Premijer Albin Kurti kaže da je optimista kada je riječ o sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope, na kojem bi sredinom maja trebalo da se donese odluka o članstvu Kosova u toj međunarodnoj organizaciji. Kada je riječ o Zajednici srpskih opština, ne poriče da su njegovi prethodnici postigli sporazum, ali ponavlja da za njega nije u redu da se ZSO stavi u centar kao prioritet, a da osnovni sporazum padne u drugi plan.
U intervjuu za Deutsche welle, Kurti je, povodom članstva u Savjetu Evrope, istakao da je Kosovo napredovalo u rangiranjima prestižnih međunarodnih organizacija, kao i da izvještaj o Kosovu ne predviđa preduslove, koje Kosovo nije ispunilo.
"Uz to, uspješno smo prošli sastanak ambasadora 24. aprila prošle godine, kao i Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope prije 10 dana, 16. aprila ove godine, a izvještaj nije predvideo nikakve preduslove ili uslove koje nismo ispunili. Optimista sam i po pitanju sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope, sredinom maja", rekao je Kurti.
Zahvalio je njemačkim poslanicima na porukama sa zasjedanja Parlamentarne skupštine, dodajući da se nada pomoći i na sastanku Komiteta ministara.
"Velika podrška Kosovu, sa 131 glasom za, u poređenju sa 29 protiv, odnosno 82 odsto podrške treba da se odrazi i na Komitet ministara. Radimo na tome da nam Njemačka pomogne i da Kosovo postane 47. članica Savjeta Evrope", naveo je Kurti.
Govoreći i Zajednici srpskih opština, Kurti kaže da ne poriče da su njegovi prethodnici napravili sporazum, već da insistira na tome da on mora da bude u skladu sa zakonom.
Ponavlja i da Ustav Kosova daje široka prava manjinama, a posebno srpskoj.
"Ne poričemo da su naši prethodnici pravili sporazum o ZSO, ali sve mora biti u skladu sa zakonom, Ustavom, sa javnim interesom i u odbrani prava građana Srbije. Dakle, Ahtisaarijev plan je predviđao i neku vrstu međuopštinske saradnje, ali daleko od onoga što je Beograd tražio, poput onoga što imamo u BiH. Sada se međunarodni faktor, SAD i EU protive onome što imamo u BiH, s obzirom na posljedice. Dakle, ne svodimo prava srpske manjine na formulaciju ZSO, ali u isto vrijeme ne poričemo da su to potpisali moji prethodnici, Thaçi i Mustafa, prije 11 godina, odnosno prije devet godina", rekao je Kurti.
Na pitanje da li Kosovo ima nacrt statuta za ZSO, odgovara da njegov prijedlog od 18. marta u Ohridu nije prihvaćen.
"Ne smatram u redu da se ZSO izvuče iz osnovnog sporazuma, stavi u centar kao prioritet, a da se osnovni sporazum vrati u drugi plan. Sve ovo je dio diskusija koje vodimo. Podržavamo izvještaj Dore Bakoyannis, koja je bila ministarka spoljnih poslova Grčke, zemlje koja i dalje ne priznaje Kosovo, a koja je jasno rekla da je dijalog za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, koji je sporazum koji Srbija krši, ne treba miješati sa članstvom Kosova u Savjetu Evrope, za šta smo ispunili sve preduslove“, rekao je Kurti.
On je podsjetio da je Uredbu o zabrani dinara donela nezavisna institucija, Cenralna banka Kosova, a da se o modalitetima primjene razgovara u Briselu.
"Srbija nema problem što se dinar zabranjuje, jer se dinar ne zabranjuje, već samo kao sredstvo plaćanja, u skladu sa Ustavom. Da bismo imali transparentnost o tome ko je kome poslao novac za koju svrhu, u potpunosti podržavamo ovu uredbu CBK-a. U međuvremenu, o modalitetima za njenu primjenu, bez posljedica, vodi se dijalog u Briselu i mislim da su na dobrom putu da pronađu rješenje koje omogućava nesmetan prelazak na uredbu, što je dobro i za građane", kazao je Kurti.
Dodao je i da ga čudi izvještaj američkog Statet departmenta o stanju ljudskih prava na Kosovu.
