Razne kriminalne grupe su veoma aktivne kada je riječ o "koriščćenju" određenih kategorija, uglavnom žena i maloljetnika, za trgovinu ljudima. Trgovci ljudima koriste svoje žrtve uglavnom za dobrobit ili u svrhu seksualne eksploatacije ili eksploatacije radi prostitucije.
Izvještaj američkog State departmenta otkrio je da su kosovske institucije tokom 2017. godine identifikovale 32 žrtve trgovine ljudima, odnosno 25 žena i 3 muškarca.
Od tog broja, 18 žrtve su bile izložene trgovini ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, sedam na prinudni rad, od kojih tri na prosjačenje, dok su ostala četiri opisane kao "potpuno pokorene".
Najveći broj seksualnih žrtava čine djevojke koje dolaze sa Kosova, Albanije, Moldavije, Rumunije, Srbije i Filipina.
Institucije Kosova kažu da su preduzele brojne akcije kako bi spriječile trgovinu ljudima.
Šef centralnog sektora istrage trgovine ljudima, Riza Murati, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Policija Kosova preuzela 140 akcija u proteklih godinu dana u borbi protiv trgovine ljudima. Prema njegovim riječima, najveći broj žrtava trgovine ljudima je predmet seksualne trgovine.
"Sada imamo više žrtava koje su sa Kosova, a manje koje dolaze iz drugih zemalja. Od 32 žrtve kao što su bili prošle godine, utvrdili smo da je negdje sedam njih bilo iz drugih zemalja, pet iz Albanije, jedna iz Moldavije i jedna sa Filipina, koje su identifikovani kao žrtve trgovine ljudima koje se iskorištavaju na Kosovu", rekao je Murati.
Jedna od lokacija gdje su žrtve trgovine ljudima bile seksualno eksploatisane su bili različiti centri za masažu.
"Ove godine smo obavili operacije pretrage u salonima za masažu ili sličnim lokalima koje su rezultirale da od 68, koliko smo kontrolisali, 40 od tih lokala smo zatvorili", rekao je Murati.
Ekonomska situacija na Kosovu je veoma povoljna za trgovce ljudima, kaže Behxhet Shala iz Savjeta za odbranu ljudskih prava i sloboda.
Shala kaže za Radio Slobodna Evropa da je borba protiv trgovine ljudima teška, jer institucije nemaju potrebne profesionalne kapacitete.
"Oni ne dobijaju zaslužene kazne, kazne su niske i oni brzo izlaze iz zatvora. Institucije, ne da ne rade ništa, ali je nemoguće da sa ovim profesionalnim kapacitetima i mogućnostima pokriju sve slučajeve. Izvještaj je objektivan. Broj nije stvaran jer ima mnogo više slučajeva trgovine ljudima, ali nemamo više kapaciteta da nešto više uradimo", rekao je Shala.
On je takođe rekao da drugi mehanizmi borbe protiv trgovine ljudima nisu direktno uključeni za sprečavanje ove pojave, već se samo bave posljedicama.
Shala kaže da svaka strategija, kako lokalna tako i međunarodna, nije uspjela u borbi protiv trgovine ljudima.
"Niti međunarodna zajednica koja je imali neku vrstu odgovornosti u ovoj oblasti nije pokazala neki uspjeh u borbi protiv trgovine ljudima, i ne može se krivica samo odnositi na institucija u zemlji, već ona treba biti usmjerena na sve, uključujući i medije, tako i civilno društvo, kao i odgovorne institucije i međunarodne predstavnike", rekao je Shala.
Još jedan zabrinjavajući fenomen je činjenica da su predmet trgovine ljudima i djeca koja uglavnom na Kosovo, dolaze iz Albanije.
Od tog broja, 18 žrtve su bile izložene trgovini ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, sedam na prinudni rad, od kojih tri na prosjačenje, dok su ostala četiri opisane kao "potpuno pokorene".
Najveći broj seksualnih žrtava čine djevojke koje dolaze sa Kosova, Albanije, Moldavije, Rumunije, Srbije i Filipina.
Institucije Kosova kažu da su preduzele brojne akcije kako bi spriječile trgovinu ljudima.
Šef centralnog sektora istrage trgovine ljudima, Riza Murati, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Policija Kosova preuzela 140 akcija u proteklih godinu dana u borbi protiv trgovine ljudima. Prema njegovim riječima, najveći broj žrtava trgovine ljudima je predmet seksualne trgovine.
"Sada imamo više žrtava koje su sa Kosova, a manje koje dolaze iz drugih zemalja. Od 32 žrtve kao što su bili prošle godine, utvrdili smo da je negdje sedam njih bilo iz drugih zemalja, pet iz Albanije, jedna iz Moldavije i jedna sa Filipina, koje su identifikovani kao žrtve trgovine ljudima koje se iskorištavaju na Kosovu", rekao je Murati.
Jedna od lokacija gdje su žrtve trgovine ljudima bile seksualno eksploatisane su bili različiti centri za masažu.
"Ove godine smo obavili operacije pretrage u salonima za masažu ili sličnim lokalima koje su rezultirale da od 68, koliko smo kontrolisali, 40 od tih lokala smo zatvorili", rekao je Murati.
Ekonomska situacija na Kosovu je veoma povoljna za trgovce ljudima, kaže Behxhet Shala iz Savjeta za odbranu ljudskih prava i sloboda.
Shala kaže za Radio Slobodna Evropa da je borba protiv trgovine ljudima teška, jer institucije nemaju potrebne profesionalne kapacitete.
"Oni ne dobijaju zaslužene kazne, kazne su niske i oni brzo izlaze iz zatvora. Institucije, ne da ne rade ništa, ali je nemoguće da sa ovim profesionalnim kapacitetima i mogućnostima pokriju sve slučajeve. Izvještaj je objektivan. Broj nije stvaran jer ima mnogo više slučajeva trgovine ljudima, ali nemamo više kapaciteta da nešto više uradimo", rekao je Shala.
On je takođe rekao da drugi mehanizmi borbe protiv trgovine ljudima nisu direktno uključeni za sprečavanje ove pojave, već se samo bave posljedicama.
Shala kaže da svaka strategija, kako lokalna tako i međunarodna, nije uspjela u borbi protiv trgovine ljudima.
"Niti međunarodna zajednica koja je imali neku vrstu odgovornosti u ovoj oblasti nije pokazala neki uspjeh u borbi protiv trgovine ljudima, i ne može se krivica samo odnositi na institucija u zemlji, već ona treba biti usmjerena na sve, uključujući i medije, tako i civilno društvo, kao i odgovorne institucije i međunarodne predstavnike", rekao je Shala.
Još jedan zabrinjavajući fenomen je činjenica da su predmet trgovine ljudima i djeca koja uglavnom na Kosovo, dolaze iz Albanije.
