Politikolog Belul Beqaj rekao je da premijer Kosova Albin Kurti ne prihvata kritiku, iako se žali da toga nedostaje.
Pokazujući primjer kako ga je kritikovao za formu izborne kampanje na posljednjim opštinskim izborima, Beqaj je rekao da Kurti nije osoba koja prihvata kritike, već "ima samo dobro razvijenu manipulativnu retoriku“.
Gostujući na KTV "Interaktiv“, Beqaj je kritikovao vladu Kurti 2 zbog neuspjeha u pogledu planova koje je objelodanila.
Prema njegovim riječima, to najbolje pokazuje obećanje Arbena Vitije dok je bio ministar zdravlja, koji je obećao da će za godinu dana Zakon o zdravstvenom osiguranju biti operativan, dok se sada ne radi na njemu.
"Bilo je ozbiljnih problema u identifikovanju stvarnih problema. Bilo je ogromnih neuspjeha u pogledu različitih planova. Sjećam se obećanja Arbena Vitija kada je bio ministar zdravlja, koji je obećao da ćemo za godinu dana imati zakon o zdravstvenom osiguranju, danas o tome nema govora. Postoje problemi u sprovođenju politika jer ima neuspjeha u sprovođenju kadrovske politike i kao rezultat imamo prognozu koja je bila veoma optimistična, sada imamo potpuni gubitak u vremenskom djelovanju ko će šta promjeniti“, rekao je Beqaj.
Politikolog Belul Beqaj rekao je da, ako Vlada Kosova ima u vidu suverenitet i teritorijalni integritet Kosova, zašto onda ne sprovede odluku Ustavnog suda u tome da zaustavi plaćanje struje Srbima sa sjevera od strane građana u ostatku Kosova.
Beqaj je rekao da Kvinta i SAD ne spriječavaju vladu da sprovede ovu odluku.
"Ako ova vlada zaista ima suverenitet i integritet, da li je Kvinta i SAD spriječavaju da sprovede odluku Ustavnog suda da zaustavi plaćanje struje Srbima od strane građana Kosova?! Ko spriječava Vladu da sprovede ovu akciju?“, rekao je Beqaj.
Ustavni sud Kosova je u presudi od 28. decembra prošle godine ocijenio da se suverenitet Kosova proteže kroz naplatu u četiri sjeverne opštine.
Presuda je zasnovana na podnesku poslanice Blerte Deliu-Kodra i još 12 poslanika Skupštine Republike Kosovo u vezi sa ocijenom ustavnosti Preporuka Skupštine Republike Kosovo, broj 08-R-01, od 6. maja 2021. godine.
Srbija ne želi da bude dio NATO, a to su, prema Beqaju, dokazali i posljednji izbori u Srbiji na kojima je ubjedljivo pobjedio predsjednik Aleksandar Vučić.
"Povod međunarodne zajednice je strateška realizacija za region. Ključna tačka je Srbija. Sve balkanske zemlje žele članstvo u NATO, a NATO želi da ima Srbiju pod svojim kišobranom. Dakle, sve zemlje žele da se pridruže, ali NATO želi da se pridruži Srbija“, izjavio je Beqaj.
Beqaj je rekao da Kosovo nema problema sa Srbijom u pogledu zahtjeva, jer, kako je istakao, obje strane znaju uzajamne zahtjeve.
"U Srbiji nema promjena. Problem je u tome što, kada želimo da opravdamo svoje postupke, dajemo sve od sebe da sačuvamo ustavnost, suverenitet, pozivajući se uvijek na zahtjeve Srbije. Mi nemamo problema sa Srbijom u pogledu onoga što Srbija želi“, rekao je politikolog Beqaj.
Povodom situacije u Ukrajini, Beqaj je rekao da je to flagrantno kršenje ljudskih prava.
"Međunarodni kontekst je napravio čudan zaokret. Poslije ruske agresije može se postaviti pitanje postojanja UN, Savjeta bezbjednosti.
