Sociolog Jeton Brajshori kaže da uslovi izolacije imaju negativan uticaj i dovode do povećanja nasilja i ocjenjuje da društvo u tranziciji, kakvo je na Kosovu, u takvoj situaciji nazaduje po tom pitanju, prenosi Lajmi.
"Budući da smo i dalje društvo u tranziciji, od patrijarhalnog društva do moderne reforme, postoji period poput pandemije kovid-19, koji nas uslovno vraća na nulu. Uslovi izolacije imaju svoje negativne efekte. Muški rod u smislu izolacije osjeća se pomalo superiornijim od suprotnog pola, a stalni kontakt čini ih nasilnijim prema ženama i djeci", rekao je Brajshori.
Kao drugi razlog za povećanje broja slučajeva porodičnog nasilja Brajshori vidi finansijsku neizvesnost koja se pretvara u neizvesnost za budućnost.
„Finansijska situacija je još jedan uzrok nasilja u porodici, jer finansijska nesigurnost i strah od gubitka posla stvaraju neizvesnost za budućnost i neminovno izazivaju nasilje u porodici. Breme nasilja u većini slučajeva pada na ženski pol, jer one ne izlaze i ne posjećuju svoje porodice ili društvo, odakle bi im u takvim slučajevima bila podrška. Mislim da će se ta situacija nakon pandemije nastaviti mnogo duže, jer će nastupiti velika globalna ekonomska kriza“, ocjenio je Brajshori.
Psiholog Fatime Rahmani upozorava da je fenomen povećanja nasilja bio prisutan i prije pandemije.
"Nasilje u porodici je postojalo i prije pandemije. Ali sada je opasnije i ranjivije su određene društvene grupe, odnosno žene i djeca, kao grupa najviše pogođena. To je opasno zbog činjenice da su, uz njihovu izolaciju, zajedno sa nasilnikom, veće šanse da će doći do sukoba i da će se desiti nasilje", kaže Rahmani.
Kaže i da brojke koje se pojavljuju u javnosti "ne treba uzimati zdravo za gotovo" zbog činjenice da se nasilje nad ženama rijetko prijavljuje.
Prema njenim riječima, postoje dobre inicijative za smanjenje takvih slučajeva, uključujući telefonsku liniju za prijavljivanje porodičnog nasilja.
„Vidimo dobru inicijativu u tom pogledu, skloništa i sigurne kuće objavile su brojeve za hitne slučajeve gdje žene i djeca mogu u bilo koje vrijeme, ako pozovu da odu tamo. S druge strane, imamo telefonsku liniju za prijavljivanje porodičnog nasilja, koja posljednjih dana kruži mnogo više društvenim mrežama, a premijer i predsjednica parlamenta pridružili su se toj inicijativi", dodala je Rahmani.
Prema njenim riječima, oporavak ekonomije uključivanjem rodnog aspekta bio bi veliki korak, ali takođe navodi da će ekonomska situacija poslije pandemije biti još jedan veliki problem u tom pogledu.
„Ono što treba uraditi u ovom periodu, ali i nakon njega, je oporavak ekonomije uključivanjem rodnog aspekta. Pregledajte sve sektore i poslove za koje žene rade, omogućite uspešan povratak na posao i garantujte ugovore i dobrobit za sve. Ekonomska situacija nakon pandemije biće teška, ali još teže će biti ženama koje su manje ili više uključene na tržište rada, a za to su nam potrebne dubinske analize i posvećenost relevantnih aktera“, ocjenila je.
Slučajevi porodičnog nasilja povećani su u prvom kvartalu 2020. godine, a prema izvještaju policije, u prva 3 mjeseca bilo je ukupno 481 prijavljenih slučajeva.
Izvor: Kosovo online/Lajmi.net
Kao drugi razlog za povećanje broja slučajeva porodičnog nasilja Brajshori vidi finansijsku neizvesnost koja se pretvara u neizvesnost za budućnost.
„Finansijska situacija je još jedan uzrok nasilja u porodici, jer finansijska nesigurnost i strah od gubitka posla stvaraju neizvesnost za budućnost i neminovno izazivaju nasilje u porodici. Breme nasilja u većini slučajeva pada na ženski pol, jer one ne izlaze i ne posjećuju svoje porodice ili društvo, odakle bi im u takvim slučajevima bila podrška. Mislim da će se ta situacija nakon pandemije nastaviti mnogo duže, jer će nastupiti velika globalna ekonomska kriza“, ocjenio je Brajshori.
Psiholog Fatime Rahmani upozorava da je fenomen povećanja nasilja bio prisutan i prije pandemije.
"Nasilje u porodici je postojalo i prije pandemije. Ali sada je opasnije i ranjivije su određene društvene grupe, odnosno žene i djeca, kao grupa najviše pogođena. To je opasno zbog činjenice da su, uz njihovu izolaciju, zajedno sa nasilnikom, veće šanse da će doći do sukoba i da će se desiti nasilje", kaže Rahmani.
Kaže i da brojke koje se pojavljuju u javnosti "ne treba uzimati zdravo za gotovo" zbog činjenice da se nasilje nad ženama rijetko prijavljuje.
Prema njenim riječima, postoje dobre inicijative za smanjenje takvih slučajeva, uključujući telefonsku liniju za prijavljivanje porodičnog nasilja.
„Vidimo dobru inicijativu u tom pogledu, skloništa i sigurne kuće objavile su brojeve za hitne slučajeve gdje žene i djeca mogu u bilo koje vrijeme, ako pozovu da odu tamo. S druge strane, imamo telefonsku liniju za prijavljivanje porodičnog nasilja, koja posljednjih dana kruži mnogo više društvenim mrežama, a premijer i predsjednica parlamenta pridružili su se toj inicijativi", dodala je Rahmani.
Prema njenim riječima, oporavak ekonomije uključivanjem rodnog aspekta bio bi veliki korak, ali takođe navodi da će ekonomska situacija poslije pandemije biti još jedan veliki problem u tom pogledu.
„Ono što treba uraditi u ovom periodu, ali i nakon njega, je oporavak ekonomije uključivanjem rodnog aspekta. Pregledajte sve sektore i poslove za koje žene rade, omogućite uspešan povratak na posao i garantujte ugovore i dobrobit za sve. Ekonomska situacija nakon pandemije biće teška, ali još teže će biti ženama koje su manje ili više uključene na tržište rada, a za to su nam potrebne dubinske analize i posvećenost relevantnih aktera“, ocjenila je.
Slučajevi porodičnog nasilja povećani su u prvom kvartalu 2020. godine, a prema izvještaju policije, u prva 3 mjeseca bilo je ukupno 481 prijavljenih slučajeva.
Izvor: Kosovo online/Lajmi.net
