Evropska komisija još 2018. godine je potvrdila da je Kosovo ispunilo posljednja dva zahtjeva postavljena u mapi puta za liberalizaciju viznog režima, piše European Western Balkans.
To je značilo da su svi kriterijumi navedeni u Mapi puta za liberalizaciju viznog režima ispunjeni i da je lopta na terenu EU. Na osnovu njihove pozitivne ocjene, predlog Komisije za ukidanje viza za građane Kosova – kako je to propisano procedurama – poslat je na usvajanje Evropskom parlamentu i Savjetu.
To se dogodilo nakon četiri izvještaja o napretku plus dodatnog konačnog o preostala dva merila, odnosno Sporazumu o demarkaciji granice sa Crnom Gorom i zadovoljavajućim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Spremnost Evropskog parlamenta da brzo preduzme korake po ovom pitanju potvrđena je 13. septembra 2018. godine, kada je većina poslanika glasala za odobrenje da se otpočnu pregovori o vizama sa Kosovom. Međutim, Savjet Evrope nije izglasao to odobrenje i odluka o tome je još uvijek na razmatranju u Savjetu.
Postoji nekoliko razloga zašto se to ne dešava, dok se neki zvanično navode, poput dve zemlje članice, Francuske i Holandije, protive ocjeni Komisije, posebno u vezi sa pitanjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Sve dok problemi ove dvije zemlje članice EU ne budu dovoljno riješeni, Kosovo će morati da čeka. Komisija je u obavezi da nastavi da prati kriterijume za liberalizaciju viznog režima i ubuduće, čineći to kroz mehanizam stabilizacije i pridruživanja.
U međuvremenu, svjedočeći o podršci Evropske komisije i Eropskog parlamenta, bez ikakvog plana kako da se ovaj proces završi, frustracije među građanima Kosova i političkim elitama su u stalnom porastu, a neki od njih su i odustali od procesa.
Dok su dvije strane, EU i Kosovo, provele protekle tri godine u igri okrivljavanja ko nije uspio u procesu liberalizacije viznog režima, nije se mnogo razgovaralo o tome kako stvoriti mogućnosti za prevazilaženje sadašnjeg zastoja. Ovo postavlja pitanje šta se može učiniti u tom pogledu.
Jedina preporuka Kosovu bilo je angažovanje na diplomatskom nivou sa skeptičnim zemljama. Ovo je postao ključni odgovor čak i predstavnika EU iz Komisije i Parlamenta, koji su priznali nedostatak isporuke sa strane EU zbog skepticizma pojedinih država članica.
Kosovo je uradilo isto, naime, dvije godine MSP Kosova i MUP kontinuirano dostavljaju informacije o napretku postignutom u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije francuskim i njemačkim kolegama.
Prema vladinim izvještajima, ubrzan je tempo suzbijanja elemenata organizovanog kriminala na Kosovu.
Da bi se izbjegla očekivanja od jednog do drugog predsjedavanja EU, nadajući se da će liberalizaciju viznog režima pogurati svaka država članica EU koja predsedava, druga opcija koju Kosovo može da iskoristi je da ponovo razmotri i preispita merila koja su problematična za skeptične države članice – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala – od odlučivanja Komisije do danas.
Ovaj scenario ima svoje rizike. Glavni je rizik otvaranja poglavlja koje je u očima političkog vrha i građana u zemlji zatvoreno. Međutim, Kosovo može pokušati da malo promjeni svoju strategiju i da se angažuje proaktivno tako što će predložiti izlaz iz ove situacije na osnovu konsultacija sa Parizom, Hagom i EK – ako ova druga formalno ili neformalno želi da se uključi u ovaj proces. Osim toga, posvećivanje pažnje ovim oblastima politike je u skladu sa glavnim prioritetima vlade premijera Albina Kurtija.
Ponovo otvaranje procesa liberalizacije viznog režima bilo bi nepopularno i kontraproduktivno. Međutim, predlaganje detaljnog plana za rješavanje kritika skeptičnih država članica EU uz njihovo uključivanje u procjenu akcija moglo bi da bude potencijalna promjena u igri.
Štaviše, ovo će reafirmisati posvećenost Kosova i njegove reformističke vlade u zaključivanju procesa koji je već odavno prošao. Na kraju, čak i zemlje Zapadnog Balkana koje imaju bezvizni režim sa EU se prate u okviru Mehanizma suspenzije viza.
Tajming je ključan u politici. Ovo je dokazano u slučaju da je Kosovo propustilo priliku da završi proces zajedno sa Gruzijom i Ukrajinom. Stoga je neophodno pokrenuti nešto ovakvo u ranim fazama francuskog predsjedavanja. Za uspostavljanje rezultata u određenim oblastima vladavine prava potrebno je vrijeme. Stoga je zaobilaženje prvog predsjedavanja EU 2022. i fokusiranje/zalaganje za odluku pod češkim predsjedavanjem vrijedno istraživanja.
Ovaj proces može biti efikasan i proizvesti opipljive rezultate, posebno uz ponovo potvrđenu podršku nove njemačke vlade, pošto je vizna liberalizacija za građane Kosova dio koalicionog sporazuma. Dakle, čineći Njemačku dobrim partnerom za Vladu Kosova u rješavanju glavnih problema zaustavljanja procesa liberalizacije viza – posebno u pristupu skepticima i guranju napred procesa liberalizacije viza. Ali i u angažovanju i podršci aktuelnoj Vladi Kosova u ispunjavanju najavljenih i dugo očekivanih reformi.