Gostujući na KTV "Interaktiv“, Beqaj je kritikovao vladu Kurti 2 zbog neuspjeha u pogledu planova koje je objelodanila.
Prema njegovim riječima, to najbolje pokazuje obećanje Arbena Vitije dok je bio ministar zdravlja, koji je obećao da će za godinu dana Zakon o zdravstvenom osiguranju biti operativan, dok se sada ne radi na njemu.
"Bilo je ozbiljnih problema u identifikovanju stvarnih problema. Bilo je ogromnih neuspjeha u pogledu različitih planova. Sjećam se obećanja Arbena Vitija kada je bio ministar zdravlja, koji je obećao da ćemo za godinu dana imati zakon o zdravstvenom osiguranju, danas o tome nema govora. Postoje problemi u sprovođenju politika jer ima neuspjeha u sprovođenju kadrovske politike i kao rezultat imamo prognozu koja je bila veoma optimistična, sada imamo potpuni gubitak u vremenskom djelovanju ko će šta promjeniti“, rekao je Beqaj.
Ko spriječava Vladu da primeni Ustavnu odluku o struji na sjeveru
Politikolog Belul Beqaj rekao je da, ako Vlada Kosova ima u vidu suverenitet i teritorijalni integritet Kosova, zašto onda ne sprovede odluku Ustavnog suda u tome da zaustavi plaćanje struje Srbima sa sjevera od strane građana u ostatku Kosova.
Beqaj je rekao da Kvinta i SAD ne spriječavaju vladu da sprovede ovu odluku.
"Ako ova vlada zaista ima suverenitet i integritet, da li je Kvinta i SAD spriječavaju da sprovede odluku Ustavnog suda da zaustavi plaćanje struje Srbima od strane građana Kosova?! Ko spriječava Vladu da sprovede ovu akciju?“, rekao je Beqaj.
Ustavni sud Kosova je u presudi od 28. decembra prošle godine ocijenio da se suverenitet Kosova proteže kroz naplatu u četiri sjeverne opštine.
Presuda je zasnovana na podnesku poslanice Blerte Deliu-Kodra i još 12 poslanika Skupštine Republike Kosovo u vezi sa ocijenom ustavnosti Preporuka Skupštine Republike Kosovo, broj 08-R-01, od 6. maja 2021. godine.
NATO želi da ima Srbiju pod svojim kišobranom
Beqaj kaže da zemlje Balkana, osim Srbije, po svaku cijenu žele da uđu u NATO, dok ova institucija želi da Srbija bude "pod kišobranom“.Srbija ne želi da bude dio NATO, a to su, prema Beqaju, dokazali i posljednji izbori u Srbiji na kojima je ubjedljivo pobjedio predsjednik Aleksandar Vučić.
"Povod međunarodne zajednice je strateška realizacija za region. Ključna tačka je Srbija. Sve balkanske zemlje žele članstvo u NATO, a NATO želi da ima Srbiju pod svojim kišobranom. Dakle, sve zemlje žele da se pridruže, ali NATO želi da se pridruži Srbija“, izjavio je Beqaj.
Beqaj je rekao da Kosovo nema problema sa Srbijom u pogledu zahtjeva, jer, kako je istakao, obje strane znaju uzajamne zahtjeve.
"U Srbiji nema promjena. Problem je u tome što, kada želimo da opravdamo svoje postupke, dajemo sve od sebe da sačuvamo ustavnost, suverenitet, pozivajući se uvijek na zahtjeve Srbije. Mi nemamo problema sa Srbijom u pogledu onoga što Srbija želi“, rekao je politikolog Beqaj.
Povodom situacije u Ukrajini, Beqaj je rekao da je to flagrantno kršenje ljudskih prava.
"Međunarodni kontekst je napravio čudan zaokret. Poslije ruske agresije može se postaviti pitanje postojanja UN, Savjeta bezbjednosti.
