Dvije velike koalicije i samostalno Samoopredjeljenje i tri kandidata za premijera Kosova, prva su formalna razlika u odnosu na dosadašnje izbore čija je predizborna kampanje za prijevremene parlamentarne izbore na Kosovu 11 juna počela sinoć.
Politički analitičari se slažu da najviše izgleda da pobjedi ima najveća koalicija po broju stranaka - ona koju čine Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Inicijativa za Kosovo i deset manjih stranaka.
Ona je, ako se pogledaju glasovi koje su stranke u koaliciji dobile na prošlim izborima, imala više od 300 hiljada glasova, dok je takođe velika koalicija Demokratskog saveza Kosova, Alijanse novo Kosovo i Incijative Alternativa imala oko 200 hiljada glasova.
Samoopredjeljenje je na prošlim izborima dobilo 100 hiljada glasova.
Sigurno će biti nekih razlika, ali će, po svemu sudeći, koalicija oko PDK sigurno pobjediti - ako u ovim vremenima na Kosovu nešto može biti sigurno.
Šta o najznačajnjim pitanjima kažu kandidati za premijera:
Kandidati za premijera Kosova - Ramush Haradinaj, Avdullah Hoti i Albin Kurti imaju različite poglede na glavna politička pitanja kao što su formiranje Zajednice srpskih opština, nastavak dijaloga sa Beogradom, formiranje vojske i demarkacija granice s Crnom Gorom.
Haradinaj - kandidat za premijera koalicije Demokratska partija Kosova, Alijanse za budućnost Kosova, Inicijative za Kosovo i deset manjih političkih partija, smatra da bi formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom trebalo pristupiti na osnovu odluke Ustavnog suda Kosova.
Takav stav zastupa i Demokratski savez Kosova čiji je kandidat za premijera Avdullah Hoti.
Međutim, suprotan stav ima kandidat Samoopredjeljenja za premijera Albin Kurti koji smatra da bi se formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom legalizovala podjela Kosova, da je to političko-teritorijalna autonomija kosovskih Srba koju će kontrolisati Beograd i da će taj entitet imati svoj državni okvir unutar države Kosova.
Pokret Samoopredjeljenje često je navodio da je Zajednica "bosnizacija Kosova".
Haradinaj je prošle godine pozvao Vladu Kosova da se povuče iz dijaloga sa Srbijom, da bi počeo nov proces koji bi se fokusirao na uzajamno priznanje, a ne na teme koje se tiču unutrašnjih pitanja Kosova.
Hoti podržava stav LDK da dijalog o normalizaciji odnosa treba da se promjeni i u pogledu dinamike i realizacije sporazuma, dok Albin Kurti vjeruje da dijalog treba reformisati i da o stavovima Kosova u dijalogu mora postojati nacionalni konsenzus.
Kurti smatra da je dijalog produbio podjele i ojačao uticaj Srbije na Kosovu.
Kada je u pitanju stvaranje Oružanih snaga Kosova, Haradinaj smatra da ustavne promjene u vezi s transformacijom BSK u OSK treba sprovesti ove godine, da je to unutrašnje pitanje Kosova i tvrdi da neće biti ni za kakve ustupke.
Hoti snažno podržava stav DSK da formiranje vojske treba sprovesti u saradnji sa NATO-om, SAD i EU, kroz sveobuhvatan proces u koji bi bile uključene sve zajednice, dok Kurti vjeruje da Kosovo treba da očuva partnerstvo sa NATO-om i međunarodnim prijateljima, ali i da formiranje Vojske Kosova nema alternativu.
Kurti smatra da, pošto je teško postići ustavne izmjene, zbog neophodne dvotrećinske većine poslanika Skupštine, takođe i poslanika manjina, posebno i zbog suprotstavljanja tom procesu srpskih predstavnika, da proces formiranja vojske treba sprovesti zakonskim izmjenama, onako kako je to predložio predsjednik Kosova Hashim Thaçi.
Haradinaj, kada je u pitanju demarkacija granice s Crnom Gorom, smatra da je Sporazum o razgraničenju urađen pogrešno, da je Kosovo tim sporazumom izgubilo 8.000 hektara.
Nagovestio je da će, ukoliko dođe na vlast, povući Sporazum o demarkaciji.
S druge strane, Hoti podržava stav lidera LDK Ise Mustafe da je proces demarkacije urađen ispravno i da kao takav treba da bude ratifikovan u Skupštini.
Lider Samoopredjeljenja Albin Kurti je protiv Sporazuma o demarkaciji i njegova partija je nekoliko puta najavila da će svim sredstvima sprečiti ratifikaciju, takođe smatra da je Kosovo ovim sporazumom izgubilo više od 8.000 hektara teritorije i zatražioa je da se Sporazum ponovo razmotri.
Poliitčki analitičar Imer Mushkolaj u izjavama za prištinske medije kaže da u programima kandidata za premijera Kosova ne vidi ništa novo.
- Prosto imam osjećaj da smo mi u kampanji več dugo vremena i da je ovo samo nastavak kampanje u kojoj ja ne vidim razlike u odnose na programe koji se nude. Oni su isti kao i ranije - kaže Mushkolaj.
On ističe da su u koalicije ušle stranke i lideri koji su ranije imali različite pristupe najvažnijim pitanjima Kosova, kao što su demarkacija granice sa Crnom Gorom, ZSO, liberalizacija viza i stvaranje Vojske Kosova.
