Pokret Samoopredjeljenje nije registrovan kao subjekt u Sjevernoj Makedoniji i ne traži tamo vlast, kažu zvaničnici ove stranke za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ipak, priznaju da stranka koju vodi kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin Kurti), sarađuje s pojedinim strankama u Sjevernoj Makedoniji te da će njeni članovi s makedonskim državljanstvom učestvovati na tamošnjim parlamentarnim izborima 8. maja ove godine.
Angažman predstavnika Pokreta Samoopredjeljenje u predizbornoj utrci u susjednoj državi izazvao je određene reakcije.
Upućeni u politička zbivanja u obje zemlje kažu da postoji rizik da potezi stranke koja drži vlast na Kosovu budu shvaćeni kao miješanje u unutrašnje stvari Sjeverne Makedonije, dok je sam Kurti uvjeravao da Samoopredjeljenje kao stranka neće učestvovati na tim izborima.
"Prvo, ovdje [u Sjevernoj Makedoniji] pripada građanima, političkim strankama hoće li imati kandidata i ko će on ili ona biti. Pokret Samoopredjeljenje nije službeno registrovan u Sjevernoj Makedoniji... Dakle, mi kao pokret Samoopredjeljenje ne učestvujemo ovdje", rekao je Kurti nakon konferencije o Zapadnom Balkanu u Skoplju 22. januara.
Bekim Ćoku (Bekim Qoku) iz Pokreta Samoopredjeljenje, koji ima i makedonsko državljanstvo, rekao je da će se njegova stranka pridružiti ovoj listi.
"Danas sam ovdje da pokrenem našu saradnju kao Pokret Samoopredjeljenje...neka vrsta četvrtog stuba ove koalicije, koja je već uspostavljena ovdje", rekao je Ćoku, koji je i politički savjetnik premijera Kurtija.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, ujedno i predsjednik Socijaldemokratske lige (LSDM), iznenađen je ovakvim angažmanom Samoopredjeljenja oko izbora u njegovoj državi.
"Mislim da ovo ne predstavlja željenu dinamiku", rekao je Kovačevski 25. decembra.
Još jednu reakciju 17. januara iznio je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, rekavši da se "uključivanje službene politike Kosova u političku scenu Albanaca u Sjevernoj Makedoniji može odraziti na fragmentaciju albanske politike - tendenciju podstaknutu vanjskim faktorima".
Uprkos svim naporima, RSE nije uspio stupiti u kontakt s Ćokuom, kako bi saznali više o njegovim namjerama.
No, Pokret Samoopredjeljenje kaže da izjave svojih predstavnika – ujedno i zvaničnika vlade na Kosovu – ne vidi kao miješanje u unutrašnje stvari Sjeverne Makedonije.
Ova stranka insistira na tome da Samoopredjeljenje neće učestvovati kao politički subjekt na tamošnjim izborima i da nije registrovano kao stranka u ovoj zemlji.
Upitan da prokomentarše izjave člana Pokreta Samoopredjeljenje Bekima Ćokua, portparol ove stranke Arlind Madžuka (Arlind Manxhuka) za RSE kaže:
"Pokret Samoopredjeljenje ima simpatizere i članove albanske nacionalnosti, ali i drugih nacionalnosti, koji su državljani različitih država, u mnogim zemljama svijeta, i oni definitivno imaju politička prava prema zakonu u zemljama čiji su državljani."
Mandžuka kaže da je podrška Pokreta Samoopredjeljenje sljedbenicima ili političarima različitih zemalja "isključivo podrška njihovim idejama i programima, prema tri stuba: socijaldemokratiji, borbi protiv mafijaške korupcije i borbi protiv etničke diskriminacije Albanaca, ali takođe drugih etničkih grupa".
Kaže kako se zalaže za korjenite društvene i političke promjene, oslanjajući se na načelo jednakosti, demokratije, političke slobode i socijalne pravde za svakog građanina.
Navodi i da mu je cilj suvereno Kosovo, odnosno Kosovo koje ima kontrolu nad svojim prirodnim resursima i koje uživa pravo na vlastitu nezavisnu vojsku, kao i pravo na ujedinjenje s Albanijom.
"Ali, to ne znači da će Samoopredjeljenje ovdje biti ista kao na Kosovu", kaže.
