", kazala je Osmani.
Dodala je da očekuje da će EU ukinuti kaznene mjere protiv Kosova, nazivajući ih nepravednim i nesrazmjernim.
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebalo bi da se sastanu u Briselu 14. septembra nakon višemjesečnih zastoja u razgovorima što je uslijedilo nakon nedavnog zaoštravanja odnosa.
Izvor: Kosovo Online/Euractiv
Međutim, prema saznanjima Euractiva, Njemačka će se držati prvobitnog vremenskog okvira.
Kosovo je podvrgnuto mjerama EU nakon što su se tenzije razbuktale na sjeveru, regionu u kojem uglavnom žive etnički Srbi, podsjeća Euractiv, dodajući da su u novembru 2022, Srbi masovno dali ostavke iz lokalne vlade i institucija zbog uvođenja uslova da sva kosovska vozila imaju tablice Kosova.
U aprilu su održani izbori za smjenu onih koji su podneli ostavke, ali su Srbi odbili da učestvuju ili glasaju, nakon poziva na bojkot iz Beograda, kaže se u tekstu.
Glasanje je dovelo do manje od četiri odsto izlaznosti i izabrani su uglavnom etnički Albanci.
Kada su uz podršku Policije Kosova pokušali da uđu u zgrade opština, Srbi su odgovorili protestima koji su prerasli u nasilje i ranjavanje mirovnih snaga NATO.
Kosovo bi uskoro moglo da se suoči sa sankcijama evroatlantske zajednice, potvrdilo je više visokih i diplomatskih izvora, dok je albanski premijer Edi Rama otkazao planirani sastanak sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem navodeći mjere koje su na čekanju kao jednu, piše Euractiv dodajući da bi mjere EU mogle da uključuju i zaustavljanje procesa vizne liberalizacije.
Euractiv je obavješten o mjerama EU prije nego što su one zvanično objavljene, uključujući moguće zaustavljanje procesa liberalizacije viznog režima.
Nakon dugog procesa koji je uključivao ključnu podršku francusko-njemačkog dvojca, građani Kosova bi od januara 2024. mogli da putuju Evropom kao i bilo koji drugi građani Evrope, bez potrebe za vizom.
Francuska i Njemačka već dugo imaju sinhronizovan pristup Kosovu, iznoseći zajedničke stavove i izjave i uključene su u jedan od najnovijih planova za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, neformalno nazvan "francusko-njemački plan", piše Euractiv.
Diplomatski kor dvije zemlje takođe je veoma poštovan na lokalnom nivou, a riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kao i bivše kancelarke Angele Merkel, imaju značajnu težinu.
Međutim, kako piše Euractiv, čini se da je Macronovo uključivanje Njemačke u mogući pristup preispitivanju vizne liberalizacije bio u suprotnosti sa njegovim njemačkim kolegom.
Dok je Macron rekao da čekaju sprovođenje preuzetih obaveza i odgovornost obe strane, uključujući održavanje novih opštinskih izbora, ponovno opredjeljenje Srbije za institucije i opšte smirivanje situacije, francuski predsjednik je otišao dalje i postavio ultimatum.
Macron je rekao: "Francuska i Njemačka su posvećene i takođe su preduzele korake da se otvore, posebno u pogledu vizne politike i drugih ekonomskih pitanja, koja će biti razmotrena ako ne bude politike odgovornosti na obe strane."
Sugestija da će Francuska i Njemačka preispitati viznu politiku izazvala je šok na Kosovu pošto je liberalizacija viznog režima dugo vođena bitka za nadu u EU.
Scholz, u međuvremenu, nije dao slične javne izjave.
Na pitanje da li su Macron i Scholz zajednički dogovorili moguću reviziju sistema liberalizacije viznog režima, izvor blizak njemačkom ministarstvu spoljnih poslova rekao je Euractivu da "Njemačka podleže propisima koje je EU usvojila u aprilu 2023.
Prema njima, kosovski državljani će ubuduće biti izuzeti od obavezne vize za kraće boravke u šengenskom prostoru (do 90 dana u roku od 180 dana).
To će stupiti na snagu 1. januara 2024. što znači da će sve države Zapadnog Balkana tada biti podjednako izuzete od viznog režima za kraće boravke u šengenskom prostoru.
Kako piše Euractiv, može se čuti u Berlinu da će Njemačka zadržati stav da je rok za to 1. januar 2024, i da nema planova da se skrene sa tog puta, što znači da je Macronovo uključivanje Njemačke u njegovu izjavu napravljeno bez saglasnosti Berlina.
U međuvremenu, izvjestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu Viola von Cramon zatražila je da liberalizacija viza ne bude povezana sa dijalogom Kosova i Srbije.
"Građani Kosova zaslužuju davno zakasnelu liberalizaciju viznog režima. Želimo da budemo jasni – putovanja bez viza nisu i ne treba da budu povezana sa dijalogom sa Srbijom. EU mora da održi obećanje tako što će građanima Kosova dozvoliti da slobodno putuju od 1. januara 2024. godine", rekla je Von Cramon.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani takođe je odgovorila na Macronov ultimatum rekavši da će, ako se preduzme takav korak, dijalog biti uništen.
"Rekla bih da je to način da se jednom zauvijek ubije dijalog. Ako neko želi da prekine dijalog, onda preduzme takve mjere, a to su kaznene mjere prema narodu Kosova", kazala je Osmani.
Dodala je da očekuje da će EU ukinuti kaznene mjere protiv Kosova, nazivajući ih nepravednim i nesrazmjernim.
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebalo bi da se sastanu u Briselu 14. septembra nakon višemjesečnih zastoja u razgovorima što je uslijedilo nakon nedavnog zaoštravanja odnosa.
Izvor: Kosovo Online/Euractiv
