U proteklih pet godina trgovci ljudima na Kosovu eksploatisali su domaće i strane žrtve. Kriminalne mreže su interno eksploatisale žrtve u seksualnoj trgovini.
Mnoge žrtve seksualne trgovine na Kosovu su djevojke, dok trgovci ljudima takođe prisiljavaju žene iz Albanije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i drugih evropskih zemalja na seksualnu trgovinu. Žene i djevojke se eksploatišu u seksualnoj trgovini u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu. Djeca sa Kosova, iz Albanije i drugih susjednih zemalja prinuđena su da prose na Kosovu. Marginalizovane zajednice Roma, Aškalija i Egipćana su ranjive na prisilno prosjačenje i trgovinu ljudima. LGBTQI+ osobe, migranti, tražioci azila i izbjeglice takođe doživljavaju veći rizik od trgovine ljudima. Trgovci ljudima izlažu građane sa Kosova seksualnoj trgovini i prisilnom radu širom Evrope. Podaci su iz izvještaja američkog State departmenta objavljenog ove godine.
Tokom 2020. godine identifikovano je 17 žrtava trgovine ljudima na Kosovu, odnosno devet manje u odnosu na 2019. Od toga, 7 je eksploatisano u seksualnoj trgovini i 10 kroz prinudni rad.
„Trgovina ljudima je vrsta savremenog ropstva i problem svjetskih razmjera, koji ne pogađa samo zemlje koje se nalaze u fazi ekonomske i društvene tranzicije, već i industrijski razvijene zemlje” – navode za Radio Kontakt Plus i Radio Goraždevac iz jedinice za istragu trgovine ljudima Mitrovica sjever, koja radi u okviru glavne Direkcije Policije Kosova za istragu trgovine ljudima koja se nalazi u Prištini.
“Žrtve trgovine ljudima mogu potencijalno da budu svi, i žene i djeca i muškarci, oni su obično prisiljeni na prostituciju, a kada su muškarci u pitanju oblik je radne eksploatacije u građevinarstvu, u kućama, na farmama... Mada se to obično odnosi na žene i maloljetne djevojčice“ – dodaju iz ove policijske jedinice.
Broj žrtava prošle godine jeste manji u odnosu na 2019. Ali tokom 2020. godine pokrenuta su 62 slučaja trgovine ljudima, dok je 43 slučaja bilo 2019, te je Policija Kosova i uhapsila 10 dodatnih osumnjičenih za „korišćenje seksualnih usluga od žrtve trgovine ljudima“.
Način otkrivanja žrtava podrazumjeva saradnju više institucija.
„Imamo akcije koje sprovodimo na terenu, to se odnosi na prosjake, maloljetnu djecu, imali smo takođe akcije gdje smo proveravali lokale, da li su radnici ili radnice registrovani u tim lokalima, pod kojim uslovima rade, tako da su to neki od indikatora za nas gdje možemo da nađemo eventualne žrtve trgovine ljudima“ – pojašnjavaju iz jedinice za trgovinu ljudima.
Tako je Direkcija sarađivala sa Inspektoratom rada na sprovođenju 77 zajedničkih inspekcija barova, noćnih klubova, restorana i salona za masažu. Sprovedena je i zajednička operacije sa Ministarstvom trgovine i industrije, Poreskom upravom i Inspekcijom za rad za provjeru 59 kafe barova, devet salona za masažu, četiri privatne kuće i tri hotela, što je dovelo do zatvaranja 39 objekata tokom 2020. godine.
Međutim, broj krivičnog gonjenja za krivična djela trgovine ljudima je opao, a sankcije koje su izrekli sudovi su ispod minimuma predviđenog zakonom – ocjena je u izvještaju GRETA-e objavljen ove godine, a koji se odnosi na usklađenosti Kosova sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o trgovini ljudima.
Kada je u pitanju procesuiranje slučajeva, podaci iz izvještaja State departmenta navode da je tokom 2020. godine procesuirano 20 slučajeva protiv 32 osumnjičenih, dok su 43 slučaja sa 80 osumnjičenih bilo 2019. godine. Sudovi su osudili tri trgovca ljudima (osam u 2019.) i jednog počinioca koji je „koristio seksualne usluge od žrtve trgovine ljudima“ (dok ih je bilo pet u 2019. godini).
„Jedno od najtežih krivičnih djela poslije trgovine drogom i trgovine oružjem, jedan od najunosnijih poslova za one koji se bave kriminalom“ – dodaju iz jedinice za trgovinu ljudima za region Mitrovica Sjever.
Finansijska dobit je jedan od ključnih razloga za ovo krivično djelo koje, međutim, ima teške posljedice po žrtve.
Samo jedan od vidova eksploatacije koji je registrovan na Kosovu je eksploatisanje djece kroz prosjačenje. Bilježeni su i naslovi u medijima o desetinama registrovane djece prosjaka uglavnom iz Albanije.