Za advokata Lejlu Nebiu, Samoopredjeljenje je na Kosovu postavilo dobar primjer kako se može upravljati državom, "gdje su zakon i njegova vladavina glavna načela".
"Ponoviti isto iskustvo, ista iskustva, u (Sjevernoj) Makedoniji više je nego potrebno. Ali to isto treba učiniti s ljudima koji su posvećeni tim načelima", kaže Nebiu za RSE.
Prema njegovim riječima, pokret Samoopredjeljenje "balansira između koncepta socijaldemokratskog pokreta i suverenističke ljevice".
S druge strane, tri albanske opozicione stranke u Sjevernoj Makedoniji, koje će se takmičiti na izborima kao koalicija Evropski pokret za promjene, imaju desno ideološko političko usmjerenje.
Kamberi kaže da stvaranje saveza Samoopredjeljenja s ovim albanskim strankama pokazuje da je stranka premijera Kurtija više odabrala nacionalni aspekt djelovanja nego ideološki. U tom kontekstu, kaže Kamberi, to može stvoriti paradoksalne efekte na političkoj sceni Sjeverne Makedonije, gdje će albanske i makedonske stranke nacionalističke orijentacije sarađivati u borbi za vlast.
Eventualni angažman članova Samopredjeljenja na izbore u Sjevernoj Makedoniji, prema njegovim riječima, mogao bi uticati na međudržavne odnose.
"Nije bitno je li registrovan ili nije. Kada zvaničnik Pokreta Samoopredjeljenje direktno učestvuje na izborima, reakcija neće biti ista kao da je učestvovao autonomni kandidat. Dakle, učestvuje kandidat vladajuće stranke [na Kosovu] u drugoj državi. To bi značilo, dakle, da [ova stranka] legitimiše iste metode i za druge zemlje", kaže Kamberi za RSE.
No Petar Arsovski, stručnjak za politička pitanja u Sjevernoj Makedoniji, misli drugačije. Prema njegovim riječima, saradnja stranaka u Sjevernoj Makedoniji sa strankama ili organizacijama u inostranstvu nije novost, niti je se treba bojati.
"To ne bi trebalo da nas previše brine... Moramo pogledati zakonske odredbe i vladavinu prava o tome ko može da se kandiduje i da li bilo kakva saradnja sa spoljnim stranama utiče ili to predstavlja miješanje u našu unutrašnju politiku. Ako su ta dva uslova ispunjena, onda se svako može slobodno takmičiti na izborima, što je zapravo i Ustavom zagarantovano pravo", kaže Arsovski za RSE.
Analitičaru iz Skoplja Dželjalju Neziriju (Xhelal Neziri), partnerstvo albanskih političkih partija Severne Makedonije sa strankama sa Kosova i iz Albanije, uobičajeno jeu smislu dobijanja logističke i medijske podrške.
No, prema njegovim riječima, do sada se nije desilo da stranke iz inostranstva budu direktno uključene u bilo koju izbornu utakmicu u Sjevernoj Makedoniji. On izražava sumnju da bi u budućnosti ova situacija mogla otići i korak dalje - prema registraciji ove stranke u Sjevernoj Makedoniji.
"Ako se dogodi da Samoopredjeljenje bude osnovano u Sjevernoj Makedoniji i da se kao takvo takmiči ovdje, a zapravo ga kontroliše i režira gospodin Kurti, koji je trenutno premijer Kosova, u tom slučaju bismo imali opasan presedan u regiji. To bi, dakle, otvorilo put posebno srpskoj politici, da formalizuje i ozvaniči svoj uticaj u politici Crne Gore, u politici Kosova, u politici Bosne i Hercegovine, ali i u politici Sjeverne Makedonije", kaže Neziri.
Belgzim Kamberi smatra da su Kurti i njegova stranka proširili svoj uticaj na stranku Šaipa Kamberija.
Bivša gradonačelnica Preševa Ardita Sinani, iz Stranke za demokratsko djelovanje, trenutno je Kurtijeva savjetnica. U međuvremenu, potpredsjednik ove stranke Ragmi Mustafi politički je savjetnik Kurtijevog zamjenika Besnika Bislimija.