"Naravno, ima i kritika, ali ako pogledate izvještaj za 2019. godine, Kosovo je danas napravilo izuzetan napredak i ono što me najviše čudi je da se u izvještaju američkog State departmenta, na primjer, ne pozivaju na Freedom hoause, ne citiraju Transparency international... Da su citirani njihovi izvještaji, Kosovo bi moralo da bude pohvaljeno", rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Online/DW
"Uz to, uspješno smo prošli sastanak ambasadora 24. aprila prošle godine, kao i Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope prije 10 dana, 16. aprila ove godine, a izvještaj nije predvideo nikakve preduslove ili uslove koje nismo ispunili. Optimista sam i po pitanju sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope, sredinom maja", rekao je Kurti.
Zahvalio je njemačkim poslanicima na porukama sa zasjedanja Parlamentarne skupštine, dodajući da se nada pomoći i na sastanku Komiteta ministara.
"Velika podrška Kosovu, sa 131 glasom za, u poređenju sa 29 protiv, odnosno 82 odsto podrške treba da se odrazi i na Komitet ministara. Radimo na tome da nam Njemačka pomogne i da Kosovo postane 47. članica Savjeta Evrope", naveo je Kurti.
Govoreći i Zajednici srpskih opština, Kurti kaže da ne poriče da su njegovi prethodnici napravili sporazum, već da insistira na tome da on mora da bude u skladu sa zakonom.
Ponavlja i da Ustav Kosova daje široka prava manjinama, a posebno srpskoj.
"Ne poričemo da su naši prethodnici pravili sporazum o ZSO, ali sve mora biti u skladu sa zakonom, Ustavom, sa javnim interesom i u odbrani prava građana Srbije. Dakle, Ahtisaarijev plan je predviđao i neku vrstu međuopštinske saradnje, ali daleko od onoga što je Beograd tražio, poput onoga što imamo u BiH. Sada se međunarodni faktor, SAD i EU protive onome što imamo u BiH, s obzirom na posljedice. Dakle, ne svodimo prava srpske manjine na formulaciju ZSO, ali u isto vrijeme ne poričemo da su to potpisali moji prethodnici, Thaçi i Mustafa, prije 11 godina, odnosno prije devet godina", rekao je Kurti.
Na pitanje da li Kosovo ima nacrt statuta za ZSO, odgovara da njegov prijedlog od 18. marta u Ohridu nije prihvaćen.
"Ne smatram u redu da se ZSO izvuče iz osnovnog sporazuma, stavi u centar kao prioritet, a da se osnovni sporazum vrati u drugi plan. Sve ovo je dio diskusija koje vodimo. Podržavamo izvještaj Dore Bakoyannis, koja je bila ministarka spoljnih poslova Grčke, zemlje koja i dalje ne priznaje Kosovo, a koja je jasno rekla da je dijalog za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, koji je sporazum koji Srbija krši, ne treba miješati sa članstvom Kosova u Savjetu Evrope, za šta smo ispunili sve preduslove“, rekao je Kurti.
On je podsjetio da je Uredbu o zabrani dinara donela nezavisna institucija, Cenralna banka Kosova, a da se o modalitetima primjene razgovara u Briselu.
"Srbija nema problem što se dinar zabranjuje, jer se dinar ne zabranjuje, već samo kao sredstvo plaćanja, u skladu sa Ustavom. Da bismo imali transparentnost o tome ko je kome poslao novac za koju svrhu, u potpunosti podržavamo ovu uredbu CBK-a. U međuvremenu, o modalitetima za njenu primjenu, bez posljedica, vodi se dijalog u Briselu i mislim da su na dobrom putu da pronađu rješenje koje omogućava nesmetan prelazak na uredbu, što je dobro i za građane", kazao je Kurti.
Dodao je i da ga čudi izvještaj američkog Statet departmenta o stanju ljudskih prava na Kosovu.
"Naravno, ima i kritika, ali ako pogledate izvještaj za 2019. godine, Kosovo je danas napravilo izuzetan napredak i ono što me najviše čudi je da se u izvještaju američkog State departmenta, na primjer, ne pozivaju na Freedom hoause, ne citiraju Transparency international... Da su citirani njihovi izvještaji, Kosovo bi moralo da bude pohvaljeno", rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Online/DW