Tokom 2020. od ukupnog broja registrovanih žrtava, 15 su bila djeca, i isti je broj zabilježen i 2019. Od 17 žrtava - 7 je bilo ženskih i 10 muških žrtava, za razliku od 2019. godine kada su registrovane 23 žene i tri muškarca kao žrtve. Identifikovane žrtve prošle godine su bile sa Kosova – podaci su iz izvještaja State departmenta. Preciziraju da se žene i djevojke eksploatišu u seksualnoj trgovini u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu.
Zato i ne čudi da su žrtve, u najvećem broju slučajeva, kako nam je i potvrđeno iz jedinice Policije Kosova, na samom početku nespremne na saradnju.
„Žrtva su uplašene, one su pod stresom, imali su od svojih ‘tutora’ objašnjenje da im navodno ne može niko ništa i onda kada dođu kod nas, imamo mnoštvo problema da počnemo intervju, da ohrabrimo žrtvu da sarađuje sa nama“ – dodaju iz policije.
Pojašnjavaju da su različiti mehanizmi za to. Ističu važnost institucionalne saradnje, kao i postojanje prihvatilišta gdje žrtve imaju i psihološku i zdravstvenu zaštitu, gdje mogu da provedu do dva mjeseca, a kako bi se rehabilitovale.
„Nema garancija, možete da pružite kompletno svu pomoć i ta pomoć nije uslovljena da žrtva da izjavu u svoju korist, a na štetu kriminalca, obično je to i vrlo teško.
Međutim, u razgovoru i uz pomoć naših kolega i uslova koje mi ovdje pružamo, uspjemo nakon nekog perioda resocijalizacije da se žrtva osjeća sigurnom, da nam da izjavu uz prisustvo tužilaštva kako bismo uspjeli da odradimo do kraja naš posao“ – dodaju.
Slučajevi trgovine ljudima na sjeveru Kosova
Kada je u pitanju sjever Kosova u ovoj godini registrovan je jedan slučaj trgovine ljudima, koji se odnosio na radnu eksploataciju – navode iz policije:
„Žrtva je bila maloljetna djevojčica koja je radila u jednom ugostiteljskom objektu, bez prijave, tako da je taj slučaj registrovan kao trgovina ljudima“.
„Možemo da kažemo da to ide u pravcu stagniranja, odnosno smanjenja što se tiče sjevera Kosova, nismo imali određenih slučaja trgovine ljudima u kojima se podrazumjeva prisiljenje na prostituciju, ropstvo“, preciziraju.
Žrtve koje su registrovane bile su lokalne, odnosno sa sjevera Kosova, dok je registrovana jedna žrtva porijeklom iz Srbije.
„Organizovanu grupu nismo imali, ali smo imali slično, dakle nije bila grupa, već se slučaj odnosio na osobe koje su iskorišćavale jednu djevojku iz Srbije. Uspjeli smo da otkrijemo to krivično djelo i sprečimo ga nadalje, i ti muškarci su završili tamo gdje treba“ – navode.
Ističu da su prevencija, obazrivost i edukacija ključni kada je u pitanju sprečavanje trgovine ljudima.
Tokom 2020. godine identifikovano je 17 žrtava trgovine ljudima na Kosovu, odnosno devet manje u odnosu na 2019. Od toga, 7 je eksploatisano u seksualnoj trgovini i 10 kroz prinudni rad.
„Trgovina ljudima je vrsta savremenog ropstva i problem svjetskih razmjera, koji ne pogađa samo zemlje koje se nalaze u fazi ekonomske i društvene tranzicije, već i industrijski razvijene zemlje” – navode za Radio Kontakt Plus i Radio Goraždevac iz jedinice za istragu trgovine ljudima Mitrovica sjever, koja radi u okviru glavne Direkcije Policije Kosova za istragu trgovine ljudima koja se nalazi u Prištini.
“Žrtve trgovine ljudima mogu potencijalno da budu svi, i žene i djeca i muškarci, oni su obično prisiljeni na prostituciju, a kada su muškarci u pitanju oblik je radne eksploatacije u građevinarstvu, u kućama, na farmama... Mada se to obično odnosi na žene i maloljetne djevojčice“ – dodaju iz ove policijske jedinice.
Broj žrtava prošle godine jeste manji u odnosu na 2019. Ali tokom 2020. godine pokrenuta su 62 slučaja trgovine ljudima, dok je 43 slučaja bilo 2019, te je Policija Kosova i uhapsila 10 dodatnih osumnjičenih za „korišćenje seksualnih usluga od žrtve trgovine ljudima“.
Način otkrivanja žrtava podrazumjeva saradnju više institucija.
„Imamo akcije koje sprovodimo na terenu, to se odnosi na prosjake, maloljetnu djecu, imali smo takođe akcije gdje smo proveravali lokale, da li su radnici ili radnice registrovani u tim lokalima, pod kojim uslovima rade, tako da su to neki od indikatora za nas gdje možemo da nađemo eventualne žrtve trgovine ljudima“ – pojašnjavaju iz jedinice za trgovinu ljudima.