Belgzim Kamberi kaže da ni u Preševskoj dolini ni u Sjevernoj Makedoniji partneri koje je izabrao Pokret Samoopredjeljenje, odnosno njegov lider, nemaju previše kompatibilnosti ideoloških i političkih koncepata. Prema njegovim riječima, "apetiti" Samoopredjeljenja imaju više veze s "sveobuhvatnim nacionalnim konceptom na regionalnom nivou".
"Tu smo, kao prvo, u takvoj panalbanskoj logici. Dakle, ovdje prevazilazi nacionalnu državu i pokušava širiti ideju albanstva u regiji", kaže Kamberi.
"Čini se da on prvo pokušava uticati na određene albanske političke aktere u regiji. Dakle, bilo to u Preševskoj dolini, da ima svoje ljude koji tamo preuzimaju vlast, bilo to sutra u Republici Sjevernoj Makedoniji, gdje izgleda želi da ima svoje bliske ljude u Vladi Sjeverne Makedonije", dodaje.
Međutim, u Albaniji je Pokret Samoopredjeljenje stupio na političku scenu 2019., kada je u sudu u Tirani registrovan ne kao politička stranka, već kao centar. Tada je rečeno da je "Centar Pokreta Samoopredjeljenje osnovan kako bi se povećala svijest i posvećenost albanskom nacionalnom pitanju".
Godine 2021. Samoopredjeljenje je izašlo na lokalne izbore 25. aprila, ali ne kao politički subjekt. Njegovi kandidati takmičili su se kao nezavisni u tri opštine u Albaniji: Tirana, Leža i Đirokastra.
Dio predizborne kampanje postao je i premijer Kosova Albin Kurti. U svojim govorima u ova tri grada zatražio je podršku "novim alternativama", istakavši da brojke, prakse i ideje konzumirane 30 godina ne mogu proizvesti ništa novo za građane Albanije.
Na sastancima su Kurtija pratili i drugi albanski političari iz Sjeverne Makedonije, Preševske doline ili Crne Gore.
No, na izborima je Samoopredjeljenje dobilo samo 3.541 glas od oko 1.660.000 koliko ih je ušlo u glasačke kutije u Albaniji.
Stručnjak za politička pitanja iz Tirane Ben Andoni kaže za RSE da ovaj potez nije dobro primljen u Socijalističkoj stranci premijera Albanije Edija Rame. Prema njegovim riječima, "karta" patriotizma nije stvorila podršku Pokretu Samoopredjeljenje na izborima.
Aktualno djelovanje Pokreta Samoopredjeljenje, uz angažman njegovih predstavnika na izborima u Sjevernoj Makedoniji, kaže Andoni, pokazuje da je interes ove stranke širenje na albanskim prostorima.
"Protagonizam Kurtija i ljude koje ga žele slijediti, čini se da ih ne može držati samo Kosovo, već žele i političku scenu Albanije i Sjeverne Makedonije. U međuvremenu, ovim je Samoopredjeljenje često skretalo pažnju sa vrlo velikih ekonomskih i društvenih problema zemlje, kojih nije malo”, kaže Andoni.
Nakon lošeg rezultata na lokalnim izborima 2021. godine, Pokret Samoopredjeljenje u Albaniji gotovo se ugasio, iako su čelnici koji su podnijeli ostavke govorili o njegovoj reorganizaciji.
Petar Arsovski iz Skoplja kaže da je službena Tirana i ranije pokušavala uticati na albanske stranke.
"Na ovoj liniji bilo je ono što je poznato kao 'Tiranska platforma'. Ovo je jedan primjer", rekao je Arsovski.
Premijer Albanije Edi Rama pozvao je 2017. albanske političke stranke Sjeverne Makedonije u Tiranu kako bi razgovarali o aktuelnom razvoju događaja u toj zemlji i mogućoj koordinaciji djelovanja albanskih stranaka.
Albanske stranke tada su se oglasile saopštenjem u kojem su, između ostalog, kazale kako se "zalažu za podizanje statusa Albanaca u (Sjevernoj) Makedoniji kao državotvornog naroda - sa službenim jezikom, koji bi imao isti status kao i makedonski – i za rješavanje mnogih drugih etničkih pitanja".
