Pad stope nataliteta izaziva zabrinutost širom svijeta, a ovaj problem „modernog društva“ nije zaobišao ni naš region. Postoji veliki broj teorija koje objašnjavaju pad populacije, ali ne postoji sistematičan odgovor kako se boriti protiv toga. Stručnjacu za Kosovo onlajn objašnjavaju da su demografska pitanja izuzetno kompleksna i upozoravaju da od njih zavisi funkcionisanje same države.
Mnoge zemlje se suočavaju s padom populacije i starenjem stanovništva. Manje rađanja ostavlja ozbiljne posljedice na funkcionisanje porodice i društva, ekonomiju, ali i bezbjednost. Stareće društvo znači manje radnika u ključnim industrijama i manje ljudi koji plaćaju programe poput socijalnog osiguranja.
S druge strane, među najvećim preprekama roditeljstvu su rastući troškovi života, troškovi brige o djeci i nemogućnost kupovine sopstvenog doma.
Da je i u Srbiji po pitanju demografije uočljiv decenijski trend opadanja nataliteta, potvrdila je za Kosovo onlajn dr Danica Šantić, profesorka na Geografskom fakultetu u Beogradu. Ona navodi da su demografska pitanja izuzetno kompleksna i da od njih zavisi funkcionisanje same države, jer osim na društvene utiču i na ekonomske prilike.
"Kada govorimo o broju živorođenih u Srbiji, trend je decenijski konstantan, odnosno, ukazuje na decenijsko opadanje broja živorođenih. Prema nekim posljednjim podacima koje je Zavod za statistiku objavio, u 2023. godini se nastavio pad broja živorođenih. Rođena je 56.001 beba, što je oko 860 manje u odnosu na 2022. godinu. Ako uporedimo to sa početkom 21. vijeka, to je za dvije trećine manje živorođenih u proteklih 20 godina", kazala je Šantić za Kosovo onlajn.
Takav trend je, kako objašnjava, proces koji se događa u svim državama svijeta, a prije svega se odnosi na proces demografske tranzicije, odnosno sa prelaska višeg nataliteta i mortaliteta na niži. Dodaje da je to istorijski proces koji je počeo prije nekih 200 godina u razvijenim zemljama zapadne Evrope.
"Razlozi su brojni. To je prije svega promjena načina života, prelazak sa poljoprivrednog društva na, kako to danas zovemo, moderno društvo, prelazak iz ruralnih oblasti u urbane sredine", kaže Šantić.
Ona dodaje da se sada bilježi trend malih porodica. Ranije su to bile porodice sa dvoje djece, a sada su, prije svega u razvijenim dijelovima svijeta, to porodice sa jednim djetetom.
Posljedice toga su vidljive i na tržištu rada. Šantić navodi da u neposrednoj blizini, odnosno u nekim državama EU, imamo primjere gdje se niski natalitet već sada manifestuje nedostatkom radne snage. Najbliži primjer, kako kaže, je Njemačka.
Prema njenim riječima, slična je situacija i u Srbiji, pa je prošle godine modifikovan zakon o zapošljavanju stranaca i zakon o prebivalištu, s obzirom na to da je usljed niske stope nataliteta i naše tržište zahtjevalo da se određena radna mjesta popune strancima. U prethodnoj godini je, kako dodaje, prema nekim procjenama čak 80.000 radnih dozvola izdato strancima i to upravo za ta deficitarna zanimanja koja nije imao ko da obavlja u Srbiji.
Na pitanje kako se boriti za porast nataliteta, Šantić kaže da do sada niko nije smislio sistematičan odgovor, već da države pokušavaju da kroz određena materijalna davanja, usklađivanja rada i roditeljstva, kroz obraćanja pažnje na psihološku cijenu roditeljstva..., adresiraju potrebe kako samih porodica, a onda i djece. Ipak, za bilo kakve ozbiljnije demografske rezultate potrebne su godine.
„Prije svega mislim na natalitet, jer svaka strategija za poboljšanje rađanja, sve mjere koje su usmjerene na povećanje broja djece u porodicama će svoje efekte pokazati tek za 10, 20 godina, tako da se jako sporo u demografiji neke stvari pokreću u pozitivnim ili željenim efektima i demografija je nešto što je, sasvim sigurno, najvažnije pitanje svake države, a, uskoro ćemo postati svijesni, i planete kao cjeline", navodi Šantić.
