Bivši premijer Kosova Avdullah Hoti rekao je za Nacional da pitanje uklanjanja barikada ne bi trebalo da postane tema Briselskog dijaloga, kao i da bi iste trebalo da ukloni Policija Kosova. On je ocjenio i da je Vlada Kosova dijalog sa Beogradom dovela u ćorsokak.
"Očekujem da Kfor pomogne Policiji Kosova u uklanjanju barikada. To treba da učini veoma pažljivo, izbjegavajući bilo kakvu provokaciju od strane demonstranata koji brane barikade naređenjima iz Beograda. Ako bezbjednosnu situaciju preuzmu Kfor i Eulex, onda se stvara drugačija pravna i ustavna situacija. U prošlosti su se činili napori da se takve situacije izbjegnu, samo da se Rezolucija 1244 proglasi prirodno mrtvom", rekao je Hoti.
Na pitanje o evropskom prijedlogu za dijalog, Hoti kaže da Vlada Kosova nije obavjestila Skupštinu koje je to amandmane poslala za prijedlog, čime je kako kaže nanela štetu neophodnom konsenzusu političkih snaga o ovom pitanju.
Prema njegovim riječima čini se da ovaj nacrt ne omogućava postizanje konačnog sporazuma o međusobnom priznanju i normalizaciji.
"Postoje skupštinske rezolucije kojima se od Vlade traži da se vodi dijalog samo o sporazumima za priznavanje i normalizaciju, a ne o međusporazumima, što ostavlja problem otvorenim za naknadne pregovore. Termini koje vlast koristi sada kada navodno pregovaraju o osnovnom sporazumu su da obmanu javnost o svojim neuspjesima u dijalogu. Da su pratili okvire dijaloga moje Vlade, ne mogu da kažem da bi konačan dogovor bio postignut, jer to ne zavisi samo od Kosova, ali sam siguran da bismo danas imali mnogo povoljniju situaciju za Kosovo", smatra Hoti.
Komentarišući zahtjeve SAD da se formira ZSO, Hoti kaže da se aktuelna vlada stavila u ćorsokak kada je napustila okvir dijaloga njegove Vlade, koji je dogovoren sa partnerima, a koji se zasnivao na nekoliko principa.
"Prvi princip je bio da Kosovo vodi dijalog samo o konačnom sporazumu o međusobnom priznavanju, izbjegavajući tehnički dijalog koji se razvijao godinama. Drugi princip je postavio crvene linije, obezbjeđujući da nema dijaloga o državljanstvu i teritorijalnom integritetu, već dijaloga kao dve nezavisne države koje se međusobno ne priznaju. Treći princip je precizirao da konačni sporazum treba da bude u skladu sa ustavnim poretkom Kosova, izbjegavajući aranžmane koji su u suprotnosti sa ustavom. I četvrti princip, koji je bio veoma važan da se ne bismo zapleli u tehnička pitanja iz preliminarnih dogovora, je da se ne dogovaramo ni o čemu, a da se ne dogovorimo o svim pitanjima", rekao je Hoti.
On je dodao i da je trenutna situacija sasvim drugačija, jer je insistiranje na nekim pitanjima poput registarskih tablica, stvorilo je drugačiju situaciju na terenu.
"Sada je prirodno da su napori partnera usmjereni na upravljanje situacijom, a ne na konačan dogovor sa uzajamnim priznavanjem u centru, kako to zovu", rekao je Hoti.
On je pozdravio to što je Kosovo podnelo zahtjev za članstvo u EU dodavši da je budućnost Kosova u EU, ali i da se nada da je taj potez učinjen u koordinaciji sa partnerima.
Na pitanje da li postoji mogućnost da i ta aplikacija ostane "u fioci" kao aplikacija za članstvo u Savjetu Evrope Hoti navodi da veruje da u principu postoji podrška zemalja EU, uključujući i zemlje koje ne priznaju Kosovo.
"Ali treba biti realan što se tiče brze integracije Kosova u EU zbog nepriznavanja pet zemalja, kao i situacije u dijalogu sa Srbijom. Vjerujem da napeta situacija na sjeveru ne pomaže u ovom pravcu", rekao je on.
Govoreći o situaciji na sjeveru Hoti je rekao da je Kosovo u pravu kada insistira na uspostavljanju reda na sjeveru, ali da akcije kosovskih institucija mogu da uspiju samo kada su koordinisane sa partnerima koji garantuju bezbjednost Kosova.
"U'prošlim režimima', kako kaže današnja većina, kroz briselske sporazume je bilo moguće proširiti suverenitet na opštine na sjeveru integracijom srpske zajednice u institucije Kosova. Situacija stvorena na sjeveru ne pomaže ni u primeni sporazuma o energetici, što je veoma važno za skidanje tereta sa državnog budžeta koji se odnosi na energetske troškove građana u tom dijelu zemlje", rekao je on.
Komentarišući odlaganje izbora u četiri opštine na sjeveru Kosova on je kazao da ga je u vrijeme potpisivanja Vašingtonskog sporazuma tadašnja opozicija optužila da je izdajnik jer jer pristao na odlaganje apliciranja u međunarodne organizacije, a da sada ta opozicija koja je na vlasti odlaže izbore u opštinama bez ustavne osnove.