Ova izjava je u makedonskom javnom mnijenju poznata kao "Tiranska platforma". Tadašnji makedonski predsjednik Đorđe Ivanov (Gjorgje Ivanov) opisao je to kao "prijetnju sigurnosti i stabilnosti" zemlje.
U januaru 2023. Rama je ponovno pozvao albanske političke stranke Sjeverne Makedonije u Tiranu.
SDSM, koji drži vlast u Sjevernoj Makedoniji, nije negativno reagovao na ovaj sastanak, ali je opozicioni VMRO-DPMNE rekao da je sastanak u Tirani održan "kako bi albanske stranke spasile vlast SDSM-a".
Analitičar iz Skoplja Dželjalj Neziri kaže da albanske stranke u Sjevernoj Makedoniji moraju zadržati saradnju s Tiranom i Prištinom, ali i svoje autonomno djelovanje.
"Svaka stranka mora voditi računa o očuvanju autonomije djelovanja i odlučivanja, bez obzira na intenzitet saradnje s političkim strankama, bilo u Albaniji ili na Kosovu", kaže.
Takođe, u januaru 2020. tadašnji vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Albanije Gent Cakaj pozvao je u Tiranu albanske političke stranke Preševske doline s kojima je dogovorio njihovu zajedničku listu za tadašnje parlamentarne izbore u Srbiji.
Belgzim Kamberi za RSE kaže da obje stranke na vlasti - Socijalistička partija premijera Edija Rame u Albaniji i Pokret Samoopredjeljenje premijera Albina Kurtija na Kosovu - imaju paternalističke pretenzije prema albanskim strankama izvan svojih zemalja.
No, prema Kamberijevim riječima, metodologija uticaja dvojice premijera, Rame i Kurtija, je različita.
On ocjenjuje da premijer Rama nastoji koordinirati akcije s albanskim stranama u regiji na horizontalnoj liniji. Suprotno je, kaže, s premijerom Kurtijem koji nastoji uticati na okomitu liniju, što znači da centar odlučivanja albanskih stranaka u regiji bude Priština.
"Vlada Kosova – Samoopredjeljenje kao vlast na Kosovu – pokušava napraviti određenu politiku uz koordinaciju s albanskim partnerima u regiji. Ovdje imamo vertikalizaciju, jer pokušava da središte politike u albanskim regionima bude Priština, a posebno određena stranka i određeni čovjek" kaže Kamberi.
Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva Pokreta Samoopredjeljenje u Sjevernoj Makedoniji je svrgavanje albanske stranke, Demokratske unije za integraciju, koju vodi Ali Ahmeti, i dovođenje na vlast opozicionih stranaka s kojima sarađuje.
Sam Ali Ahmeti je u intervjuu za albansku televiziju Top Channel u januaru ove godine, osvrćući se na odnose dvojice premijera, Edija Rame i Albina Kurtija, s albanskim političkim strankama u Sjevernoj Makedoniji, rekao:
"Edi Rama se nikada nije miješao u unutrašnje stvari političkog organizovanja u [Sjevernoj] Makedoniji. Uvijek se trudio približiti političke stranke u [Sjevernoj] Makedoniji i ja sam mu svakako zahvalan... Ali, desio se slučaj za predsjedničke izbore, kada je gospodin Kurti držao stranu".
Ahmeti se osvrnuo na podršku koju je Kurtijeva stranka dala kandidatu za predsjednika Sjeverne Makedonije Bljerimu Reki (Blerim Reka) na predsjedničkim izborima u ovoj zemlji 2019. godine, na kojima je, međutim, pobijedio Stevo Pendarovski, tada kandidat DUI-ja i SDSM-a.
Angažman predstavnika Pokreta Samoopredjeljenje u predizbornoj utrci u susjednoj državi izazvao je određene reakcije.
Upućeni u politička zbivanja u obje zemlje kažu da postoji rizik da potezi stranke koja drži vlast na Kosovu budu shvaćeni kao miješanje u unutrašnje stvari Sjeverne Makedonije, dok je sam Kurti uvjeravao da Samoopredjeljenje kao stranka neće učestvovati na tim izborima.
