Novimenovani vršilaca dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Bujar Kaquri izjavio je da je zatekao ozbiljnu situaciju i nered u toj ustanovi i da još uvijek ne može da shvati koliki je dug Fonda prema privatnim bolnicama, prenosi Koha.
Kaquri je prije nekoliko dana imenovan za vršioca dužnosti direktora Fonda, nakon suspenzije Fatmira Plakiqija. Stanje u instituciji na čijem je čelu opisao je kao nered.
"Kada je u pitanju liječenje u inostranstvu pacijenti se uglavnom šalju u zdravstvene ustanove u Turskoj, ali ima i drugih slučajeva", rekao je Kaquri i naveo da do danas nije dobijen nijedan zvaničan izvještaj o potraživanjima ni sa jednom institucijom u inostranstvu, posebno od bolnica u Turskoj.
Naveo je da ti troškovi nikada nisu prikazani kao novčana obaveza u Fondu zdravstvenog osiguranja, a nisu predstavljeni ni upravnom odboru Fonda, ni revizoru.
Direktor finansija u Fondu Liridon Dervishaj rekao je da su mnoge stvari držane u tajnosti tokom isplata.
"Vrijednost zaloga u finansijskom smislu nikada nije bila dostupna, bar za poziciju koju vodim, sa obrazloženjem da je u pitanju sukob interesa, da znam dijagnoze pacijenata i da se mora izvršiti isplata koju odobrava Odbor i mora se prijaviti Ministarstvu finansija", rekao je Dervishaj.
Članovi skupštinskog odbora za finansijski nadzor kritikovali su način upravljanja fondom.
Poslanik Pokreta Samoopredeljenje Eman Rahmani rekao je da je u više od 40 odsto slučajeva liječenja u inostranstvu razlog nedostatak potrošnog materijala.
"To mora da se zaustavi i ne bi trebalo da postoji mogućnost da bilo ko ode na liječenje u inostranstvo, zbog nedostatka potrošnog materijala. To je zaista zloupotreba", rekao je Rahmani.
Poslanik Demokratske stranke Hajdar Beqa rekao je da je na osnovu izvještaja revizora samo 55 pacijenata dostavilo račune za liječenje.
"Od 88 testiranih uzoraka, vrijednih 4,82 miliona eura u redovnim ili slučajevima koji nisu hitni, samo 55 pacijenata je dostavilo račune za tretmane, dok ostali pacijenti nisu priložili dokaze o subvencionisanom liječenju od Fond zdravstvenog osiguranja. Finansijska vrijednost slučajeva koji nisu dostavili dokaze za liječenje je 446.000 eura", naglasio je Beqa.
Rukovodioci Fonda su istakli da je u 2021. godini povećan broj slučajeva liječenja u inostranstvu.
Istraživanje Kohe pokazalo je da je Kosovo od 2013. do 2020. godine privatnim bolnicama u koje su upućivani pacijenti platilo oko 70 miliona eura, dok im duguje još 30 miliona eura.
Veliki rast duga počeo je 2017. godine, kada je dostigao tri miliona eura. Ove godine zabilježen je rekord- za skoro 1.700 građana odobreno je liječenje u inostranstvu. Utrošen budžet za ovu godinu bio je veći od 12 miliona eura.
Godinu dana kasnije, broj odobrenih zahtjeva smanjen je za blizu 300, a isplate su takođe smanjene na ukupno devet miliona eura. Ali ne i dug. Naprotiv, sada je dostigao sedam miliona eura. U 2019. godini prijavljeni su i približni odobreni slučajevi, odnosno oko 1.300 i isplate od devet miliona eura. Isto tako, povećan je trend rasta duga koji je premašio 11 miliona eura.
U 2020. godini, iako je bila godina pandemije i nekoliko mjeseci građani Kosova nisu mogli da putuju u inostranstvo, na Program za liječenje pacijenata van javnih institucija potrošeno je blizu devet miliona eura.
