Do kraja mandata aktuelne vlade na Kosovu ostalo je godinu i po dana, međutim zbog nezadovoljstva usljed neispunjenih obećanja, i jednostranih akcija koje su stvorile krizu na sjeveru i narušile odnose sa međunarodnom zajednicom, opoziciona AAK zatražila je da se vladi izglasa nepovjerenje. Sagovornici Kosovo onlajna navde da za održavanje novih parlamentarnih izbora postoje dva načina, koja su, kažu, veoma teško ostvariva.
Kako dodaju, raspisivanje novih parlamentarnih izbora prvenstveno zavisi od broja poslanika u Skupštini Kosova, gdje trenutna vlast ima stabilnu većinu, što sprečava opoziciju da sa mjesta premijera svrgne Albina Kurtija.
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu istakao je da broj opozicionih poslanika u Parlamentu Kosova ne dozvoljava rušenje trenutne vlasti i odlazak na nove izbore.
"Bez obzira na dešavanja na severu, koja svakako utiču na cjelokupno stanje i stabilnost u zemlji, pad vlade ili nastavak rada ove koalicije zavisi od brojeva u Skupštini Kosova. Cjelokupna opozicija ima manje od 40 poslanika u parlamentu, tako da nema dovoljan broj za rušenje vlade. Za sada, izgleda da vlada stoji čvrsto na svojim nogama, mada je predsjednica Osmani prije izvesnog vremena izjavila da postoje neslaganja oko nekih pitanja", rekao je Baraliu.
I analitičar Blerim Burjani ocjenio je za Kosovo onlajn da opozicija trenutno nema tu moć da skine Kurtija sa vlasti.
"Opcija rušenja nije moguća, jer opozicija nema 61 poslanika da bi srušila vladu", navodi Burjani.
Drugi način da parlamentarni izbori na Kosovu budu raspisani u skorije vrijeme je da Kurti podnese ostavku, što, kako navode, gotovo da nije moguće.
Baraliu po tom pitanju navodi da Kurti neće lako predati vlast, iako smatra da bi povjerenje građana trebalo "provjeriti" na novim izborima.
"Kurti je prilično krut u svojim stavovima. Ne vjerujem da će se on lako predati, mada bi vlada i koalicija na vlasti sama trebala da provjerava povjerenje glasača, jer od onoga što su obećali, mnogo toga nisu ispunili. Bilo bi zdravo da se legitimnost i povjerenje glasača sa prethodnih izbora verifikuje na novim izborima. Međutim, ne vidim da postoji spremnost vladajuće koalicije za nove izbore. Čak i ako Kurti podnese ostavku, biće teško stvoriti stabilnu vladu koja će doprineti rješavanju problema građana, jer ove političke razmirice utiču na svakodnevni život građana na Kosovu", smatra Baraliu.
Navodi da je i opozicija svijesna da je pobjeda na izborima teško ostvariva, zbog čega navodi da PDK i LDK nisu podržali inicijativu AAK za rušenje vlade.
Sa druge strane Burjani ističe da, ukoliko bi predsjednica Kosova Vjosa Osmani podnela ostavku, Samoopredjeljenje ne bi moglo da obezbjedi 81 glas u parlamentu koliko je potrebno za izbor novog predsjednika, što bi, navodi, momentalno značilo kraj Kurtijeve vladavine.
"To bi značilo da za 45 dana prema Ustavu Kosova, moraju biti organizovani vanredni izbori. A ako parlament ne bi mogao da osigura većinu za izbor novog predsjednika, to bi bio kraj priče o Kurtiju", navodi Burjani.
Sagovornici portala dodaju da postoji i treći način, koji je, uzimajući u obzir trenutnu poziciju Kosova i odnose sa svjetskim centarima moći, vjerovatniji od prethodna dva, a to je da međunarodna zajednica "umješa prste" i kreira novu političku realnost na Kosovu.
Baraliu navodi da bi međunarodna zajednica to postigla u veoma kratkom vremenskom roku, ali da joj nije u interesu da na Kosovu ima nestabilnu vladu.
"Međunarodna zajednica bi mogla za vrlo kratko vrijeme da promjeni sliku i mozaik stanja, ali to ni njima ne bi odgovaralo, jer bilo kakva opcija koja bi mogla da usledi nakon potencijalnih izbora ne bi bila pogodna ni za međunarodnu zajednicu. Oni su održavanjem izbora na svake dvije godine pokušavali, ali nijedna vlada nije bila stabilna. Bez obzira na stavove i akcije za koje oni smatraju da njima poštuju ustavnost i legitimnost, trenutna vlada je najstabilnija. I međunarodnoj zajednici odgovara stabilna koalcija u vladama na Balkanu, a pogotovo na Kosovu", navodi Baraliu.
