Kosovo je izvor i odredište za muškarce, žene i djecu podvrgnute seks trafikingu i prisilnom radu širom Evrope. Ipak, većina žrtava su djevojke i dio su interne trgovine ljudima za seksualnu eksploataciju, dok kriminalne grupe na Kosovu prisiljavaju i žene iz Albanije, Moldavije, Rumunije, Srbije i drugih evropskih zemalja na prostituisanje. Istovremeno, djeca sa Kosova, iz Albanije i drugih susjednih zemalja, prisiljena su da prosjače unutar Kosova. Korupcija u vladi stvara okruženje koje dozvoljava određene zločine trgovine ljudima – ocjena je američkog State departmenta u najnovijem izvještaju o trgovini ljudima.
Kosovo je u ovom izveštaju rangirano na "nivou dva", u kojem se nalazi i Srbija. U istom izvještaju ocjenjuje se i da Vlada Kosova "ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima", ali i da ona ulaže "značajne napore da to promjeni".
Žene i djevojke su predmet seksualne trgovine u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu; zajednice Roma, Aškalija i Egipćana su podložne prisilnom prosjačenju i trgovini ljudima, navodi se takođe. U djelu izvještaja o Albaniji dodaje se i da nevladine organizacije prijavljuju povećanje broja albanske djece izložene prinudnom radu na Kosovu.
U izveštaju o trgovini ljudima, State Department svaku zemlju postavlja na jedan od tri nivoa i to na osnovu stepena napora njihovih vlada da se pridržava minimalnih standarda za eliminaciju trgovine ljudima koji su sadržani u odjeljku 108 izvještaja o trgovini ljudima. Iako je nivo 1 najviši rang, to ne znači da zemlja nema problem trgovine ljudima. Naprotiv, ocjena "Tier 1" ukazuje da je vlada priznala da postoji trgovina ljudima, ali je načinila napore da riješi problem i poštuje minimalne standarde u djelu zaštite žrtve trgovine (TVPA). Svake godine vlade moraju da pokažu znatan napredak u borbi protiv trgovine ljudima kako bi se održao rang nivoa 1.
Minimalni standardi za eliminaciju trgovine ljudima, sa druge strane, nisu ispunjeni u ključnim oblastima – sudije određuju blage kazne za osuđene trgovce ljudima, dok tužioci svode slučajeve trgovine ljudima na lakša krivična djela; vlada je smanjila sredstva za skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije; nedosledni mehanizmi finansiranja doveli su do toga da se jedno od ovih skloništa privremeno zatvori.
"Vlada nije razdvojila krivična djela trgovine ljudima i prekršaje u vezi sa trgovinom ljudima za statistiku krivičnog gonjenja i osuđivanje, najvjerovatnije uključujući slučajeve koji nisu vezani za trgovinu ljudima, poput 'omogućavanja prostitucije', 'prisiljavanja na prostituciju', seksualnog zlostavljanja djece i dječje pornografije" – navodi se u izvještaju.
"Sudije su nastavile da donose presude ispod opšteg minimuma od pet godina zatvora; jedan trgovac ljudima je dobio pet godina zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura (6.000 dolara), 14 trgovaca ljudima je dobilo kazne između 18 mjeseci i tri godine i sedam mjeseci, sedam njih je dobilo uslovnu kaznu, a sedam trgovaca je dobilo novčanu kaznu između 600 eura (720 dolara) i 3.600 eura (4.320 dolara)", stoji u izvještaju.
Istovremeno, "korupcija i saučesništvo u krivičnim djelima trgovine ljudima i dalje predstavljaju značajan problem, koji je u toku godine onemogućio sprovođenje zakona":
"U 2016., tužioci su optužili dva policajca u odvojenim slučajevima zloupotrebe službenog položaja i seksualne eksploatacije žrtava trgovine ljudima. Suđenja su bila u toku na kraju perioda izvještavanja. U 2014. sudovi su osudili dva službenika Ministarstva rada zbog zloupotrebe službenog položaja za izdavanje dozvola za rad za 22 radnika iz inostranstva, koji su kasnije identifikovani kao žrtve trgovine ljudima. Svaki službenik je dobio novčanu kaznu od 3.000 eura (3.600 dolara). Međutim, Osnovni sud je oslobodio dva službenika i dozvolio im da se vrate na svoja radna mjesta. U 2016. tužioci su podneli žalbu protiv oslobađajuće presude, ali je Apelacioni sud odbio ovu žalbu i potvrdio prvostepenu presudu."