Fond zdravstvenog osiguranja je prijavio dugovanja koja su bila oko 11 miliona eura, ali prema dokumentima u koje je Koha imala uvid, to nije stvarni dug, kakav je prijavljen u Ministarstvu finansija. Izvršni odbor Programa za liječenje u inostranstvu je krajem 2021. tvrdio da je dug mnogo veći.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
"Kada je u pitanju liječenje u inostranstvu pacijenti se uglavnom šalju u zdravstvene ustanove u Turskoj, ali ima i drugih slučajeva", rekao je Kaquri i naveo da do danas nije dobijen nijedan zvaničan izvještaj o potraživanjima ni sa jednom institucijom u inostranstvu, posebno od bolnica u Turskoj.
Naveo je da ti troškovi nikada nisu prikazani kao novčana obaveza u Fondu zdravstvenog osiguranja, a nisu predstavljeni ni upravnom odboru Fonda, ni revizoru.
Direktor finansija u Fondu Liridon Dervishaj rekao je da su mnoge stvari držane u tajnosti tokom isplata.
"Vrijednost zaloga u finansijskom smislu nikada nije bila dostupna, bar za poziciju koju vodim, sa obrazloženjem da je u pitanju sukob interesa, da znam dijagnoze pacijenata i da se mora izvršiti isplata koju odobrava Odbor i mora se prijaviti Ministarstvu finansija", rekao je Dervishaj.
Članovi skupštinskog odbora za finansijski nadzor kritikovali su način upravljanja fondom.
Poslanik Pokreta Samoopredeljenje Eman Rahmani rekao je da je u više od 40 odsto slučajeva liječenja u inostranstvu razlog nedostatak potrošnog materijala.
"To mora da se zaustavi i ne bi trebalo da postoji mogućnost da bilo ko ode na liječenje u inostranstvo, zbog nedostatka potrošnog materijala. To je zaista zloupotreba", rekao je Rahmani.
Poslanik Demokratske stranke Hajdar Beqa rekao je da je na osnovu izvještaja revizora samo 55 pacijenata dostavilo račune za liječenje.
"Od 88 testiranih uzoraka, vrijednih 4,82 miliona eura u redovnim ili slučajevima koji nisu hitni, samo 55 pacijenata je dostavilo račune za tretmane, dok ostali pacijenti nisu priložili dokaze o subvencionisanom liječenju od Fond zdravstvenog osiguranja. Finansijska vrijednost slučajeva koji nisu dostavili dokaze za liječenje je 446.000 eura", naglasio je Beqa.
Rukovodioci Fonda su istakli da je u 2021. godini povećan broj slučajeva liječenja u inostranstvu.
Istraživanje Kohe pokazalo je da je Kosovo od 2013. do 2020. godine privatnim bolnicama u koje su upućivani pacijenti platilo oko 70 miliona eura, dok im duguje još 30 miliona eura.
Veliki rast duga počeo je 2017. godine, kada je dostigao tri miliona eura. Ove godine zabilježen je rekord- za skoro 1.700 građana odobreno je liječenje u inostranstvu. Utrošen budžet za ovu godinu bio je veći od 12 miliona eura.
Godinu dana kasnije, broj odobrenih zahtjeva smanjen je za blizu 300, a isplate su takođe smanjene na ukupno devet miliona eura. Ali ne i dug. Naprotiv, sada je dostigao sedam miliona eura. U 2019. godini prijavljeni su i približni odobreni slučajevi, odnosno oko 1.300 i isplate od devet miliona eura. Isto tako, povećan je trend rasta duga koji je premašio 11 miliona eura.
U 2020. godini, iako je bila godina pandemije i nekoliko mjeseci građani Kosova nisu mogli da putuju u inostranstvo, na Program za liječenje pacijenata van javnih institucija potrošeno je blizu devet miliona eura.
Fond zdravstvenog osiguranja je prijavio dugovanja koja su bila oko 11 miliona eura, ali prema dokumentima u koje je Koha imala uvid, to nije stvarni dug, kakav je prijavljen u Ministarstvu finansija. Izvršni odbor Programa za liječenje u inostranstvu je krajem 2021. tvrdio da je dug mnogo veći.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