Burjani pak smatra da politika Albina Kurtija i njegove vlade može da natera međunarodnu zajednicu na takav potez.
"Ako Kurti nastavi da vodi ovakvu politiku, bezizlaznu i bez tačke gdje će da stopira sebe. Ceo ovaj proces treba da okrene ka boljem stanju na sjeveru. Trenutno njegova politika više liči na ličnu, nego na instutucionalnu. Politička avantura nema nikakav cilj, na sjeveru ne može da se uspostavi suverinitet Kosova bez dijalogoa sa Srbima", navodi Burjani, koji u kontekstu trenutne situacije na sjeveru Kosova dodaje da međunardna zajednica "treba da promjeni politiku prema Srbiji".
Na pitanje šta bi novi parlametarni izbori doneli, Burjani kaže: "Novu vlast bez Kurtija".
"Novi izbori bi dali koalicialnu vlast sačinjenu od opozijcije, a Kurti ne bi bio dio te vlade. U drugom slučaju, Kurti može da pristane na prelaznu vladu bez izlaska na izbore, čime bi sačuvao minimalnu vlast, kao premijer prelazne vlade", smatra Burjani.
Međutim, kako je broj poslanika u skupštini važan za rušenje vlade i održavanje vanrednih izbora, tako je broj glasača važan za izbor nove političke garniture.
Baraliu navodi da je podrška Samoopredjeljenju među graanima Kosova i dalje velika, ali ne kao na prethodnim izborima, pa bi, ako se sagledaju rezultati trenutnih istraživanja, u slučaju održavanja izbora, Samoopredjeljenje moralo da stvori koaliciju sa nekom od opozicionih partija kako bi ponovo stvorilo većinu u Skupštini.
"Ne znam koliko treba vjerovati u to, ali prema istraživanjima, Samoopredjeljenje još uvijek ima većinu podrške, ne kao što je imalo na prethodnim izborima od 50 i više odsto, ali ima oko 45 odsto podrške. Još uvijek povjerenje građana u većini se odnosi prema Samoopredjeljenju. Ali mislim da taj procenat, ako izbori budu održani u skorije vrijeme, neće odgovarati Samoopredjeljenju, jer bi ipak moralo u koaliciji sa nekim da sastavi vladu, a u tom slučaju ko god bude od prethodnih partija koje su dokazale da nisu sposobne da vode i stabilizuju Kosovo, neće mnogo pridonedi boljem sastavu vlade i rukovođenju, odnosno vladanju u smislu vođenja zemlje napred. Kakav god da bude sastav eventualne nove vlade, ona neće biti stabilna kao sadašnja, u smislu brojeva u Skupštini", zaključio je Baraliu.
Izvor: Kosovo Online
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu istakao je da broj opozicionih poslanika u Parlamentu Kosova ne dozvoljava rušenje trenutne vlasti i odlazak na nove izbore.
"Bez obzira na dešavanja na severu, koja svakako utiču na cjelokupno stanje i stabilnost u zemlji, pad vlade ili nastavak rada ove koalicije zavisi od brojeva u Skupštini Kosova. Cjelokupna opozicija ima manje od 40 poslanika u parlamentu, tako da nema dovoljan broj za rušenje vlade. Za sada, izgleda da vlada stoji čvrsto na svojim nogama, mada je predsjednica Osmani prije izvesnog vremena izjavila da postoje neslaganja oko nekih pitanja", rekao je Baraliu.
I analitičar Blerim Burjani ocjenio je za Kosovo onlajn da opozicija trenutno nema tu moć da skine Kurtija sa vlasti.
"Opcija rušenja nije moguća, jer opozicija nema 61 poslanika da bi srušila vladu", navodi Burjani.
Drugi način da parlamentarni izbori na Kosovu budu raspisani u skorije vrijeme je da Kurti podnese ostavku, što, kako navode, gotovo da nije moguće.
Baraliu po tom pitanju navodi da Kurti neće lako predati vlast, iako smatra da bi povjerenje građana trebalo "provjeriti" na novim izborima.
"Kurti je prilično krut u svojim stavovima. Ne vjerujem da će se on lako predati, mada bi vlada i koalicija na vlasti sama trebala da provjerava povjerenje glasača, jer od onoga što su obećali, mnogo toga nisu ispunili. Bilo bi zdravo da se legitimnost i povjerenje glasača sa prethodnih izbora verifikuje na novim izborima. Međutim, ne vidim da postoji spremnost vladajuće koalicije za nove izbore. Čak i ako Kurti podnese ostavku, biće teško stvoriti stabilnu vladu koja će doprineti rješavanju problema građana, jer ove političke razmirice utiču na svakodnevni život građana na Kosovu", smatra Baraliu.
