Opadajući trend rađanja i sve veće migracije stanovništva mogu izazvati demografske promjene na Kosovu.
Prema podacima Agencije za statistiku, Kosovo od 2014. skoro svake godine bilježi pad nataliteta.
U 2014. godini broj živorođenih je bio 25,929. U 2019. godini registrovano je 21,798 živorođenih, dok je u 2020. godini – 18,188. Povećanje je zabilježeno samo prošle godine, kada je registrovano 28,549.
S druge strane, prema dokumentu koji je objavila Vladina uprava za migracije, za period 2018-2020, sa Kosova je emigriralo 71,799 stanovnika.
Projekcija Agencije za statistiku Kosova za godine 2011-2061. pokazuje da se očekuje da će 2034. biti godina kada će Kosovo početi da se suočava sa depopulacijom kao demografskim problemom, koji će se iz decenije u deceniju produbljivati.
Sociološki faktori
U istraživanju Radija Slobodna Evropa sprovedenom u Prištini, žene i muškarci izdvajaju ekonomske uslove kao jedan od glavnih faktora koji utiču na odluku mladih roditelja da imaju manje djece.
Ismet Arifi, 64-godišnji advokat iz Podujeva, kaže da roditelji mlađe generacije žele bolji standard za svoju djecu.
„Nezaposlenost… zahtjev za boljim standardom… ne može da ispuni uslove“, razlozi su za koje Arifi smatra da dovode do manjeg broja rađanja.
Elmina Osmani (42) iz Prištine, majka 15-godišnjeg djeteta, kaže da spoljni faktori utiču na odluku o više ili manje djece.
„Malo je dinamike u životu što vas tera da nemate mnogo djece. Tokom godina sam uvidjela da je za dobro vaspitanje djeteta potrebno mnogo truda“, kaže Elmina, novinarka po profesiji.
Dodajući da je njena majka rodila troje djece, kaže da se osjeća ispunjeno samo sa jednim.
Stručnjaci za sociologiju i antropologiju dovode u vezu pad nataliteta na Kosovu sa, kako kažu, društvenim i ekonomskim promjenama koje je društvo pretrpelo posljednjih godina.
Nita Ljuci (Luci), profesorka na Katedri za sociologiju Univerziteta u Prištini, kaže da su ekonomska sigurnost i emancipacija žena među glavnim faktorima koji utiču na odluku roditelja da imaju manje djece.
„Kosovo je tokom godina imalo visok natalitet i to se desilo zato što smo bili agrarno društvo. Ovo je uticalo na način na koji je porodica strukturisana“, kaže Ljuci.
„Ženski rad kod kuće se doživljava kao nešto prirodno, a sada se drugačije tretira“, dodala je ona.
Prema riječima Nite Ljuci, društvo je danas orijentisano na zaradu, dok je teže balansirati da ima više djece sa dva roditelja koji rade puno radno vrijeme.
Prema podacima Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti na Kosovu je preko 25 odsto, dok je zaposlenost žena oko 15 odsto.
Tahir Ljatifi (Latifi), profesor na Katedri za antropologiju, kaže da su društvene, ekonomske i političke transformacije u periodu poslije 1998-99. „prirodno uticale na strukturu porodice, a samim tim i na demografsku tranziciju”.
„Sadašnja generacija garanciju dobrog blagostanja više ne vidi u broju rođene djece, već u stvaranju što boljih uslova za kvalitetno obrazovanje i školovanje, da se prilagodi potrebama tržišta rada“, kaže Ljatifi za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da su Kosovu potrebne socijalne politike koje promovišu majčinstvo, koje se odnose na zapošljavanje, odnosno koje „ne ugrožavaju karijeru žena“.
Prema riječima demografa Mimoze Duši (Dushi), pad broja rođenih je normalan trend u odnosu na društveni razvoj.
„Veoma je tačno da je natalitet počeo da opada na Kosovu, kao i u drugim zemljama u regionu i šire“, kaže Duši.
Ona dodaje da će promjena nataliteta uticati na demografski razvoj Kosova.