Stopa nataliteta posljednjih godina naglo opada i na Kosovu, a kao glavne uzroke sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri vidi promjene u načinu života, migracije i lošu populacionu politiku vlade. Kako navodi za Kosovo onlajn, u prošlosti su, prije svega, postojali drugačiji kriterijumi u odnosu na današnje.
- Promjenio se kvalitet života, nivo obrazovanja se promjenio, način na koji ljudi planiraju porodice..., pa je nemoguće danas, na primjer, imati desetoro djece, što je bio slučaj u prošlosti. To je zato što kod ljudi raste pritisak da djeca imaju kvalitetan život, što nije izvodljivo sa ovim nivoom plata i troškovima, pa ljudi biraju da imaju manje djece kako bi im omogućili što bolje uslove - kaže Muhaxhiri.
Kako objašnjava sagovornik portala, pad populacije ima brojne društvene, ekonomske i kulturne posljedice. To prije svega utiče na nedostatak radne snage, što otvara i bezbjednosno pitanje.
- Manja populacija zahtjeva da prazan prostor na tržištu rada popuni imigracija. To je veliki problem jer Kosovo nema dovoljno dobrih bezbjednosnih mjera, kojim bi se filtrirala radna snaga iz inostranstva, odnosno migranti koji bi zamenili domaće radnike. Takođe, ne treba zaboraviti da su migracije veliki problem za Kosovo i da su one broj jedan kada je u pitanju uzrok za pad populacije poslednjih godina - objašnjava sociolog.
Muhaxhiri objašnjava da je velika razlika da li je broj djece koje neka porodica planira lični izbor ili im je to nametnuto zbog loše populacione politike.
- Ako je to izbor, kao što je na zapadu, države imaju dobre programe da se suprotstave tim promjenama, ali ovdje ne vjerujem da vlada ima te mogućnosti kada je riječ o planiranju porodice, unapređenju obrazovanja i zdravstvenog sistema. Mnogo je vijesti o zatvaranju škola u malim selima na Kosovu, jer nema dovoljno učenika, a, nažalost, ne vidim ništa smisleno i dobro u planovima vlade, tako da mislim da to nije prioritet naše vlade - kaže Muhaxhiri.
Slična je situacija i u Albaniji. Kao glavne faktore za sve nižu stopu nataliteta šefica odjeljenja za pedagogiju i psihologiju na Fakultetu socijalnih nauka u Tirani, sociolog profesor sci. dr Arjana Muqaj, navodi neizvesnu budućnost za mlade i migracije. Sagovornica Kosovo onlajna pad nataliteta povezuje i sa jačanjem uloge žena i djevojaka u društvu, ali i s time da su mladi sve više usmereni na profesionalna dostignuća i karijeru.
„Govorim o mladim porodicama, tek stvorenim, koje ne vjeruju da će im budućnost u našoj zemlji biti srećna. Treba istaći i činjenicu da su se godine školovanja povećale, jer svako od njih ima za cilj napredovanje u profesionalnoj karijeri, a tek pošto u tome uspeju razmišljaju o stvaranju porodice i rađanju djece. U Albaniji postoji još jedan bitan uzrok, a to je migracija stanovništva, koja se kod nas može smatrati “ranom društva”. Masovno iseljavanje dovelo je do posljedica u privredi. Imamo, dakle, nekoliko elemenata - nesigurnost, ali i nedostatak želje mladih da brzo stvore porodicu. To su glavni faktori koji utiču na smanjenje nataliteta u našoj zemlji”, rekla je Muqaj.
Navodi da je do značajnog pada rođenih došlo u posljednjih deset godina, kao i da je prije devedesetih godina prosječna albanska porodica imala petoro ili šestoro djece. Danas ih ima maksimalno dvoje.
“Postoji statistika o starenju stanovništva u svim evropskim zemljama, ali i u Albaniji. U našoj zemlji će, u narednoj deceniji, ili za dvije, to biti veoma osjetljiv problem, koji će se odraziti na zdravstvene usluge, jer je starijima potrebna veća zdravstvena nega nego mladima. Takođe, imaćemo problem i sa socijalnim uslugama, ali glavna briga biće u vezi sa doprinosima za socijalno osiguranje, za penzije. Mi dobro znamo da bi broj obveznika trebalo da bude znatno veći od broja penzionera”, objašnjava Muqaj.