"Prvo, ovdje [u Sjevernoj Makedoniji] pripada građanima, političkim strankama hoće li imati kandidata i ko će on ili ona biti. Pokret Samoopredjeljenje nije službeno registrovan u Sjevernoj Makedoniji... Dakle, mi kao pokret Samoopredjeljenje ne učestvujemo ovdje", rekao je Kurti nakon konferencije o Zapadnom Balkanu u Skoplju 22. januara.
Kako je počelo?
Krajem decembra prošle godine tri opozicione albanske stranke u Sjevernoj Makedoniji - Pokret Besa, Alternativa i Demokratski pokret - objavile su zajedničku izbornu listu za izbore 8. maja.Bekim Ćoku (Bekim Qoku) iz Pokreta Samoopredjeljenje, koji ima i makedonsko državljanstvo, rekao je da će se njegova stranka pridružiti ovoj listi.
"Danas sam ovdje da pokrenem našu saradnju kao Pokret Samoopredjeljenje...neka vrsta četvrtog stuba ove koalicije, koja je već uspostavljena ovdje", rekao je Ćoku, koji je i politički savjetnik premijera Kurtija.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, ujedno i predsjednik Socijaldemokratske lige (LSDM), iznenađen je ovakvim angažmanom Samoopredjeljenja oko izbora u njegovoj državi.
"Mislim da ovo ne predstavlja željenu dinamiku", rekao je Kovačevski 25. decembra.
Još jednu reakciju 17. januara iznio je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, rekavši da se "uključivanje službene politike Kosova u političku scenu Albanaca u Sjevernoj Makedoniji može odraziti na fragmentaciju albanske politike - tendenciju podstaknutu vanjskim faktorima".
Uprkos svim naporima, RSE nije uspio stupiti u kontakt s Ćokuom, kako bi saznali više o njegovim namjerama.
No, Pokret Samoopredjeljenje kaže da izjave svojih predstavnika – ujedno i zvaničnika vlade na Kosovu – ne vidi kao miješanje u unutrašnje stvari Sjeverne Makedonije.
Ova stranka insistira na tome da Samoopredjeljenje neće učestvovati kao politički subjekt na tamošnjim izborima i da nije registrovano kao stranka u ovoj zemlji.
Upitan da prokomentarše izjave člana Pokreta Samoopredjeljenje Bekima Ćokua, portparol ove stranke Arlind Madžuka (Arlind Manxhuka) za RSE kaže:
"Pokret Samoopredjeljenje ima simpatizere i članove albanske nacionalnosti, ali i drugih nacionalnosti, koji su državljani različitih država, u mnogim zemljama svijeta, i oni definitivno imaju politička prava prema zakonu u zemljama čiji su državljani."
Mandžuka kaže da je podrška Pokreta Samoopredjeljenje sljedbenicima ili političarima različitih zemalja "isključivo podrška njihovim idejama i programima, prema tri stuba: socijaldemokratiji, borbi protiv mafijaške korupcije i borbi protiv etničke diskriminacije Albanaca, ali takođe drugih etničkih grupa".
Čemu se posvetilo Samoopredjeljenje?
Pokret Samoopredjeljenje na svojoj web stranici piše da je to politički pokret koji ima za cilj uključiti ljude u donošenje političkih odluka kroz njihovu organizaciju i mobilizaciju.Kaže kako se zalaže za korjenite društvene i političke promjene, oslanjajući se na načelo jednakosti, demokratije, političke slobode i socijalne pravde za svakog građanina.
Navodi i da mu je cilj suvereno Kosovo, odnosno Kosovo koje ima kontrolu nad svojim prirodnim resursima i koje uživa pravo na vlastitu nezavisnu vojsku, kao i pravo na ujedinjenje s Albanijom.
Kako to vide anketirani građani Skoplja?
Analitičar Berat Azizi ocjenjuje da su simpatije albanskih građana Sjeverne Makedonije prema Pokretu Samoopredjeljenje "velike"."Ali, to ne znači da će Samoopredjeljenje ovdje biti ista kao na Kosovu", kaže.
Za advokata Lejlu Nebiu, Samoopredjeljenje je na Kosovu postavilo dobar primjer kako se može upravljati državom, "gdje su zakon i njegova vladavina glavna načela".
"Ponoviti isto iskustvo, ista iskustva, u (Sjevernoj) Makedoniji više je nego potrebno. Ali to isto treba učiniti s ljudima koji su posvećeni tim načelima", kaže Nebiu za RSE.
