Politička scena doživjela tektonske promjene

Politička scena Kosova doživjela je tektonske promjene poslije vanrednih parlamentarnih izbora jer se nijedna od dosadašnjih vladajućih stranaka nije plasirala na jedno od prva dva mjesta.

Najviše glasova osvojio je pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija koga prati Demokratski savez Kosova (LDK) Ise Mustafe, pokazuju preliminarni rezultati Centralne izborne komisije Kosova.

Na trećem mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) dosadašnjeg predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veselija, dok na siguran ulazak u parlament računa još samo koalicija koju predvodi Alijansa za budućnost Kosova (AAK) doskorašnjeg premijera Ramusha Haradinaja.

Projekcije pokazuju da je Srpska lista osvojila svih deset mandata namenjenih srpskoj zajednici.

"Mi smo naporno radili, dugo smo bili angažovani, ali sve se isplati, jer svaka žrtva vrijedi za naše voljene građane.

Smatrali smo to svojom obavezom i mi ćemo vratiti zemlju na pravi put", rekao je Kurti pristalicama okupljenim ispred sjedišta pokreta u Prištini koji petnaest godina nastoji da dođe u poziciju da formira vlast na Kosovu.

Ovakav rezultat mogao bi da dovede do toga da nijedna od stranaka koje predvode bivši komandati Oslobodilačke vojske Kosova ne bude dio vladajuće koalicije.

Prema Ustavu Kosova, prvoplasiranoj stranci pripada mogućnost da imenuje kandidata za premijera Kosova i preuzme inicijativu za formiranje buduće vlade.

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi raspustio je prethodni saziv parlamenta nakon što je vlada Ramusha Haradinaja pala kada je premijer podneo ostavku zbog poziva Specijalnog suda za zločine na Kosovu.

Preliminarni rezultati vanrednih izbora na Kosovu

Samoopredjeljenje - 25,76 odsto
Demokratski savez Kosova - 25,04 odsto
Demokratska partija Kosova - 21,19 odsto
koalicija Alijanse za budućnost Kosova - 11,61 odsto
Srpska lista - 6,23 odsto


* podaci Centralne izborne komisije Kosova na osnovu 95,45 odsto biračkih mjesta, bez glasova dijaspore

Pobjednici izbora

Dugo je Samoopredjeljenje zbog svojih oštrih stavova bilo "neželjeno čedo" kosovskog političkog sistema, a Albin Kurti neprihvatljiv partner uticajnim diplomatama sa Zapada koji su službovali na Kosovu.

Do ovakvog izbornog rezultata stigao je sa donekle izmjenjenom retorikom, ublaženom u segmentima o Velikoj Albaniji, ali osnaženoj u porukama da će demontirati sistem koji je opisao kao "zarobljenu državu" u kojoj vladaju korupcija i kriminal.

"Kada opozicija postane vlada, onda se promjena kruniše.

U međuvremenu se promjena dogodila našom pobjedom", bio je jasan Kurti u izbornoj noći.

Ipak, za promjenu će mu biti neophodan i koalicioni partner koga je i prije izbora tražio u Demokratskom savezu Kosova, pa je Kurti najavio razgovore sa LDK već od prvog dana po dobijanju mandata.

Najstarija stranka na Kosovu istakla je politički neafirmisanu Vjosu Osmani kao kandidatkinju za premijerku i poboljšala svoj rezultat, pa je u poziciji da pregovara o svom djelu "kolača".

Ona je zahvalila svim građanima Kosova na zrelosti koju su iskazali u izbornom procesu, a posebno na ogromnom broju birača čiji su glasovi doveli do uklanjanja stranaka koje su do sada loše upravljale i velike pobjede opozicije, prenosi agencija Beta.

Ono što je zajedničko Albinu Kurtiju i Vjosi Osmani jeste političko neiskustvo u državničkim poslovima, smatra analitičar Behlulj Beqaj.

"Drugačije je voditi stranku, a drugačije državu.

S druge strane, upravo u tome je njihova šansa i da pokrenu neke stvari - raščiste situaciju u policiji, pravosuđu i odnosu sa Beogradom."

Beqaj kaže da bi upravo Kurti mogao da bude ključni igrač u pokretanju dijaloga sa Beogradom jer bi u eventualnoj promjeni granica mogao da bude partner srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

"Ukoliko dođe do podjele Kosova, to bi automatski otvorilo mogućnost za prisajedinjenje ostatka Kosova Albaniji, a Republike Srpske Srbiji.

Tada bi Vučić mogao da optuži Kurtija za stvaranje Velike Albanije, dok bi istovremeno radio na stvaranju Velike Srbije", zaključuje Beqaj.

Izbore na Kosovu obilježila je i relativno visoka izlaznost birača

Gubitnici izbora

Rezultati izbora pokazaće da je obaranje sopstvene vlade koštalo Ramusha Haradinaja ostanka na vlasti - inicijator političke "igre" sa taksama od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije postao je njen najveći gubitnik.

"Uvođenje taksi na proizvode iz Srbije bila je Haradinajeva greška, ne samo zato što je blokirao pregovore, već i zbog toga što je to podiglo cijenu većini osnovnih namirnica", kaže za BBC na srpskom prištinska novinarka Serbeze Haxhiaj.

Ona kaže da je njegovu vladu karakterisao visok nivo korupcije, nepotizma i klijentelizma, koji je bio otvoreniji i vidljiviji nego u prethodnim vladama.

"Koristeći takse kao instrument za sopstvene političke interese i ponašajući se kao da se protivi Thaçijevoj ideji o razmjeni teritorija, Haradinaj se trudio da prikrije mnoge zloupotrebe članova njegovog kabineta sa tenderima, koje su državu koštale više miliona eura.

Njegov kabinet postao je najbrojniji u historiji, sa više od 100 zamjenika ministara i sa ogromnim izdacima", smatra Haxhiaj.

Sam Haradinaj je preko svog Facebook profila poručio da nije pogrešio što je podneo ostavku i time ostao bez mjesta premijera.

Sigurnu selidbu u opoziciju najavila je i Demokratska partija Kosova - i to poslije dvanaest godina na vlasti.

"Nismo pobjedili - prihvatamo presudu naroda i PDK odlazi u opoziciju", poručio je lider stranke Kadri Veseli.

Ipak, ovdje se ne završavaju problemi doskorašnjeg stožera kosovske vlasti jer promjene u vladi otežavaju i položaj predsjednika Kosova Hashima Thaçija, Veselijevog prethodnika na čelu PDK.

"Thaçi je na silaznoj putanji i mogao bi da bude jedan od putnika za Specijalni sud za zločine na Kosovu u Hagu.

Međunarodnoj zajednici je dosta komplikacija i igrača koji bi kvarili posao", kaže analitičar Behlulj Beqaj.

BBC na srpskom