Kao jedno od mogućih rješenja za porast nataliteta navodi stvaranje mogućnosti i prilika za mlade kako bi imali kvalitetniji život, ali i za povratak onih koji su napustili zemlju.
Izvor: Kosovo Online
S druge strane, među najvećim preprekama roditeljstvu su rastući troškovi života, troškovi brige o djeci i nemogućnost kupovine sopstvenog doma.
Da je i u Srbiji po pitanju demografije uočljiv decenijski trend opadanja nataliteta, potvrdila je za Kosovo onlajn dr Danica Šantić, profesorka na Geografskom fakultetu u Beogradu. Ona navodi da su demografska pitanja izuzetno kompleksna i da od njih zavisi funkcionisanje same države, jer osim na društvene utiču i na ekonomske prilike.
"Kada govorimo o broju živorođenih u Srbiji, trend je decenijski konstantan, odnosno, ukazuje na decenijsko opadanje broja živorođenih. Prema nekim posljednjim podacima koje je Zavod za statistiku objavio, u 2023. godini se nastavio pad broja živorođenih. Rođena je 56.001 beba, što je oko 860 manje u odnosu na 2022. godinu. Ako uporedimo to sa početkom 21. vijeka, to je za dvije trećine manje živorođenih u proteklih 20 godina", kazala je Šantić za Kosovo onlajn.
Takav trend je, kako objašnjava, proces koji se događa u svim državama svijeta, a prije svega se odnosi na proces demografske tranzicije, odnosno sa prelaska višeg nataliteta i mortaliteta na niži. Dodaje da je to istorijski proces koji je počeo prije nekih 200 godina u razvijenim zemljama zapadne Evrope.
"Razlozi su brojni. To je prije svega promjena načina života, prelazak sa poljoprivrednog društva na, kako to danas zovemo, moderno društvo, prelazak iz ruralnih oblasti u urbane sredine", kaže Šantić.
Ona dodaje da se sada bilježi trend malih porodica. Ranije su to bile porodice sa dvoje djece, a sada su, prije svega u razvijenim dijelovima svijeta, to porodice sa jednim djetetom.
Posljedice toga su vidljive i na tržištu rada. Šantić navodi da u neposrednoj blizini, odnosno u nekim državama EU, imamo primjere gdje se niski natalitet već sada manifestuje nedostatkom radne snage. Najbliži primjer, kako kaže, je Njemačka.
Prema njenim riječima, slična je situacija i u Srbiji, pa je prošle godine modifikovan zakon o zapošljavanju stranaca i zakon o prebivalištu, s obzirom na to da je usljed niske stope nataliteta i naše tržište zahtjevalo da se određena radna mjesta popune strancima. U prethodnoj godini je, kako dodaje, prema nekim procjenama čak 80.000 radnih dozvola izdato strancima i to upravo za ta deficitarna zanimanja koja nije imao ko da obavlja u Srbiji.
Na pitanje kako se boriti za porast nataliteta, Šantić kaže da do sada niko nije smislio sistematičan odgovor, već da države pokušavaju da kroz određena materijalna davanja, usklađivanja rada i roditeljstva, kroz obraćanja pažnje na psihološku cijenu roditeljstva..., adresiraju potrebe kako samih porodica, a onda i djece. Ipak, za bilo kakve ozbiljnije demografske rezultate potrebne su godine.
„Prije svega mislim na natalitet, jer svaka strategija za poboljšanje rađanja, sve mjere koje su usmjerene na povećanje broja djece u porodicama će svoje efekte pokazati tek za 10, 20 godina, tako da se jako sporo u demografiji neke stvari pokreću u pozitivnim ili željenim efektima i demografija je nešto što je, sasvim sigurno, najvažnije pitanje svake države, a, uskoro ćemo postati svijesni, i planete kao cjeline", navodi Šantić.
Stopa nataliteta posljednjih godina naglo opada i na Kosovu, a kao glavne uzroke sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri vidi promjene u načinu života, migracije i lošu populacionu politiku vlade. Kako navodi za Kosovo onlajn, u prošlosti su, prije svega, postojali drugačiji kriterijumi u odnosu na današnje.
