Prijevremeni parlamentarni izbori 11. juna biće šesti izbori za poslanike Skupštine Kosova i treći prijevremeni na Kosovu.
Prvi izbori održani su 2001 godine, kada je velikom većinom pobjedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Tada je stvorena prva vlada Kosova na čijem je čelu bio Bajram Rexhepi, kadar Demokratske partije Kosova.
LDK je mjesto premijera prepustila PDK zbog nemogućnosti da izabere za predsjednika Kosova bez podrške PDK Ibrahima Rugove.
Rugova tada nije dao saglasnost da se Hashim Thaçi izabere za premijera Kosova, dok je ključnu ulogu u stvaranju velike koalicije imao tadašnji predsjednik Skupštine Kosova Nexhat Daci.
Tada je Skupština Kosova usvojila Ustavni okvir privremene samouprave na Kosovu, koji je bio na snazi do proglašavanja nezavisnosti Kosova i usvajanja Ustava Kosova.
I na drugim izborima LDK Ibrahima Rugove je bila pobjednik, ali je Rugova odlučio da mjesto premijera prepusti lideru Alijanse za budućnost Kosova Ramushu Haradinaju koji je na toj funkciji bio 100 dana, a sljedećeg, 101 dana, podnio ostavku zbog podizanja optužnice za ratne zločine pred Haškim tribunalom, gdje je dobrovoljno otišao.
Njega je na mjestu premijera prvo zamjenio Bajram Kosumi koji je nakon tri mjeseca na položaju premijera podnio ostavku, i na njegovo mjesto je izabran Agim Çeku koji je nakon izbora podnio ostavku na mjesto komandanta Zaštitnog korpusa Kosova.
Sljedeći izbori su održani u zakonskom roku 2007. godine, i na njima je pobjedila Demokratska partija Kosova Hashima Thaçija, koja je ušla u veliku koaliciju s Demokratskim savezom Kosova koji je tada vodio Fatmir Sejdiu. On je poslije smrti Ibrahima Rugove 2006. godine izabran za predsjednika stranke i predsjednika Kosova.
Međutim, od tog saziva Skupštine Kosova, do posljednjih ovogodišnjih izbora, svi izbori za parlament Kosova su bili prijevremeni.
Te, 2010. godine, zbog odluke Ustavnog suda da je pogazio Ustav Kosova ostavku je podnio predsjednik Fatmir Sejdiu, da bi poslije njega Vladu Kosova napustio LDK.
To je dovelo do prijevremenih izbora 2010. godine, na kojima je, kao i 2014, pobjednik bila PDK.
Poslije izbora 2010, PDK je s Alijansom novo Kosovo ušla u koaliciju koja se raspala 2014. godine, kada je Thaçi ocjenio da je najbolji trenutak da se ide na prijevremene izbore i da njegova stranka ponovo pobjedi.
Iako je PDK pobjedila, ostale stranke su formirale anti- PDK koaliciju i punih šjest mjeseci onemogućavale stvaranje vlade Kosova, tako što su odbijale da budu u koaliciji sa PDK.
Međutim, odluka Ustavnog suda Kosova da stranka ili predizborna koalicija koja pobjedi na izborima, daje predsjednika parlamenta i dva puta ima pravo na mandatara za sastav Vlade, dovela je do toga da se u posljednjem trenutku lider LDK Isa Mustafa opredjeli za "veliku koaliciju" sa PDK.
Međutim, ni ta koalicija nije dočekala zakonski kraj mandata, već je, na prijedlog Incijative za Kosovo i drugih opozicionih stranaka i uz zdušnu podršku koalicionog partnera PDK, izglasano nepovjerenje vladi Mustafe.
Poslije svih do sada održanih izbora dio vladajućih koalicija i vlada Kosova su bili poslanici iz redova manjinskih zajednica.
LDK je mjesto premijera prepustila PDK zbog nemogućnosti da izabere za predsjednika Kosova bez podrške PDK Ibrahima Rugove.
Rugova tada nije dao saglasnost da se Hashim Thaçi izabere za premijera Kosova, dok je ključnu ulogu u stvaranju velike koalicije imao tadašnji predsjednik Skupštine Kosova Nexhat Daci.
Tada je Skupština Kosova usvojila Ustavni okvir privremene samouprave na Kosovu, koji je bio na snazi do proglašavanja nezavisnosti Kosova i usvajanja Ustava Kosova.
I na drugim izborima LDK Ibrahima Rugove je bila pobjednik, ali je Rugova odlučio da mjesto premijera prepusti lideru Alijanse za budućnost Kosova Ramushu Haradinaju koji je na toj funkciji bio 100 dana, a sljedećeg, 101 dana, podnio ostavku zbog podizanja optužnice za ratne zločine pred Haškim tribunalom, gdje je dobrovoljno otišao.
Njega je na mjestu premijera prvo zamjenio Bajram Kosumi koji je nakon tri mjeseca na položaju premijera podnio ostavku, i na njegovo mjesto je izabran Agim Çeku koji je nakon izbora podnio ostavku na mjesto komandanta Zaštitnog korpusa Kosova.
Sljedeći izbori su održani u zakonskom roku 2007. godine, i na njima je pobjedila Demokratska partija Kosova Hashima Thaçija, koja je ušla u veliku koaliciju s Demokratskim savezom Kosova koji je tada vodio Fatmir Sejdiu. On je poslije smrti Ibrahima Rugove 2006. godine izabran za predsjednika stranke i predsjednika Kosova.
Međutim, od tog saziva Skupštine Kosova, do posljednjih ovogodišnjih izbora, svi izbori za parlament Kosova su bili prijevremeni.
Te, 2010. godine, zbog odluke Ustavnog suda da je pogazio Ustav Kosova ostavku je podnio predsjednik Fatmir Sejdiu, da bi poslije njega Vladu Kosova napustio LDK.
To je dovelo do prijevremenih izbora 2010. godine, na kojima je, kao i 2014, pobjednik bila PDK.
Poslije izbora 2010, PDK je s Alijansom novo Kosovo ušla u koaliciju koja se raspala 2014. godine, kada je Thaçi ocjenio da je najbolji trenutak da se ide na prijevremene izbore i da njegova stranka ponovo pobjedi.
Iako je PDK pobjedila, ostale stranke su formirale anti- PDK koaliciju i punih šjest mjeseci onemogućavale stvaranje vlade Kosova, tako što su odbijale da budu u koaliciji sa PDK.
Međutim, odluka Ustavnog suda Kosova da stranka ili predizborna koalicija koja pobjedi na izborima, daje predsjednika parlamenta i dva puta ima pravo na mandatara za sastav Vlade, dovela je do toga da se u posljednjem trenutku lider LDK Isa Mustafa opredjeli za "veliku koaliciju" sa PDK.
Međutim, ni ta koalicija nije dočekala zakonski kraj mandata, već je, na prijedlog Incijative za Kosovo i drugih opozicionih stranaka i uz zdušnu podršku koalicionog partnera PDK, izglasano nepovjerenje vladi Mustafe.
Poslije svih do sada održanih izbora dio vladajućih koalicija i vlada Kosova su bili poslanici iz redova manjinskih zajednica.