Politički analitičar Behgjet Shala pak smatra da će pobjednička koalicija imati problema sa sastavljanjem vlade, pošto je teško moguće da neka od njih osvoji više od 50 poslaničkih mjesta, što bi, uz poslanike manjina, pred izazovima sa kojima se suočava Kosovo, omogućilo stvaranje održive koalicije.
Ona je, ako se pogledaju glasovi koje su stranke u koaliciji dobile na prošlim izborima, imala više od 300 hiljada glasova, dok je takođe velika koalicija Demokratskog saveza Kosova, Alijanse novo Kosovo i Incijative Alternativa imala oko 200 hiljada glasova.
Samoopredjeljenje je na prošlim izborima dobilo 100 hiljada glasova.
Sigurno će biti nekih razlika, ali će, po svemu sudeći, koalicija oko PDK sigurno pobjediti - ako u ovim vremenima na Kosovu nešto može biti sigurno.
Šta o najznačajnjim pitanjima kažu kandidati za premijera:
Kandidati za premijera Kosova - Ramush Haradinaj, Avdullah Hoti i Albin Kurti imaju različite poglede na glavna politička pitanja kao što su formiranje Zajednice srpskih opština, nastavak dijaloga sa Beogradom, formiranje vojske i demarkacija granice s Crnom Gorom.
Haradinaj - kandidat za premijera koalicije Demokratska partija Kosova, Alijanse za budućnost Kosova, Inicijative za Kosovo i deset manjih političkih partija, smatra da bi formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom trebalo pristupiti na osnovu odluke Ustavnog suda Kosova.
Takav stav zastupa i Demokratski savez Kosova čiji je kandidat za premijera Avdullah Hoti.
Međutim, suprotan stav ima kandidat Samoopredjeljenja za premijera Albin Kurti koji smatra da bi se formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom legalizovala podjela Kosova, da je to političko-teritorijalna autonomija kosovskih Srba koju će kontrolisati Beograd i da će taj entitet imati svoj državni okvir unutar države Kosova.
Pokret Samoopredjeljenje često je navodio da je Zajednica "bosnizacija Kosova".
Haradinaj je prošle godine pozvao Vladu Kosova da se povuče iz dijaloga sa Srbijom, da bi počeo nov proces koji bi se fokusirao na uzajamno priznanje, a ne na teme koje se tiču unutrašnjih pitanja Kosova.
Hoti podržava stav LDK da dijalog o normalizaciji odnosa treba da se promjeni i u pogledu dinamike i realizacije sporazuma, dok Albin Kurti vjeruje da dijalog treba reformisati i da o stavovima Kosova u dijalogu mora postojati nacionalni konsenzus.
Kurti smatra da je dijalog produbio podjele i ojačao uticaj Srbije na Kosovu.
Kada je u pitanju stvaranje Oružanih snaga Kosova, Haradinaj smatra da ustavne promjene u vezi s transformacijom BSK u OSK treba sprovesti ove godine, da je to unutrašnje pitanje Kosova i tvrdi da neće biti ni za kakve ustupke.
Hoti snažno podržava stav DSK da formiranje vojske treba sprovesti u saradnji sa NATO-om, SAD i EU, kroz sveobuhvatan proces u koji bi bile uključene sve zajednice, dok Kurti vjeruje da Kosovo treba da očuva partnerstvo sa NATO-om i međunarodnim prijateljima, ali i da formiranje Vojske Kosova nema alternativu.
Kurti smatra da, pošto je teško postići ustavne izmjene, zbog neophodne dvotrećinske većine poslanika Skupštine, takođe i poslanika manjina, posebno i zbog suprotstavljanja tom procesu srpskih predstavnika, da proces formiranja vojske treba sprovesti zakonskim izmjenama, onako kako je to predložio predsjednik Kosova Hashim Thaçi.
Haradinaj, kada je u pitanju demarkacija granice s Crnom Gorom, smatra da je Sporazum o razgraničenju urađen pogrešno, da je Kosovo tim sporazumom izgubilo 8.000 hektara.
Nagovestio je da će, ukoliko dođe na vlast, povući Sporazum o demarkaciji.
S druge strane, Hoti podržava stav lidera LDK Ise Mustafe da je proces demarkacije urađen ispravno i da kao takav treba da bude ratifikovan u Skupštini.
Lider Samoopredjeljenja Albin Kurti je protiv Sporazuma o demarkaciji i njegova partija je nekoliko puta najavila da će svim sredstvima sprečiti ratifikaciju, takođe smatra da je Kosovo ovim sporazumom izgubilo više od 8.000 hektara teritorije i zatražioa je da se Sporazum ponovo razmotri.
Poliitčki analitičar Imer Mushkolaj u izjavama za prištinske medije kaže da u programima kandidata za premijera Kosova ne vidi ništa novo.
- Prosto imam osjećaj da smo mi u kampanji več dugo vremena i da je ovo samo nastavak kampanje u kojoj ja ne vidim razlike u odnose na programe koji se nude. Oni su isti kao i ranije - kaže Mushkolaj.
On ističe da su u koalicije ušle stranke i lideri koji su ranije imali različite pristupe najvažnijim pitanjima Kosova, kao što su demarkacija granice sa Crnom Gorom, ZSO, liberalizacija viza i stvaranje Vojske Kosova.
Politički analitičar Behgjet Shala pak smatra da će pobjednička koalicija imati problema sa sastavljanjem vlade, pošto je teško moguće da neka od njih osvoji više od 50 poslaničkih mjesta, što bi, uz poslanike manjina, pred izazovima sa kojima se suočava Kosovo, omogućilo stvaranje održive koalicije.