- Promjenio se kvalitet života, nivo obrazovanja se promjenio, način na koji ljudi planiraju porodice..., pa je nemoguće danas, na primjer, imati desetoro djece, što je bio slučaj u prošlosti. To je zato što kod ljudi raste pritisak da djeca imaju kvalitetan život, što nije izvodljivo sa ovim nivoom plata i troškovima, pa ljudi biraju da imaju manje djece kako bi im omogućili što bolje uslove - kaže Muhaxhiri.
Kako objašnjava sagovornik portala, pad populacije ima brojne društvene, ekonomske i kulturne posljedice. To prije svega utiče na nedostatak radne snage, što otvara i bezbjednosno pitanje.
- Manja populacija zahtjeva da prazan prostor na tržištu rada popuni imigracija. To je veliki problem jer Kosovo nema dovoljno dobrih bezbjednosnih mjera, kojim bi se filtrirala radna snaga iz inostranstva, odnosno migranti koji bi zamenili domaće radnike. Takođe, ne treba zaboraviti da su migracije veliki problem za Kosovo i da su one broj jedan kada je u pitanju uzrok za pad populacije poslednjih godina - objašnjava sociolog.
Muhaxhiri objašnjava da je velika razlika da li je broj djece koje neka porodica planira lični izbor ili im je to nametnuto zbog loše populacione politike.
- Ako je to izbor, kao što je na zapadu, države imaju dobre programe da se suprotstave tim promjenama, ali ovdje ne vjerujem da vlada ima te mogućnosti kada je riječ o planiranju porodice, unapređenju obrazovanja i zdravstvenog sistema. Mnogo je vijesti o zatvaranju škola u malim selima na Kosovu, jer nema dovoljno učenika, a, nažalost, ne vidim ništa smisleno i dobro u planovima vlade, tako da mislim da to nije prioritet naše vlade - kaže Muhaxhiri.
Slična je situacija i u Albaniji. Kao glavne faktore za sve nižu stopu nataliteta šefica odjeljenja za pedagogiju i psihologiju na Fakultetu socijalnih nauka u Tirani, sociolog profesor sci. dr Arjana Muqaj, navodi neizvesnu budućnost za mlade i migracije. Sagovornica Kosovo onlajna pad nataliteta povezuje i sa jačanjem uloge žena i djevojaka u društvu, ali i s time da su mladi sve više usmereni na profesionalna dostignuća i karijeru.
„Govorim o mladim porodicama, tek stvorenim, koje ne vjeruju da će im budućnost u našoj zemlji biti srećna. Treba istaći i činjenicu da su se godine školovanja povećale, jer svako od njih ima za cilj napredovanje u profesionalnoj karijeri, a tek pošto u tome uspeju razmišljaju o stvaranju porodice i rađanju djece. U Albaniji postoji još jedan bitan uzrok, a to je migracija stanovništva, koja se kod nas može smatrati “ranom društva”. Masovno iseljavanje dovelo je do posljedica u privredi. Imamo, dakle, nekoliko elemenata - nesigurnost, ali i nedostatak želje mladih da brzo stvore porodicu. To su glavni faktori koji utiču na smanjenje nataliteta u našoj zemlji”, rekla je Muqaj.
Navodi da je do značajnog pada rođenih došlo u posljednjih deset godina, kao i da je prije devedesetih godina prosječna albanska porodica imala petoro ili šestoro djece. Danas ih ima maksimalno dvoje.
“Postoji statistika o starenju stanovništva u svim evropskim zemljama, ali i u Albaniji. U našoj zemlji će, u narednoj deceniji, ili za dvije, to biti veoma osjetljiv problem, koji će se odraziti na zdravstvene usluge, jer je starijima potrebna veća zdravstvena nega nego mladima. Takođe, imaćemo problem i sa socijalnim uslugama, ali glavna briga biće u vezi sa doprinosima za socijalno osiguranje, za penzije. Mi dobro znamo da bi broj obveznika trebalo da bude znatno veći od broja penzionera”, objašnjava Muqaj.
Kao jedno od mogućih rješenja za porast nataliteta navodi stvaranje mogućnosti i prilika za mlade kako bi imali kvalitetniji život, ali i za povratak onih koji su napustili zemlju.
Izvor: Kosovo Online