„Prosječna starost stanovništva će se povećavati i u budućnosti će se povećavati demografska starosna stopa. Ali, sve je u skladu sa [društvenim] faktorima i razvojem. Oni utiču i razvijaju jedni druge“, kaže Duši.
Stanovništvo Kosova se trenutno smatra relativno mladom – sa prosječnom starošću od 35 godina.
Faktor migracije
Prema podacima Agencije za statistiku u januaru 2021. godine, ukupan broj stanovnika na Kosovu iznosio je 1,798,188 stanovnika.
U međuvremenu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu 2013-2017, u prosjeku godišnje je emigriralo do 35,000 građana Kosova.
Prema istraživanju Instituta za razvojnu politiku (INDEP), objavljenom 2021. godine, emigracija je uglavnom uzrokovana ekonomskim uslovima.
„Glavni uzroci, koji su naterali stanovništvo da emigrira, bili su i ostali: nizak stepen privrednog razvoja, ratna razaranja, kao i nepovoljna politička situacija“, kaže se u istraživanju.
Prema ovom istraživanju, koje je zasnovano na projekcijama Agencije za statistiku za period 2011-2061, jedina kategorija stanovništva koja će imati kontinuirani rast na Kosovu biće starosna grupa preko 60 godina.
„U odnosu na 2011. godinu, 2031. godine ova starosna grupa će se povećati za 185,197 ljudi (109,1 odsto), što znači da će se udvostručiti“, navodi se u istraživanju.
Kako navodi INDEP, situacija sa padom i starenjem stanovništva „toliko je nepovoljna da se može definisati kao demografska kriza“.
Posljednji popis stanovništva na Kosovu obavljen je 2011. godine, dok je popis koji je trebalo da bude obavljen 2021. godine odložen zbog pandemije koronavirusa.
Prema popisu stanovništva iz 2011. prosječan broj domaćinstava bio je 5,9 stanovnika.
Vlada Kosova nije odgovorila na pitanje Radija Slobodna Evropa kada je zakazan sljedeći popis stanovništva.
Izvor: Radio Slobodna Evropa/Kossev
U 2014. godini broj živorođenih je bio 25,929. U 2019. godini registrovano je 21,798 živorođenih, dok je u 2020. godini – 18,188. Povećanje je zabilježeno samo prošle godine, kada je registrovano 28,549.
S druge strane, prema dokumentu koji je objavila Vladina uprava za migracije, za period 2018-2020, sa Kosova je emigriralo 71,799 stanovnika.
Projekcija Agencije za statistiku Kosova za godine 2011-2061. pokazuje da se očekuje da će 2034. biti godina kada će Kosovo početi da se suočava sa depopulacijom kao demografskim problemom, koji će se iz decenije u deceniju produbljivati.
Sociološki faktori
U istraživanju Radija Slobodna Evropa sprovedenom u Prištini, žene i muškarci izdvajaju ekonomske uslove kao jedan od glavnih faktora koji utiču na odluku mladih roditelja da imaju manje djece.
Ismet Arifi, 64-godišnji advokat iz Podujeva, kaže da roditelji mlađe generacije žele bolji standard za svoju djecu.
„Nezaposlenost… zahtjev za boljim standardom… ne može da ispuni uslove“, razlozi su za koje Arifi smatra da dovode do manjeg broja rađanja.
Elmina Osmani (42) iz Prištine, majka 15-godišnjeg djeteta, kaže da spoljni faktori utiču na odluku o više ili manje djece.
„Malo je dinamike u životu što vas tera da nemate mnogo djece. Tokom godina sam uvidjela da je za dobro vaspitanje djeteta potrebno mnogo truda“, kaže Elmina, novinarka po profesiji.
Dodajući da je njena majka rodila troje djece, kaže da se osjeća ispunjeno samo sa jednim.
Stručnjaci za sociologiju i antropologiju dovode u vezu pad nataliteta na Kosovu sa, kako kažu, društvenim i ekonomskim promjenama koje je društvo pretrpelo posljednjih godina.
