Posljednja obaveza za liberalizaciju viza? Deklaracijom do granice

Deklaracija poziva Skupštinu Kosova da izvrši ratifikaciju Sporazuma, a da se nakon toga formira Zajednička radna grupa za obeležavanje granične linije koja će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti i eventualno ispraviti sektore u pravcu Čakora i kule e Zhlipit.

Sve je to predviđeno već potpisanim Sporazumom u Beču 2015. godine.

"Sada je vrijeme da kao politička klasa djelujemo. Ova zajednička deklaracija zasnovana je na međusobnom povjerenju, dobroj volji, kao i na zajedničkim interesima o avansiranju naših odnosa", kazao je Thaçi na konferenciji za novinare u petak.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj, koji se ranije u opoziciji oštro protivio Sporazumu o demarkaciji navodeći da je njime Kosovo izgubilo 8.000 hektara, opisao je deklaraciju kao "aneks sporazuma", te istakao kako je to zakonski obavezan međunarodni instrument koji daje epilog nejasnoćama i drugim podjelama u društvu.

"Ovim okončavamo našu posljednju obavezu za liberalizaciju viza i otvaramo jedno novo poglavlje za slobodno kretanje naših građana", napisao je Haradinaj na Facebooku.

Deklaraciju su podržale vladajuće stranke, uključujući one koje su se do sada protivile demarkaciji, kao što je Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova, te Inicijativa za Kosovo Fatmira Limaja, koji je predvodio inicijativu o zajedničkoj deklaraciji.

Opozicioni Demokratski savez Kosova saopštio je da ova inicijativa ne predstavlja ništa novo od onoga što je već u Sporazumu o demarkaciji iz 2015. godine.

Šef poslaničkog kluba ove partije Avdullah Hoti je na redovnoj konferenciji kazao da su napori zamjenika premijera Fatmira Limaja iznjeli na vidjelo ono o čemu je Demokratski savez govorio posljednjih dana, a to je član 7 Sporazuma na osnovu kojeg se predviđa formiranje Radnog tijela koje će sprovesti ispravke prilikom procesa obeležavanja.

Istakao je da ova partija podržava Sporazum o demarkaciji, te dodao da je premijer Kosova Ramush Haradinaj koristio pitanje demarkacije za dolazak na vlast, koji je optuživao bivšeg premijera, čelnika Demokratskog saveza Isu Mustafu, da je nesposoban da ratifikuje sporazum.

"Sporazum mora da se ratifikuje što prije. Oni koji su blokirali ovo pitanje sve ovo vrijeme trebaju da snose odgovornost", kazao je Avdullah Hoti.

Međutim, protiv sporazuma o demarkaciji i dalje je pokret Samoopredjeljenje.

Uzimajući današnja izjašnjavanja političkih partija, čini se da će Sporazum konačno dobiti potrebnu većinu za ratifikaciju.

Kosovski analitičari kažu da je ova inicijativa pokušaj da se javnosti predstavi da se desila neka velika stvar a, zapravo, nije se desilo ništa novo u odnosu na sporazum iz 2015.

"Ovo je moglo da se desi mnogo ranije, a ne da se čeka tri godine. Sve ono što stoji u deklaraciji, da će se uraditi analiza potencijalnih nesporazuma, stoji u Sporazumu iz Beča", kaže Artan Muhaxheri.

"Ceo ovaj proces pokazuje koliko je kosovska politička klasa bedna, jer je još jednom dokazano da su zbog partijskih i ličnih interesa u stanju da drže kao talac slobodu kretanja. Ovo je veoma razočaravajući signal za budućnost Kosova, ukoliko ti isti političari nastave da vode zemlju. Kada su ovako tretirali ovo pitanje, onda zamislite koliko će biti nesposobni da se bave važnim pitanjima kao što je ekonomski razvoj, borba protiv korupcije, vladavina zakona", ističe analitičar Muhaxheri.

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi je kazao da je ovoj deklaraciji doprinijela i posjeta crnogorskog premijera Duška Markovića Kosovu.

"Zahvaljujem se političkom vođstvu Crne Gore, predsedniku Filipu Vujanoviću, bivšem premijeru Đukanoviću i premijeru Markoviću, na spremnosti da olakšaju ratifikaciju sporazuma od kosovskih vlasti", dodao je on.

"Mislim da sada ratifikacijom demarkacije, definitivno može da dođe do slobodnog kretanja za građane, a to je svakako najvredniji poklon povodom 10. godišnjice nezavisnosti", poručio je Thaçi.

Skupština Kosova će o demarkaciji zasjedati u nedelju 18. februara u 18 sati, odlučeno je na sastanku Predsjedništva, održanom u petak popodne.