Žene na Kosovu su u težem ekonomskom položaju od muškaraca. Organizacije za ljudska prava u Prištini navode da srazmerno mali broj žena ima svoj posao. One koje ga imaju su često slabije plaćene od muških kolega. Žene se po tradiciji odriču nasljedstva, iako za to imaju jednaka zakonska prava.
Svojinu uglavnom prepisuju muškom članu porodice, a muškarci često i sami, bez pitanje, prisvajaju imovinu žena. Smatraju da im to dozvoljava običajno pravo.
"Već deset godina Afërdita Statovci strahuje od ove posjete. Danas će se suočiti sa svojim stricem. Želi da razgovara o parceli u selu Slatina. Plac pripada njoj, ali stric ga je na silu oteo", stoji u reportaži Deutsche welle-a.
"Ovo ovdje, to je moj posjed. Sada je on to jednostavno zagradio", govori Afërdita Statovci pred kamerama Deutsche welle-a.
Nakon očeve smrti, Afërdita je nasljedila ovu parcelu. I sada hoće nazad. Ali stric uopšte ne želi da razgovara sa njom.
"On je preuzeo čitavo moje nasljedstvo. Od oca su mi ostale samo ove fotografije", govori dalje Afërdita pokazujući fotografije pred kamerama.
Stric zapravo smatra da je on u pravu i poziva se na Kanun, patrijarhalni običajni zakon iz srednjeg vijeka. On je ovdje očito još uvijek na snazi. Prema Kanunu, žene su podređene muškarcima i nemaju pravo na nasljedstvo.
Zbog toga se Afërdita, zajedno sa svojom majkom, već godinama povlači po sudovima. Po svim instancama, uprkos odlukama u njihovu korist, stric nikada nije bio prisiljen da im vrati imovinu.
"To traje već deset godina. Apsurdno je da se to dešava u 21. vijeku. Slučaj je još uvijek u postupku. Ovdje se jasno vidi da sudovi nepravedno postupaju kada je u pitanju sprovođenje prava žena na nasljedstvo", kaže Anton Nrecaj, Advokat Centra za pravnu pomoć u Prištini.
Nalazimo se u Kruši. Ovdje su za vrijeme rata na Kosovu 1999. godine srpske snage ubile skoro sve muškarce. Od tada Krušu još nazivaju i "Selom udovica".
Fahrije Hoti je jedna od njih. I njoj je nakon smrti supruga bilo uskraćeno nasljedstvo. Posed su preuzeli svekar i svekrva.
"Udovica sam i bilo mi je veoma teško da poslije rata sama započnem život. Ali odlučila sam se da idem dalje da nešto napravim za svoju djecu i sebe. Na Kosovu je ženama mnogo teže nego bilo gdje drugdje", kaže Fahrije Hoti.
Zajedno sa ostalim udovicama Fahrije je osnovala zadrugu. Od povrća prave lokalne specijalitete. I to veoma uspješno. U međuvremenu ajvar izvoze i u inostranstvo. Novcem koji je zaradila ponovo je izgradila porušenu kuću. Međutim prema tradicionalnim načelima svekar je i dalje polagao pravo na njeno nasljedstvo.
"Šest mjeseci prije nego što je umro, otišla sam sa svojim svekrom kod notara i nagovorila ga da kuću i parcelu prepiše na moje ime. On nije bio srećan zbog toga, ali osjećao je obavezu zato što sam ja sa svojih deset prstiju ponovo izgradila kuću", kaže dalje Fahrije.
U "Selu udovica" Fahrije Hoti je jedina žena koja posjeduje sopstvenu kuću. Ostalim udovicama je nakon smrti muževa muška rodbina oduzela nasljedstvo. Prema jednoj studiji, 85 procenata žena na Kosovu doživi sličnu sudbinu.
To je nepravda i to zna i Vlada u Prištini. Ali u Ministarstvu pravde očito niko nije u stanju nešto da promjeni. Posebno je teška situacija na selu.
"Kod nas je zakonom zagarantovano pravo oba pola na nasljedstvo, i muškog i ženskog. Mi činimo sve da se distanciramo od starih običaja, ali to nije lako zato što su oni kao svetinja ukorenjeni u društvo", rekla je Dafina Bucaj, predstavnica Ministarstva pravde Kosova
Zbog tog običaja Afërdita Statovci i njena majka već godinama nemaju gdje da žive.
"I pored svoje kuće, moram da prosim, jedni mi daju nešto da pojedem, drugi malo odjeće, treći nam daju da prenoćimo. Strašno je živjeti na taj način a znati da zapravo imaš gdje da budeš, naime u kući mog oca, jer sam bila njegovo jedino djete", kaže Afërdita.