Ovaj članak je napisan kao dio šireg istraživanja i napora zastupanja koje podržava Kosovska fondacija za otvoreno društvo u kontekstu "Kosovske stipendije za istraživanje i analizu".
Izvor: European Western Balkans
To se dogodilo nakon četiri izvještaja o napretku plus dodatnog konačnog o preostala dva merila, odnosno Sporazumu o demarkaciji granice sa Crnom Gorom i zadovoljavajućim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Spremnost Evropskog parlamenta da brzo preduzme korake po ovom pitanju potvrđena je 13. septembra 2018. godine, kada je većina poslanika glasala za odobrenje da se otpočnu pregovori o vizama sa Kosovom. Međutim, Savjet Evrope nije izglasao to odobrenje i odluka o tome je još uvijek na razmatranju u Savjetu.
Postoji nekoliko razloga zašto se to ne dešava, dok se neki zvanično navode, poput dve zemlje članice, Francuske i Holandije, protive ocjeni Komisije, posebno u vezi sa pitanjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Sve dok problemi ove dvije zemlje članice EU ne budu dovoljno riješeni, Kosovo će morati da čeka. Komisija je u obavezi da nastavi da prati kriterijume za liberalizaciju viznog režima i ubuduće, čineći to kroz mehanizam stabilizacije i pridruživanja.
U međuvremenu, svjedočeći o podršci Evropske komisije i Eropskog parlamenta, bez ikakvog plana kako da se ovaj proces završi, frustracije među građanima Kosova i političkim elitama su u stalnom porastu, a neki od njih su i odustali od procesa.
Dok su dvije strane, EU i Kosovo, provele protekle tri godine u igri okrivljavanja ko nije uspio u procesu liberalizacije viznog režima, nije se mnogo razgovaralo o tome kako stvoriti mogućnosti za prevazilaženje sadašnjeg zastoja. Ovo postavlja pitanje šta se može učiniti u tom pogledu.
Jedina preporuka Kosovu bilo je angažovanje na diplomatskom nivou sa skeptičnim zemljama. Ovo je postao ključni odgovor čak i predstavnika EU iz Komisije i Parlamenta, koji su priznali nedostatak isporuke sa strane EU zbog skepticizma pojedinih država članica.
Kosovo je uradilo isto, naime, dvije godine MSP Kosova i MUP kontinuirano dostavljaju informacije o napretku postignutom u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije francuskim i njemačkim kolegama.
Prema vladinim izvještajima, ubrzan je tempo suzbijanja elemenata organizovanog kriminala na Kosovu.
Da bi se izbjegla očekivanja od jednog do drugog predsjedavanja EU, nadajući se da će liberalizaciju viznog režima pogurati svaka država članica EU koja predsedava, druga opcija koju Kosovo može da iskoristi je da ponovo razmotri i preispita merila koja su problematična za skeptične države članice – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala – od odlučivanja Komisije do danas.
Ovaj scenario ima svoje rizike. Glavni je rizik otvaranja poglavlja koje je u očima političkog vrha i građana u zemlji zatvoreno. Međutim, Kosovo može pokušati da malo promjeni svoju strategiju i da se angažuje proaktivno tako što će predložiti izlaz iz ove situacije na osnovu konsultacija sa Parizom, Hagom i EK – ako ova druga formalno ili neformalno želi da se uključi u ovaj proces. Osim toga, posvećivanje pažnje ovim oblastima politike je u skladu sa glavnim prioritetima vlade premijera Albina Kurtija.
Ponovo otvaranje procesa liberalizacije viznog režima bilo bi nepopularno i kontraproduktivno. Međutim, predlaganje detaljnog plana za rješavanje kritika skeptičnih država članica EU uz njihovo uključivanje u procjenu akcija moglo bi da bude potencijalna promjena u igri.
Štaviše, ovo će reafirmisati posvećenost Kosova i njegove reformističke vlade u zaključivanju procesa koji je već odavno prošao. Na kraju, čak i zemlje Zapadnog Balkana koje imaju bezvizni režim sa EU se prate u okviru Mehanizma suspenzije viza.
Tajming je ključan u politici. Ovo je dokazano u slučaju da je Kosovo propustilo priliku da završi proces zajedno sa Gruzijom i Ukrajinom. Stoga je neophodno pokrenuti nešto ovakvo u ranim fazama francuskog predsjedavanja. Za uspostavljanje rezultata u određenim oblastima vladavine prava potrebno je vrijeme. Stoga je zaobilaženje prvog predsjedavanja EU 2022. i fokusiranje/zalaganje za odluku pod češkim predsjedavanjem vrijedno istraživanja.
Ovaj proces može biti efikasan i proizvesti opipljive rezultate, posebno uz ponovo potvrđenu podršku nove njemačke vlade, pošto je vizna liberalizacija za građane Kosova dio koalicionog sporazuma. Dakle, čineći Njemačku dobrim partnerom za Vladu Kosova u rješavanju glavnih problema zaustavljanja procesa liberalizacije viza – posebno u pristupu skepticima i guranju napred procesa liberalizacije viza. Ali i u angažovanju i podršci aktuelnoj Vladi Kosova u ispunjavanju najavljenih i dugo očekivanih reformi.
Ovaj članak je napisan kao dio šireg istraživanja i napora zastupanja koje podržava Kosovska fondacija za otvoreno društvo u kontekstu "Kosovske stipendije za istraživanje i analizu".
Izvor: European Western Balkans
