Funkcioner PDK

Iako je, prema riječima ministra za životnu sredina Liburna Aliu, na Kosovu oko 383.000 nelegalnih objekata, od čega čak 45.000 u Prištini, Vlada Kosova odlučila je da "napadne" građevine na Brezovici u nadi da će udariti na suparničku političku ličnost, što je karakterična strategija Samoopredjeljenja, napisao je na Facebooku funkcioner PDK Adri Nurellari, prenosi Ekonomija onlajn.

Kako je naveo, operacija prvog decembra prošle godine pokazala se kao fijasko, jer je umjesto da uhvati veliku rivalsku "ribu”, uhvatila velikog saveznika, jer je otkrila da je "Stela consulting”, gdje je Veton Surroi suvlasnik, dao 410.000 eura za dobijanje građevinskih dozvola za hotel i kompleks vila.

"Taj događaj nije sprečio premijera Albina Kurtija da predloži i lobira da Veton Surroi bude kandidat Kosova za sekretara Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) za period 2022-2024. godine. Jer tipično je za Kurtija da bez obzira šta je radio u prošlosti radi po sistemu "ko je sa mnom, taj je svetac, a ko mi se suprotstavlja đavo”, navodi Nurellari.

On dodaje da, međutim, prvi fijasko nije odvratio Kurtija u njegovoj "herojskoj misiji“ da "ubije čudovište korupcije“ koje blokira Kosovo na Brezovici, a prošlog mjeseca je preduzeta još jedna pompezna operacija.

"Od svog nastanka kao politička organizacija, Kurtijevo Samoopredjeljenje je uzvikivalo da je Kosovo "zarobljena država“ ili "nema države sa izdajom“ i prodavala se kao prorok koji bi krenuo u krstaški rat da strpa lopove u zatvor.  Kroz tekst nemam namjeru da pravdam gradnju koja se radi mimo zakona. Ali želim da ukažem na neke suštinske nepravedne i nepoštene aspekte Kurtijeve "populističke reklamne kampanje“ da udari na "selo bogataša“ Brezovicu. Podatak da je među 380.000 objekata bez dozvole vlast izabrala da se bavi sa 75 objekata na Brezovici, klasičan je primjer selektivne primjene zakona. Potpuno je selektivno i tamo gdje borba protiv nelegalne gradnje počinje sa 75 objekata u prigradskoj opštini Štrpce, a ne u Prištini gdje se kaže da ima 46.000 nelegalnih objekata", objašnjava Nurellari.

On ukazuje da kada se zna da su u Prištini direktno odgovorna dva aktuelna ministra Sveçla i Aliu, koji su bili opštinski direktori inspektorata i urbanizma, postavlja se pitanje zašto akcija počinje na Brezovici.

"Konkretno, u slučaju Brezovice imamo selektivnu pravdu u vidu političke osvete. Iako Thaçi vodi dostojanstvenu bitku da zaštiti istorijsku istinu pravednog i čistog rata koji su kosovski Albanci vodili za slobodu i nezavisnost, Kurtijeva vlada ga ne ostavlja na miru, i dalje proizvodi obmanjujuće video snimke. Drugi problem je tretiranje onih koji su gradili bez dozvole kao zločinaca koji su počinili neopisive zločine, držeći ih danima u centru pažnje medija. Ružna prevara akcije Brezovica ostavila je utisak da je riječ o otkrivanju masovne šeme krađe novca poreskih obveznika ili uništavanju međunarodne mreže trgovine drogom ili oružjem. Ovde treba pojasniti da se vlasnici ovih 380.000 objekata bez dozvole, uključujući i one na Brezovici, ne mogu tretirati kao zločinci koji su počinili teška djela. Često su to obični ljudi, koji su i bez dozvole prinuđeni da grade ove kuće na svom zemljištu jer su opština i druge državne institucije bile neefikasne u upravljanju povećanim zahtevima i potrebama razvoja", naveo je funkcioner PDK.

To znači, dodao je, da u većini slučajeva moralni teret i odgovornost treba da budu na državnim institucijama, a ne na građanima koji žele da ulažu u svoju imovinu, pa organizovanje javnih akcija za oduzimanje ili uništavanje neovlašćenih objekata treba posmatrati uglavnom kao teški promašaj države, prije nego kao krivični grijeh prema građanima.

Drugi problem je, kaže Nurellari, dominacija nazadnog komunističkog mentaliteta, da se što više napada bogataš koji ima vile za odmor ili da se uništi privatna svojina ne misleći na ekonomsku štetu.

"Odgovorna vlada ne bi trebalo da bude zadovoljna uništavanjem imovine svojih građana, već bi trebalo da se fokusira na legalizaciju kako bi ekshumirala i stavila u promet milijarde koje su građanii uložili u izgradnju, čak i ako su bez dozvole. Kosovu nisu potrebne kampanje zaplene ili uništavanja objekata bez dozvole, već ubrzani proces legalizacije", rekao je Nurellari.

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online