U izvještaju se podseća i na još jedan slučaj u kojem su kosovske institucije sarađivale u istrazi sprovedenoj protiv vladinog zvaničnika koji je bio potencijalni saučesnik trgovine ljudima, ali nije prijavljeno da je do krivičnog gonjenja i presude došlo.
Ipak, povećani su "napori za primjenu zakona" – ocjenjuje se i iznosi statistika:
Kosovsko pravosuđe podnelo je 21 krivičnu prijavu u vezi sa trgovinom ljudima u 2017. (31 u 2016.); policija je uhapsila 28 osoba osumnjičenih za trgovinu ljudima (62 u 2016.) i 10 osoba osumnjičenih za "seksualnu eksploataciju žrtava trgovine ljudima" (18 u 2016.); krivično je gonjeno 27 optuženih (56 u 2016.), uključujući jednog optuženog za "seksualnu eksploataciju žrtve trgovine ljudima"; sudovi su osudili 29 trgovaca ljudima (24 u 2016.).
Vlada je usvojila listu indikatora trgovine ljudima, međutim, nedostaju smjernice i proaktivna identifikacija žrtava prinudnog prosjačenja, naročito djece.
Sa druge strane, licencirala je i delimično finansirala dva skloništa nevladinih organizacija za pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima, uključujući javnu ustanovu za istu namjenu.
Ocjenjuje se i da su uloženi napori "u cilju zaštite žrtava".
Identifikovane su 32 žrtve trgovine ljudima (36 u 2016.), od kojih su 18 bile žrtve u seks trafikingu, sedmoro prinudnom radu, troje prinudnom prosjačenju, četvero je prinuđeno na "ropstvo i potčinjenost" (26 u seks trafikingu, devetero u prinudnom radu, a jedna žrtva "ropstva i potčinjenosti" u 2016.); 19-ero djece (18-oro u 2016.); 29 žena i tri muškaraca (34 žena i dva muškaraca u 2016.); 25 sa Kosova, pet iz Albanije, jedan sa Filipina i jedan iz Moldavije.
Detaljniji izvještaj, uključujući o izdvojenim sredstvima i preporukama, pročitajte OVDJE.
Cio izvještaj pročitajte OVDJE.
Žene i djevojke su predmet seksualne trgovine u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu; zajednice Roma, Aškalija i Egipćana su podložne prisilnom prosjačenju i trgovini ljudima, navodi se takođe. U djelu izvještaja o Albaniji dodaje se i da nevladine organizacije prijavljuju povećanje broja albanske djece izložene prinudnom radu na Kosovu.
U izveštaju o trgovini ljudima, State Department svaku zemlju postavlja na jedan od tri nivoa i to na osnovu stepena napora njihovih vlada da se pridržava minimalnih standarda za eliminaciju trgovine ljudima koji su sadržani u odjeljku 108 izvještaja o trgovini ljudima. Iako je nivo 1 najviši rang, to ne znači da zemlja nema problem trgovine ljudima. Naprotiv, ocjena "Tier 1" ukazuje da je vlada priznala da postoji trgovina ljudima, ali je načinila napore da riješi problem i poštuje minimalne standarde u djelu zaštite žrtve trgovine (TVPA). Svake godine vlade moraju da pokažu znatan napredak u borbi protiv trgovine ljudima kako bi se održao rang nivoa 1.
Minimalni standardi za eliminaciju trgovine ljudima, sa druge strane, nisu ispunjeni u ključnim oblastima – sudije određuju blage kazne za osuđene trgovce ljudima, dok tužioci svode slučajeve trgovine ljudima na lakša krivična djela; vlada je smanjila sredstva za skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije; nedosledni mehanizmi finansiranja doveli su do toga da se jedno od ovih skloništa privremeno zatvori.