Miješa li se Samoopredjeljenje u unutrašnje stvari susjeda?
Belgzim Kamberi iz Instituta za socijalne politike "Musine Kokolari" u Prištini kaže da u međunarodnoj areni stranaka, ideološka politička orijentacija pokreta Samoopredjeljenje, u principu, čini prirodnim partnerom sa SDSM-om, u okviru Progresivne alijanse i Socijalističke internacionale.Prema njegovim riječima, pokret Samoopredjeljenje "balansira između koncepta socijaldemokratskog pokreta i suverenističke ljevice".
S druge strane, tri albanske opozicione stranke u Sjevernoj Makedoniji, koje će se takmičiti na izborima kao koalicija Evropski pokret za promjene, imaju desno ideološko političko usmjerenje.
Kamberi kaže da stvaranje saveza Samoopredjeljenja s ovim albanskim strankama pokazuje da je stranka premijera Kurtija više odabrala nacionalni aspekt djelovanja nego ideološki. U tom kontekstu, kaže Kamberi, to može stvoriti paradoksalne efekte na političkoj sceni Sjeverne Makedonije, gdje će albanske i makedonske stranke nacionalističke orijentacije sarađivati u borbi za vlast.
Eventualni angažman članova Samopredjeljenja na izbore u Sjevernoj Makedoniji, prema njegovim riječima, mogao bi uticati na međudržavne odnose.
"Nije bitno je li registrovan ili nije. Kada zvaničnik Pokreta Samoopredjeljenje direktno učestvuje na izborima, reakcija neće biti ista kao da je učestvovao autonomni kandidat. Dakle, učestvuje kandidat vladajuće stranke [na Kosovu] u drugoj državi. To bi značilo, dakle, da [ova stranka] legitimiše iste metode i za druge zemlje", kaže Kamberi za RSE.
No Petar Arsovski, stručnjak za politička pitanja u Sjevernoj Makedoniji, misli drugačije. Prema njegovim riječima, saradnja stranaka u Sjevernoj Makedoniji sa strankama ili organizacijama u inostranstvu nije novost, niti je se treba bojati.
"To ne bi trebalo da nas previše brine... Moramo pogledati zakonske odredbe i vladavinu prava o tome ko može da se kandiduje i da li bilo kakva saradnja sa spoljnim stranama utiče ili to predstavlja miješanje u našu unutrašnju politiku. Ako su ta dva uslova ispunjena, onda se svako može slobodno takmičiti na izborima, što je zapravo i Ustavom zagarantovano pravo", kaže Arsovski za RSE.
Analitičaru iz Skoplja Dželjalju Neziriju (Xhelal Neziri), partnerstvo albanskih političkih partija Severne Makedonije sa strankama sa Kosova i iz Albanije, uobičajeno jeu smislu dobijanja logističke i medijske podrške.
No, prema njegovim riječima, do sada se nije desilo da stranke iz inostranstva budu direktno uključene u bilo koju izbornu utakmicu u Sjevernoj Makedoniji. On izražava sumnju da bi u budućnosti ova situacija mogla otići i korak dalje - prema registraciji ove stranke u Sjevernoj Makedoniji.
"Ako se dogodi da Samoopredjeljenje bude osnovano u Sjevernoj Makedoniji i da se kao takvo takmiči ovdje, a zapravo ga kontroliše i režira gospodin Kurti, koji je trenutno premijer Kosova, u tom slučaju bismo imali opasan presedan u regiji. To bi, dakle, otvorilo put posebno srpskoj politici, da formalizuje i ozvaniči svoj uticaj u politici Crne Gore, u politici Kosova, u politici Bosne i Hercegovine, ali i u politici Sjeverne Makedonije", kaže Neziri.
Uspjeh u Preševskoj dolini i neuspjeh u Albaniji
Za parlamentarne izbore u Srbiji, koji su održani 17. decembra 2023., Pokret Samoopredjeljenje i njegov lider Kurti podržali su Šaipa Kamberija (Shaip Kamberi) iz Partije za demokratsko djelovanje. On je jedini albanski političar iz Preševske doline, na jugu Srbije, koji je osvojio mandat narodnog poslanika.Belgzim Kamberi smatra da su Kurti i njegova stranka proširili svoj uticaj na stranku Šaipa Kamberija.
