Korupciji na Kosovu se ne sudi zato što nema političke volje, kažu rukovodioci institucija koji se bave borbom protiv korupcije.
Na osnovu najnovijeg izvještaja Transparency Internationala za 2015. godinu, stepen korupcije na Kosovu isti je sa Moldavijom, Etiopijom i Dominikanskom Republikom.
Kosovo je u odnosu na prošlu godinu napredovalo za sedam mjesta, sa 110. prešlo je na 103. i to zbog slabije konkurencije, ali, koeficijent, koji je mnogo bitniji, ne mijenja se posljednje tri godine, navodi za RSE Hasan Preteni, šef kosovske Agencije za borbu protiv korupcije.
"Od 2010. kada su počela mjerenja percepcije korupcije Transparency Internationala, Kosovo je tada bilo pod koeficijentom 2,8. Godine 2011. imali smo 2.9. Najveći napredak je bio 2011. kada smo imali koeficijent 3,4, a zadnje tri godine je 3,3. Nema napretka, nema progresa. Glavne institucije Kosova nikako da borbu protiv korupcije stave na prvo mjesto prioriteta. Uvijek nalaze neke druge prioritete političke prirode", kaže Preteni za RSE.
On dodaje da se o korupciji mnogo govori i da su strategije za borbu protiv korupcije brojne, ali za ovu pojavu se i dalje ne sudi jer nema političke volje.
"Već 15 godina nemamo nikakvog visokog službenika da je kažnjen za korupciju. Tu i tamo su neki slučajevi odrađeni, ali to je sitna korupcija. Sitna korupcija nije problem, problem je tenderomanija, javne nabavke, tamo gde je više novca. Neki od tih službenika za kraći period zarade mnogo. Najveći problem je javna nabavka i u tom smislu nema nikakvog napretka", ističe Hasan Preteni.
Bez pritiska javnosti, kako dodaje, uspjeha neće ni biti. O tome se govori prilikom objave međunarodnih izvještaja i to traje tri dana.
"Kada sudstvo kaže da ima preko 300.000 predmeta, koliko onda tu ima efikasnosti. Svakodnevno dobijamo izvještaje da predmeti zastarjevaju. Ako ovom brzinom rade, stvarno niko neće ići u zatvor za korupciju. Da ne govorimo o konfiskaciji imovine. Mi smo tužilaštvu podneli imena preko 1.400 službenika svih nivoa na Kosovu, podignute su optužnice, imamo povratne informacije da su nastavili sa krivičnim gonjenjem - ali nema finala. S druge strane, nema ni transparentnosti, ni polaganja računa, na primjer, Skupština već 15 godina nije raspravljala o tome kakvo sudstvo imamo. Nikad nisu sudije i tužioci izvjestili narod kako su radili i gdje su potrošili novac", zaključuje Preteni.
I iz Kosovskog demokratskog instituta kažu da je nedostatak kapaciteta u pravosuđu, nedostatak odgovornosti, integriteta i transparentnosti skoro na svim nivoima izvršne vlasti, dovelo Kosovo u istu grupu sa Moldavijom.
"Kosovo će postići napredak onda kada se sprovođenje zakona unaprijedi, poveća odgovornost i integritet institucija, kao i bolja saradnja i efikasnost institucija koje se bore protiv korupcije", kazao je Artan Canhasi iz Instituta.
Iz civilnog sektora prethodno su objavili da je najprofitabilnija profesija na Kosovu politika, te da veće bogatstvo stiče neko ko obavlja javnu funkciju u državnom sektoru, nego neko ko se bavi privatan biznis. Zabilježen je slučaj da jedan zvaničnik obavlja šest različitih poslova.
Na osnovu prijava imovine koja se predaje kosovskoj Agenciji protiv korupcije, može se primjetiti da pojedini zvaničnici institucija posjeduju nepokretnu imovinu, nasleđenu, štednju i luksuzne automobile, a njihove plate se, u prosjeku, kreću 17.000 eura godišnje.
Kosovo je u odnosu na prošlu godinu napredovalo za sedam mjesta, sa 110. prešlo je na 103. i to zbog slabije konkurencije, ali, koeficijent, koji je mnogo bitniji, ne mijenja se posljednje tri godine, navodi za RSE Hasan Preteni, šef kosovske Agencije za borbu protiv korupcije.
"Od 2010. kada su počela mjerenja percepcije korupcije Transparency Internationala, Kosovo je tada bilo pod koeficijentom 2,8. Godine 2011. imali smo 2.9. Najveći napredak je bio 2011. kada smo imali koeficijent 3,4, a zadnje tri godine je 3,3. Nema napretka, nema progresa. Glavne institucije Kosova nikako da borbu protiv korupcije stave na prvo mjesto prioriteta. Uvijek nalaze neke druge prioritete političke prirode", kaže Preteni za RSE.
On dodaje da se o korupciji mnogo govori i da su strategije za borbu protiv korupcije brojne, ali za ovu pojavu se i dalje ne sudi jer nema političke volje.
"Već 15 godina nemamo nikakvog visokog službenika da je kažnjen za korupciju. Tu i tamo su neki slučajevi odrađeni, ali to je sitna korupcija. Sitna korupcija nije problem, problem je tenderomanija, javne nabavke, tamo gde je više novca. Neki od tih službenika za kraći period zarade mnogo. Najveći problem je javna nabavka i u tom smislu nema nikakvog napretka", ističe Hasan Preteni.
Bez pritiska javnosti, kako dodaje, uspjeha neće ni biti. O tome se govori prilikom objave međunarodnih izvještaja i to traje tri dana.
"Kada sudstvo kaže da ima preko 300.000 predmeta, koliko onda tu ima efikasnosti. Svakodnevno dobijamo izvještaje da predmeti zastarjevaju. Ako ovom brzinom rade, stvarno niko neće ići u zatvor za korupciju. Da ne govorimo o konfiskaciji imovine. Mi smo tužilaštvu podneli imena preko 1.400 službenika svih nivoa na Kosovu, podignute su optužnice, imamo povratne informacije da su nastavili sa krivičnim gonjenjem - ali nema finala. S druge strane, nema ni transparentnosti, ni polaganja računa, na primjer, Skupština već 15 godina nije raspravljala o tome kakvo sudstvo imamo. Nikad nisu sudije i tužioci izvjestili narod kako su radili i gdje su potrošili novac", zaključuje Preteni.
I iz Kosovskog demokratskog instituta kažu da je nedostatak kapaciteta u pravosuđu, nedostatak odgovornosti, integriteta i transparentnosti skoro na svim nivoima izvršne vlasti, dovelo Kosovo u istu grupu sa Moldavijom.
"Kosovo će postići napredak onda kada se sprovođenje zakona unaprijedi, poveća odgovornost i integritet institucija, kao i bolja saradnja i efikasnost institucija koje se bore protiv korupcije", kazao je Artan Canhasi iz Instituta.
Iz civilnog sektora prethodno su objavili da je najprofitabilnija profesija na Kosovu politika, te da veće bogatstvo stiče neko ko obavlja javnu funkciju u državnom sektoru, nego neko ko se bavi privatan biznis. Zabilježen je slučaj da jedan zvaničnik obavlja šest različitih poslova.
Na osnovu prijava imovine koja se predaje kosovskoj Agenciji protiv korupcije, može se primjetiti da pojedini zvaničnici institucija posjeduju nepokretnu imovinu, nasleđenu, štednju i luksuzne automobile, a njihove plate se, u prosjeku, kreću 17.000 eura godišnje.