Navodi da je i opozicija svijesna da je pobjeda na izborima teško ostvariva, zbog čega navodi da PDK i LDK nisu podržali inicijativu AAK za rušenje vlade.
Sa druge strane Burjani ističe da, ukoliko bi predsjednica Kosova Vjosa Osmani podnela ostavku, Samoopredjeljenje ne bi moglo da obezbjedi 81 glas u parlamentu koliko je potrebno za izbor novog predsjednika, što bi, navodi, momentalno značilo kraj Kurtijeve vladavine.
"To bi značilo da za 45 dana prema Ustavu Kosova, moraju biti organizovani vanredni izbori. A ako parlament ne bi mogao da osigura većinu za izbor novog predsjednika, to bi bio kraj priče o Kurtiju", navodi Burjani.
Sagovornici portala dodaju da postoji i treći način, koji je, uzimajući u obzir trenutnu poziciju Kosova i odnose sa svjetskim centarima moći, vjerovatniji od prethodna dva, a to je da međunarodna zajednica "umješa prste" i kreira novu političku realnost na Kosovu.
Baraliu navodi da bi međunarodna zajednica to postigla u veoma kratkom vremenskom roku, ali da joj nije u interesu da na Kosovu ima nestabilnu vladu.
"Međunarodna zajednica bi mogla za vrlo kratko vrijeme da promjeni sliku i mozaik stanja, ali to ni njima ne bi odgovaralo, jer bilo kakva opcija koja bi mogla da usledi nakon potencijalnih izbora ne bi bila pogodna ni za međunarodnu zajednicu. Oni su održavanjem izbora na svake dvije godine pokušavali, ali nijedna vlada nije bila stabilna. Bez obzira na stavove i akcije za koje oni smatraju da njima poštuju ustavnost i legitimnost, trenutna vlada je najstabilnija. I međunarodnoj zajednici odgovara stabilna koalcija u vladama na Balkanu, a pogotovo na Kosovu", navodi Baraliu.
Burjani pak smatra da politika Albina Kurtija i njegove vlade može da natera međunarodnu zajednicu na takav potez.
"Ako Kurti nastavi da vodi ovakvu politiku, bezizlaznu i bez tačke gdje će da stopira sebe. Ceo ovaj proces treba da okrene ka boljem stanju na sjeveru. Trenutno njegova politika više liči na ličnu, nego na instutucionalnu. Politička avantura nema nikakav cilj, na sjeveru ne može da se uspostavi suverinitet Kosova bez dijalogoa sa Srbima", navodi Burjani, koji u kontekstu trenutne situacije na sjeveru Kosova dodaje da međunardna zajednica "treba da promjeni politiku prema Srbiji".
Na pitanje šta bi novi parlametarni izbori doneli, Burjani kaže: "Novu vlast bez Kurtija".
"Novi izbori bi dali koalicialnu vlast sačinjenu od opozijcije, a Kurti ne bi bio dio te vlade. U drugom slučaju, Kurti može da pristane na prelaznu vladu bez izlaska na izbore, čime bi sačuvao minimalnu vlast, kao premijer prelazne vlade", smatra Burjani.
Međutim, kako je broj poslanika u skupštini važan za rušenje vlade i održavanje vanrednih izbora, tako je broj glasača važan za izbor nove političke garniture.
Baraliu navodi da je podrška Samoopredjeljenju među graanima Kosova i dalje velika, ali ne kao na prethodnim izborima, pa bi, ako se sagledaju rezultati trenutnih istraživanja, u slučaju održavanja izbora, Samoopredjeljenje moralo da stvori koaliciju sa nekom od opozicionih partija kako bi ponovo stvorilo većinu u Skupštini.
"Ne znam koliko treba vjerovati u to, ali prema istraživanjima, Samoopredjeljenje još uvijek ima većinu podrške, ne kao što je imalo na prethodnim izborima od 50 i više odsto, ali ima oko 45 odsto podrške. Još uvijek povjerenje građana u većini se odnosi prema Samoopredjeljenju. Ali mislim da taj procenat, ako izbori budu održani u skorije vrijeme, neće odgovarati Samoopredjeljenju, jer bi ipak moralo u koaliciji sa nekim da sastavi vladu, a u tom slučaju ko god bude od prethodnih partija koje su dokazale da nisu sposobne da vode i stabilizuju Kosovo, neće mnogo pridonedi boljem sastavu vlade i rukovođenju, odnosno vladanju u smislu vođenja zemlje napred. Kakav god da bude sastav eventualne nove vlade, ona neće biti stabilna kao sadašnja, u smislu brojeva u Skupštini", zaključio je Baraliu.
Izvor: Kosovo Online