Nita Ljuci (Luci), profesorka na Katedri za sociologiju Univerziteta u Prištini, kaže da su ekonomska sigurnost i emancipacija žena među glavnim faktorima koji utiču na odluku roditelja da imaju manje djece.
„Kosovo je tokom godina imalo visok natalitet i to se desilo zato što smo bili agrarno društvo. Ovo je uticalo na način na koji je porodica strukturisana“, kaže Ljuci.
„Ženski rad kod kuće se doživljava kao nešto prirodno, a sada se drugačije tretira“, dodala je ona.
Prema riječima Nite Ljuci, društvo je danas orijentisano na zaradu, dok je teže balansirati da ima više djece sa dva roditelja koji rade puno radno vrijeme.
Prema podacima Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti na Kosovu je preko 25 odsto, dok je zaposlenost žena oko 15 odsto.
Tahir Ljatifi (Latifi), profesor na Katedri za antropologiju, kaže da su društvene, ekonomske i političke transformacije u periodu poslije 1998-99. „prirodno uticale na strukturu porodice, a samim tim i na demografsku tranziciju”.
„Sadašnja generacija garanciju dobrog blagostanja više ne vidi u broju rođene djece, već u stvaranju što boljih uslova za kvalitetno obrazovanje i školovanje, da se prilagodi potrebama tržišta rada“, kaže Ljatifi za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da su Kosovu potrebne socijalne politike koje promovišu majčinstvo, koje se odnose na zapošljavanje, odnosno koje „ne ugrožavaju karijeru žena“.
Prema riječima demografa Mimoze Duši (Dushi), pad broja rođenih je normalan trend u odnosu na društveni razvoj.
„Veoma je tačno da je natalitet počeo da opada na Kosovu, kao i u drugim zemljama u regionu i šire“, kaže Duši.
Ona dodaje da će promjena nataliteta uticati na demografski razvoj Kosova.
„Prosječna starost stanovništva će se povećavati i u budućnosti će se povećavati demografska starosna stopa. Ali, sve je u skladu sa [društvenim] faktorima i razvojem. Oni utiču i razvijaju jedni druge“, kaže Duši.
Stanovništvo Kosova se trenutno smatra relativno mladom – sa prosječnom starošću od 35 godina.
Faktor migracije
Prema podacima Agencije za statistiku u januaru 2021. godine, ukupan broj stanovnika na Kosovu iznosio je 1,798,188 stanovnika.
U međuvremenu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu 2013-2017, u prosjeku godišnje je emigriralo do 35,000 građana Kosova.
Prema istraživanju Instituta za razvojnu politiku (INDEP), objavljenom 2021. godine, emigracija je uglavnom uzrokovana ekonomskim uslovima.
„Glavni uzroci, koji su naterali stanovništvo da emigrira, bili su i ostali: nizak stepen privrednog razvoja, ratna razaranja, kao i nepovoljna politička situacija“, kaže se u istraživanju.
Prema ovom istraživanju, koje je zasnovano na projekcijama Agencije za statistiku za period 2011-2061, jedina kategorija stanovništva koja će imati kontinuirani rast na Kosovu biće starosna grupa preko 60 godina.
„U odnosu na 2011. godinu, 2031. godine ova starosna grupa će se povećati za 185,197 ljudi (109,1 odsto), što znači da će se udvostručiti“, navodi se u istraživanju.
Kako navodi INDEP, situacija sa padom i starenjem stanovništva „toliko je nepovoljna da se može definisati kao demografska kriza“.
Posljednji popis stanovništva na Kosovu obavljen je 2011. godine, dok je popis koji je trebalo da bude obavljen 2021. godine odložen zbog pandemije koronavirusa.
Prema popisu stanovništva iz 2011. prosječan broj domaćinstava bio je 5,9 stanovnika.
Vlada Kosova nije odgovorila na pitanje Radija Slobodna Evropa kada je zakazan sljedeći popis stanovništva.
Izvor: Radio Slobodna Evropa/Kossev