Bivša gradonačelnica Preševa Ardita Sinani, iz Stranke za demokratsko djelovanje, trenutno je Kurtijeva savjetnica. U međuvremenu, potpredsjednik ove stranke Ragmi Mustafi politički je savjetnik Kurtijevog zamjenika Besnika Bislimija.
Belgzim Kamberi kaže da ni u Preševskoj dolini ni u Sjevernoj Makedoniji partneri koje je izabrao Pokret Samoopredjeljenje, odnosno njegov lider, nemaju previše kompatibilnosti ideoloških i političkih koncepata. Prema njegovim riječima, "apetiti" Samoopredjeljenja imaju više veze s "sveobuhvatnim nacionalnim konceptom na regionalnom nivou".
"Tu smo, kao prvo, u takvoj panalbanskoj logici. Dakle, ovdje prevazilazi nacionalnu državu i pokušava širiti ideju albanstva u regiji", kaže Kamberi.
"Čini se da on prvo pokušava uticati na određene albanske političke aktere u regiji. Dakle, bilo to u Preševskoj dolini, da ima svoje ljude koji tamo preuzimaju vlast, bilo to sutra u Republici Sjevernoj Makedoniji, gdje izgleda želi da ima svoje bliske ljude u Vladi Sjeverne Makedonije", dodaje.
Međutim, u Albaniji je Pokret Samoopredjeljenje stupio na političku scenu 2019., kada je u sudu u Tirani registrovan ne kao politička stranka, već kao centar. Tada je rečeno da je "Centar Pokreta Samoopredjeljenje osnovan kako bi se povećala svijest i posvećenost albanskom nacionalnom pitanju".
Godine 2021. Samoopredjeljenje je izašlo na lokalne izbore 25. aprila, ali ne kao politički subjekt. Njegovi kandidati takmičili su se kao nezavisni u tri opštine u Albaniji: Tirana, Leža i Đirokastra.
Dio predizborne kampanje postao je i premijer Kosova Albin Kurti. U svojim govorima u ova tri grada zatražio je podršku "novim alternativama", istakavši da brojke, prakse i ideje konzumirane 30 godina ne mogu proizvesti ništa novo za građane Albanije.
Na sastancima su Kurtija pratili i drugi albanski političari iz Sjeverne Makedonije, Preševske doline ili Crne Gore.
No, na izborima je Samoopredjeljenje dobilo samo 3.541 glas od oko 1.660.000 koliko ih je ušlo u glasačke kutije u Albaniji.
Stručnjak za politička pitanja iz Tirane Ben Andoni kaže za RSE da ovaj potez nije dobro primljen u Socijalističkoj stranci premijera Albanije Edija Rame. Prema njegovim riječima, "karta" patriotizma nije stvorila podršku Pokretu Samoopredjeljenje na izborima.
Aktualno djelovanje Pokreta Samoopredjeljenje, uz angažman njegovih predstavnika na izborima u Sjevernoj Makedoniji, kaže Andoni, pokazuje da je interes ove stranke širenje na albanskim prostorima.
"Protagonizam Kurtija i ljude koje ga žele slijediti, čini se da ih ne može držati samo Kosovo, već žele i političku scenu Albanije i Sjeverne Makedonije. U međuvremenu, ovim je Samoopredjeljenje često skretalo pažnju sa vrlo velikih ekonomskih i društvenih problema zemlje, kojih nije malo”, kaže Andoni.
Nakon lošeg rezultata na lokalnim izborima 2021. godine, Pokret Samoopredjeljenje u Albaniji gotovo se ugasio, iako su čelnici koji su podnijeli ostavke govorili o njegovoj reorganizaciji.
Kurtijev pokušaj 'vertikalnog uticaja'
No, u Sjevernoj Makedoniji već postoje mišljenja da dvije susjedne prijestonice – Tirana i Priština – paternalistički djeluju prema albanskoj politici.Petar Arsovski iz Skoplja kaže da je službena Tirana i ranije pokušavala uticati na albanske stranke.
"Na ovoj liniji bilo je ono što je poznato kao 'Tiranska platforma'. Ovo je jedan primjer", rekao je Arsovski.