Tako je Direkcija sarađivala sa Inspektoratom rada na sprovođenju 77 zajedničkih inspekcija barova, noćnih klubova, restorana i salona za masažu. Sprovedena je i zajednička operacije sa Ministarstvom trgovine i industrije, Poreskom upravom i Inspekcijom za rad za provjeru 59 kafe barova, devet salona za masažu, četiri privatne kuće i tri hotela, što je dovelo do zatvaranja 39 objekata tokom 2020. godine.
Međutim, broj krivičnog gonjenja za krivična djela trgovine ljudima je opao, a sankcije koje su izrekli sudovi su ispod minimuma predviđenog zakonom – ocjena je u izvještaju GRETA-e objavljen ove godine, a koji se odnosi na usklađenosti Kosova sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o trgovini ljudima.
Kada je u pitanju procesuiranje slučajeva, podaci iz izvještaja State departmenta navode da je tokom 2020. godine procesuirano 20 slučajeva protiv 32 osumnjičenih, dok su 43 slučaja sa 80 osumnjičenih bilo 2019. godine. Sudovi su osudili tri trgovca ljudima (osam u 2019.) i jednog počinioca koji je „koristio seksualne usluge od žrtve trgovine ljudima“ (dok ih je bilo pet u 2019. godini).
„Jedno od najtežih krivičnih djela poslije trgovine drogom i trgovine oružjem, jedan od najunosnijih poslova za one koji se bave kriminalom“ – dodaju iz jedinice za trgovinu ljudima za region Mitrovica Sjever.
Finansijska dobit je jedan od ključnih razloga za ovo krivično djelo koje, međutim, ima teške posljedice po žrtve.
Samo jedan od vidova eksploatacije koji je registrovan na Kosovu je eksploatisanje djece kroz prosjačenje. Bilježeni su i naslovi u medijima o desetinama registrovane djece prosjaka uglavnom iz Albanije.
Tokom 2020. od ukupnog broja registrovanih žrtava, 15 su bila djeca, i isti je broj zabilježen i 2019. Od 17 žrtava - 7 je bilo ženskih i 10 muških žrtava, za razliku od 2019. godine kada su registrovane 23 žene i tri muškarca kao žrtve. Identifikovane žrtve prošle godine su bile sa Kosova – podaci su iz izvještaja State departmenta. Preciziraju da se žene i djevojke eksploatišu u seksualnoj trgovini u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu.
Zato i ne čudi da su žrtve, u najvećem broju slučajeva, kako nam je i potvrđeno iz jedinice Policije Kosova, na samom početku nespremne na saradnju.
„Žrtva su uplašene, one su pod stresom, imali su od svojih ‘tutora’ objašnjenje da im navodno ne može niko ništa i onda kada dođu kod nas, imamo mnoštvo problema da počnemo intervju, da ohrabrimo žrtvu da sarađuje sa nama“ – dodaju iz policije.
Pojašnjavaju da su različiti mehanizmi za to. Ističu važnost institucionalne saradnje, kao i postojanje prihvatilišta gdje žrtve imaju i psihološku i zdravstvenu zaštitu, gdje mogu da provedu do dva mjeseca, a kako bi se rehabilitovale.
„Nema garancija, možete da pružite kompletno svu pomoć i ta pomoć nije uslovljena da žrtva da izjavu u svoju korist, a na štetu kriminalca, obično je to i vrlo teško.
Međutim, u razgovoru i uz pomoć naših kolega i uslova koje mi ovdje pružamo, uspjemo nakon nekog perioda resocijalizacije da se žrtva osjeća sigurnom, da nam da izjavu uz prisustvo tužilaštva kako bismo uspjeli da odradimo do kraja naš posao“ – dodaju.
Slučajevi trgovine ljudima na sjeveru Kosova
Kada je u pitanju sjever Kosova u ovoj godini registrovan je jedan slučaj trgovine ljudima, koji se odnosio na radnu eksploataciju – navode iz policije:
„Žrtva je bila maloljetna djevojčica koja je radila u jednom ugostiteljskom objektu, bez prijave, tako da je taj slučaj registrovan kao trgovina ljudima“.
„Možemo da kažemo da to ide u pravcu stagniranja, odnosno smanjenja što se tiče sjevera Kosova, nismo imali određenih slučaja trgovine ljudima u kojima se podrazumjeva prisiljenje na prostituciju, ropstvo“, preciziraju.
Žrtve koje su registrovane bile su lokalne, odnosno sa sjevera Kosova, dok je registrovana jedna žrtva porijeklom iz Srbije.
„Organizovanu grupu nismo imali, ali smo imali slično, dakle nije bila grupa, već se slučaj odnosio na osobe koje su iskorišćavale jednu djevojku iz Srbije. Uspjeli smo da otkrijemo to krivično djelo i sprečimo ga nadalje, i ti muškarci su završili tamo gdje treba“ – navode.
Ističu da su prevencija, obazrivost i edukacija ključni kada je u pitanju sprečavanje trgovine ljudima.