"Razumijem da nije bilo drugog izbora. Ali, do tada nisu preduzimali strateške akcije u koordinaciji sa SAD, sada su ih SAD izvukle iz blata gdje su pali, koji je Srbija pripremila", rekao je Hoti.
Izvor: nacionale.com/kosovoonline
Na pitanje o evropskom prijedlogu za dijalog, Hoti kaže da Vlada Kosova nije obavjestila Skupštinu koje je to amandmane poslala za prijedlog, čime je kako kaže nanela štetu neophodnom konsenzusu političkih snaga o ovom pitanju.
Prema njegovim riječima čini se da ovaj nacrt ne omogućava postizanje konačnog sporazuma o međusobnom priznanju i normalizaciji.
"Postoje skupštinske rezolucije kojima se od Vlade traži da se vodi dijalog samo o sporazumima za priznavanje i normalizaciju, a ne o međusporazumima, što ostavlja problem otvorenim za naknadne pregovore. Termini koje vlast koristi sada kada navodno pregovaraju o osnovnom sporazumu su da obmanu javnost o svojim neuspjesima u dijalogu. Da su pratili okvire dijaloga moje Vlade, ne mogu da kažem da bi konačan dogovor bio postignut, jer to ne zavisi samo od Kosova, ali sam siguran da bismo danas imali mnogo povoljniju situaciju za Kosovo", smatra Hoti.
Komentarišući zahtjeve SAD da se formira ZSO, Hoti kaže da se aktuelna vlada stavila u ćorsokak kada je napustila okvir dijaloga njegove Vlade, koji je dogovoren sa partnerima, a koji se zasnivao na nekoliko principa.
"Prvi princip je bio da Kosovo vodi dijalog samo o konačnom sporazumu o međusobnom priznavanju, izbjegavajući tehnički dijalog koji se razvijao godinama. Drugi princip je postavio crvene linije, obezbjeđujući da nema dijaloga o državljanstvu i teritorijalnom integritetu, već dijaloga kao dve nezavisne države koje se međusobno ne priznaju. Treći princip je precizirao da konačni sporazum treba da bude u skladu sa ustavnim poretkom Kosova, izbjegavajući aranžmane koji su u suprotnosti sa ustavom. I četvrti princip, koji je bio veoma važan da se ne bismo zapleli u tehnička pitanja iz preliminarnih dogovora, je da se ne dogovaramo ni o čemu, a da se ne dogovorimo o svim pitanjima", rekao je Hoti.
On je dodao i da je trenutna situacija sasvim drugačija, jer je insistiranje na nekim pitanjima poput registarskih tablica, stvorilo je drugačiju situaciju na terenu.
"Sada je prirodno da su napori partnera usmjereni na upravljanje situacijom, a ne na konačan dogovor sa uzajamnim priznavanjem u centru, kako to zovu", rekao je Hoti.
On je pozdravio to što je Kosovo podnelo zahtjev za članstvo u EU dodavši da je budućnost Kosova u EU, ali i da se nada da je taj potez učinjen u koordinaciji sa partnerima.
Na pitanje da li postoji mogućnost da i ta aplikacija ostane "u fioci" kao aplikacija za članstvo u Savjetu Evrope Hoti navodi da veruje da u principu postoji podrška zemalja EU, uključujući i zemlje koje ne priznaju Kosovo.
"Ali treba biti realan što se tiče brze integracije Kosova u EU zbog nepriznavanja pet zemalja, kao i situacije u dijalogu sa Srbijom. Vjerujem da napeta situacija na sjeveru ne pomaže u ovom pravcu", rekao je on.
Govoreći o situaciji na sjeveru Hoti je rekao da je Kosovo u pravu kada insistira na uspostavljanju reda na sjeveru, ali da akcije kosovskih institucija mogu da uspiju samo kada su koordinisane sa partnerima koji garantuju bezbjednost Kosova.
"U'prošlim režimima', kako kaže današnja većina, kroz briselske sporazume je bilo moguće proširiti suverenitet na opštine na sjeveru integracijom srpske zajednice u institucije Kosova. Situacija stvorena na sjeveru ne pomaže ni u primeni sporazuma o energetici, što je veoma važno za skidanje tereta sa državnog budžeta koji se odnosi na energetske troškove građana u tom dijelu zemlje", rekao je on.
Komentarišući odlaganje izbora u četiri opštine na sjeveru Kosova on je kazao da ga je u vrijeme potpisivanja Vašingtonskog sporazuma tadašnja opozicija optužila da je izdajnik jer jer pristao na odlaganje apliciranja u međunarodne organizacije, a da sada ta opozicija koja je na vlasti odlaže izbore u opštinama bez ustavne osnove.
"Razumijem da nije bilo drugog izbora. Ali, do tada nisu preduzimali strateške akcije u koordinaciji sa SAD, sada su ih SAD izvukle iz blata gdje su pali, koji je Srbija pripremila", rekao je Hoti.
Izvor: nacionale.com/kosovoonline