"Vlada nije razdvojila krivična djela trgovine ljudima i prekršaje u vezi sa trgovinom ljudima za statistiku krivičnog gonjenja i osuđivanje, najvjerovatnije uključujući slučajeve koji nisu vezani za trgovinu ljudima, poput 'omogućavanja prostitucije', 'prisiljavanja na prostituciju', seksualnog zlostavljanja djece i dječje pornografije" – navodi se u izvještaju.
"Sudije su nastavile da donose presude ispod opšteg minimuma od pet godina zatvora; jedan trgovac ljudima je dobio pet godina zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura (6.000 dolara), 14 trgovaca ljudima je dobilo kazne između 18 mjeseci i tri godine i sedam mjeseci, sedam njih je dobilo uslovnu kaznu, a sedam trgovaca je dobilo novčanu kaznu između 600 eura (720 dolara) i 3.600 eura (4.320 dolara)", stoji u izvještaju.
Istovremeno, "korupcija i saučesništvo u krivičnim djelima trgovine ljudima i dalje predstavljaju značajan problem, koji je u toku godine onemogućio sprovođenje zakona":
"U 2016., tužioci su optužili dva policajca u odvojenim slučajevima zloupotrebe službenog položaja i seksualne eksploatacije žrtava trgovine ljudima. Suđenja su bila u toku na kraju perioda izvještavanja. U 2014. sudovi su osudili dva službenika Ministarstva rada zbog zloupotrebe službenog položaja za izdavanje dozvola za rad za 22 radnika iz inostranstva, koji su kasnije identifikovani kao žrtve trgovine ljudima. Svaki službenik je dobio novčanu kaznu od 3.000 eura (3.600 dolara). Međutim, Osnovni sud je oslobodio dva službenika i dozvolio im da se vrate na svoja radna mjesta. U 2016. tužioci su podneli žalbu protiv oslobađajuće presude, ali je Apelacioni sud odbio ovu žalbu i potvrdio prvostepenu presudu."
U izvještaju se podseća i na još jedan slučaj u kojem su kosovske institucije sarađivale u istrazi sprovedenoj protiv vladinog zvaničnika koji je bio potencijalni saučesnik trgovine ljudima, ali nije prijavljeno da je do krivičnog gonjenja i presude došlo.
Ipak, povećani su "napori za primjenu zakona" – ocjenjuje se i iznosi statistika:
Kosovsko pravosuđe podnelo je 21 krivičnu prijavu u vezi sa trgovinom ljudima u 2017. (31 u 2016.); policija je uhapsila 28 osoba osumnjičenih za trgovinu ljudima (62 u 2016.) i 10 osoba osumnjičenih za "seksualnu eksploataciju žrtava trgovine ljudima" (18 u 2016.); krivično je gonjeno 27 optuženih (56 u 2016.), uključujući jednog optuženog za "seksualnu eksploataciju žrtve trgovine ljudima"; sudovi su osudili 29 trgovaca ljudima (24 u 2016.).
Vlada je usvojila listu indikatora trgovine ljudima, međutim, nedostaju smjernice i proaktivna identifikacija žrtava prinudnog prosjačenja, naročito djece.
Sa druge strane, licencirala je i delimično finansirala dva skloništa nevladinih organizacija za pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima, uključujući javnu ustanovu za istu namjenu.
Ocjenjuje se i da su uloženi napori "u cilju zaštite žrtava".
Identifikovane su 32 žrtve trgovine ljudima (36 u 2016.), od kojih su 18 bile žrtve u seks trafikingu, sedmoro prinudnom radu, troje prinudnom prosjačenju, četvero je prinuđeno na "ropstvo i potčinjenost" (26 u seks trafikingu, devetero u prinudnom radu, a jedna žrtva "ropstva i potčinjenosti" u 2016.); 19-ero djece (18-oro u 2016.); 29 žena i tri muškaraca (34 žena i dva muškaraca u 2016.); 25 sa Kosova, pet iz Albanije, jedan sa Filipina i jedan iz Moldavije.
Detaljniji izvještaj, uključujući o izdvojenim sredstvima i preporukama, pročitajte OVDJE.
Cio izvještaj pročitajte OVDJE.