Premijer Albanije Edi Rama pozvao je 2017. albanske političke stranke Sjeverne Makedonije u Tiranu kako bi razgovarali o aktuelnom razvoju događaja u toj zemlji i mogućoj koordinaciji djelovanja albanskih stranaka.
Albanske stranke tada su se oglasile saopštenjem u kojem su, između ostalog, kazale kako se "zalažu za podizanje statusa Albanaca u (Sjevernoj) Makedoniji kao državotvornog naroda - sa službenim jezikom, koji bi imao isti status kao i makedonski – i za rješavanje mnogih drugih etničkih pitanja".
Ova izjava je u makedonskom javnom mnijenju poznata kao "Tiranska platforma". Tadašnji makedonski predsjednik Đorđe Ivanov (Gjorgje Ivanov) opisao je to kao "prijetnju sigurnosti i stabilnosti" zemlje.
U januaru 2023. Rama je ponovno pozvao albanske političke stranke Sjeverne Makedonije u Tiranu.
SDSM, koji drži vlast u Sjevernoj Makedoniji, nije negativno reagovao na ovaj sastanak, ali je opozicioni VMRO-DPMNE rekao da je sastanak u Tirani održan "kako bi albanske stranke spasile vlast SDSM-a".
Analitičar iz Skoplja Dželjalj Neziri kaže da albanske stranke u Sjevernoj Makedoniji moraju zadržati saradnju s Tiranom i Prištinom, ali i svoje autonomno djelovanje.
"Svaka stranka mora voditi računa o očuvanju autonomije djelovanja i odlučivanja, bez obzira na intenzitet saradnje s političkim strankama, bilo u Albaniji ili na Kosovu", kaže.
Takođe, u januaru 2020. tadašnji vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Albanije Gent Cakaj pozvao je u Tiranu albanske političke stranke Preševske doline s kojima je dogovorio njihovu zajedničku listu za tadašnje parlamentarne izbore u Srbiji.
Belgzim Kamberi za RSE kaže da obje stranke na vlasti - Socijalistička partija premijera Edija Rame u Albaniji i Pokret Samoopredjeljenje premijera Albina Kurtija na Kosovu - imaju paternalističke pretenzije prema albanskim strankama izvan svojih zemalja.
No, prema Kamberijevim riječima, metodologija uticaja dvojice premijera, Rame i Kurtija, je različita.
On ocjenjuje da premijer Rama nastoji koordinirati akcije s albanskim stranama u regiji na horizontalnoj liniji. Suprotno je, kaže, s premijerom Kurtijem koji nastoji uticati na okomitu liniju, što znači da centar odlučivanja albanskih stranaka u regiji bude Priština.
"Vlada Kosova – Samoopredjeljenje kao vlast na Kosovu – pokušava napraviti određenu politiku uz koordinaciju s albanskim partnerima u regiji. Ovdje imamo vertikalizaciju, jer pokušava da središte politike u albanskim regionima bude Priština, a posebno određena stranka i određeni čovjek" kaže Kamberi.
Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva Pokreta Samoopredjeljenje u Sjevernoj Makedoniji je svrgavanje albanske stranke, Demokratske unije za integraciju, koju vodi Ali Ahmeti, i dovođenje na vlast opozicionih stranaka s kojima sarađuje.
Sam Ali Ahmeti je u intervjuu za albansku televiziju Top Channel u januaru ove godine, osvrćući se na odnose dvojice premijera, Edija Rame i Albina Kurtija, s albanskim političkim strankama u Sjevernoj Makedoniji, rekao:
"Edi Rama se nikada nije miješao u unutrašnje stvari političkog organizovanja u [Sjevernoj] Makedoniji. Uvijek se trudio približiti političke stranke u [Sjevernoj] Makedoniji i ja sam mu svakako zahvalan... Ali, desio se slučaj za predsjedničke izbore, kada je gospodin Kurti držao stranu".
Ahmeti se osvrnuo na podršku koju je Kurtijeva stranka dala kandidatu za predsjednika Sjeverne Makedonije Bljerimu Reki (Blerim Reka) na predsjedničkim izborima u ovoj zemlji 2019. godine, na kojima je, međutim, pobijedio Stevo Pendarovski, tada kandidat DUI-ja i SDSM-a.