Srozavanje u duboko siromaštvo. Sudbina koja prijeti mnogim udovicama na Kosovu, jer isto kao Afërdita Statovci i njena majka i one su nemoćne u borbi protiv Kanuna, običajnog zakona iz srednjeg vijeka koji omalovažava žene.
Pogledajte reportažu od 00:50 do 06:01.
"Već deset godina Afërdita Statovci strahuje od ove posjete. Danas će se suočiti sa svojim stricem. Želi da razgovara o parceli u selu Slatina. Plac pripada njoj, ali stric ga je na silu oteo", stoji u reportaži Deutsche welle-a.
"Ovo ovdje, to je moj posjed. Sada je on to jednostavno zagradio", govori Afërdita Statovci pred kamerama Deutsche welle-a.
Nakon očeve smrti, Afërdita je nasljedila ovu parcelu. I sada hoće nazad. Ali stric uopšte ne želi da razgovara sa njom.
"On je preuzeo čitavo moje nasljedstvo. Od oca su mi ostale samo ove fotografije", govori dalje Afërdita pokazujući fotografije pred kamerama.
Stric zapravo smatra da je on u pravu i poziva se na Kanun, patrijarhalni običajni zakon iz srednjeg vijeka. On je ovdje očito još uvijek na snazi. Prema Kanunu, žene su podređene muškarcima i nemaju pravo na nasljedstvo.
Zbog toga se Afërdita, zajedno sa svojom majkom, već godinama povlači po sudovima. Po svim instancama, uprkos odlukama u njihovu korist, stric nikada nije bio prisiljen da im vrati imovinu.
"To traje već deset godina. Apsurdno je da se to dešava u 21. vijeku. Slučaj je još uvijek u postupku. Ovdje se jasno vidi da sudovi nepravedno postupaju kada je u pitanju sprovođenje prava žena na nasljedstvo", kaže Anton Nrecaj, Advokat Centra za pravnu pomoć u Prištini.
Nalazimo se u Kruši. Ovdje su za vrijeme rata na Kosovu 1999. godine srpske snage ubile skoro sve muškarce. Od tada Krušu još nazivaju i "Selom udovica".
Fahrije Hoti je jedna od njih. I njoj je nakon smrti supruga bilo uskraćeno nasljedstvo. Posed su preuzeli svekar i svekrva.
"Udovica sam i bilo mi je veoma teško da poslije rata sama započnem život. Ali odlučila sam se da idem dalje da nešto napravim za svoju djecu i sebe. Na Kosovu je ženama mnogo teže nego bilo gdje drugdje", kaže Fahrije Hoti.
Zajedno sa ostalim udovicama Fahrije je osnovala zadrugu. Od povrća prave lokalne specijalitete. I to veoma uspješno. U međuvremenu ajvar izvoze i u inostranstvo. Novcem koji je zaradila ponovo je izgradila porušenu kuću. Međutim prema tradicionalnim načelima svekar je i dalje polagao pravo na njeno nasljedstvo.
"Šest mjeseci prije nego što je umro, otišla sam sa svojim svekrom kod notara i nagovorila ga da kuću i parcelu prepiše na moje ime. On nije bio srećan zbog toga, ali osjećao je obavezu zato što sam ja sa svojih deset prstiju ponovo izgradila kuću", kaže dalje Fahrije.
U "Selu udovica" Fahrije Hoti je jedina žena koja posjeduje sopstvenu kuću. Ostalim udovicama je nakon smrti muževa muška rodbina oduzela nasljedstvo. Prema jednoj studiji, 85 procenata žena na Kosovu doživi sličnu sudbinu.
To je nepravda i to zna i Vlada u Prištini. Ali u Ministarstvu pravde očito niko nije u stanju nešto da promjeni. Posebno je teška situacija na selu.
"Kod nas je zakonom zagarantovano pravo oba pola na nasljedstvo, i muškog i ženskog. Mi činimo sve da se distanciramo od starih običaja, ali to nije lako zato što su oni kao svetinja ukorenjeni u društvo", rekla je Dafina Bucaj, predstavnica Ministarstva pravde Kosova
Zbog tog običaja Afërdita Statovci i njena majka već godinama nemaju gdje da žive.
"I pored svoje kuće, moram da prosim, jedni mi daju nešto da pojedem, drugi malo odjeće, treći nam daju da prenoćimo. Strašno je živjeti na taj način a znati da zapravo imaš gdje da budeš, naime u kući mog oca, jer sam bila njegovo jedino djete", kaže Afërdita.
Srozavanje u duboko siromaštvo. Sudbina koja prijeti mnogim udovicama na Kosovu, jer isto kao Afërdita Statovci i njena majka i one su nemoćne u borbi protiv Kanuna, običajnog zakona iz srednjeg vijeka koji omalovažava žene.
Pogledajte reportažu od 00:50 do 06:01.
