Odgovor na pitanje da li će novi specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Mathew Palmer vratiti predstavnike Prištine i Beograda za pregovarački sto zavisi od rezultata kosovskih izbora i buduće političke scene i od spremnosti Srbije da prekine lobiranje za opozive priznanja te države, ocjenjuju sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE), prenosi RTK.
Palmer je povratak pregovorima naveo kao svoj kratkoročni cilj te, kao i u ranijim nastupima, jasno poručio da bi SAD želele da vide međusobno priznanje kao centralnu tačku dogovora. Nepoznanica, međutim, ostaje američki pristup, odnosno način ostvarivanja tog cilja.
Dijalog o normalizaciji odnosa koji bi trebalo da se okonča postizanjem pravno-obavezujućeg sporazuma između Srbije i Kosova biće najozbiljniji izazov nove vlade Kosova koja će prozići kao rezultat parlamentarnih izbora 6. oktobra, ocjenjuju kosovski poznavaoci političkih prilika.
Politikolog Ramush Tahiri je mišljenja da će se nastaviti sa međunarodnim pritiskom da se nastavi dijalog, isto kao što je bio slučaj i sa odlazećom vladom.
“Bilo bi dobro da buduća vlada Kosova bude vlada širokog spektra i da ima dovoljan broj glasova, kako bi na odgovoran i kompetentan način vodila pegovore sa Srbijom, u pravcu postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa. Ovi pregovori bi trebali voditi ka međusobnom priznanju, ali prije svega, oni moraju otvoriti Kosovu evro-atlantsku perspektivu,”- izjavio je Tahiri.
Analitičar iz Prištine Agon Maliqi smatra, prenosi RSE, da će dijalog biti prioritet buduće vlade Kosova, kao posljedica pritiska međunarodne zajednice i kaže da je to očigledno i kada se uzme u obzir nedavno saopštenje ambasadora zemalja Kvinte.
To, prema Maliqiju, ukazuje na da će zapadne države, naročito SAD insistirati da glavno pitanje nove vlade Kosova, barem u narednoj godini, bude dijalog koji će biti presudna odrednica u formiranju nove koalicione vlade na Kosovu.
Tahiri pak ocjenjuje da nova vlada treba da pokaže da je odgovorna već u prvim danima njenog postojanja tako što će povući odluke prethodne izvršne vlasti.
“Vlada Kosova treba biti ona koja neće strepeti od velikih odluka i koja će imati autoritet da donese velike odluke. U ovom slučaju, treba nam vlada koja će već u prvoj sedmici suspendovati taksu na uvoznu robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine”, ocjenio je Tahiri.
Maliqi upozorava da Kosovo mora da ispuštuje zahtjeve oko dijaloga koji dolaze iz međunarodne zajednice, a koja u ovom slučaju govori istim glasom.
“U međunarodnoj zajednici su isti stavovi kada se radi o insistiranju da Kosovo ide dalje u procesu dijaloga, a Kosovo ovo može večno odbijati, ali sa visokom cijenom koja podrazumeva gubitak podrške od strane međunarodnih partnera”, poručio je Maliqi.
Beograd je trenutno u dobroj poziciji kada je riječ uslovima za nastavak dijaloga, navodi za RSE Marko Savković iz nevladinog Fonda za političku izuzetnost.
"Očigledno je da će ukidanje taksi sačekati formiranje naredne Vlade Kosova. Mislim da je to jedna u suštini dobra pozicija za Beograd jer prosto uvijek može da kaže – izvinite, ali dok se takse ne ukinu mi nemamo nijedan razlog da sjednemo za pregovarački sto“, kaže Savković.
Palmer je u intervjuu Tanjugu izrazio nadu da će iduća vlada Kosova prihvatiti da suspenduje takse kako bi omogućila obnovu dijaloga, ali isto tako i da će Beograd zaustaviti svoje napore na međunarodnoj delegitimizaciji Kosova, te lobiranje kod drugih zemalja da povlače priznanje te države.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić do sada više puta pozivao SAD da se uključe u proces i „pomognu u postizanju kompromisa sa Kosovom“, Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava navodi da je teško proceniti koliko je Beograd spreman da ispuni svoj dio uslova za nastavak pregovora.
"Mislim da se ovde prije svega radi o tome da li Srbija hoće članstvo u EU i proevropsku orijentaciju. Sva nagađanja o tome da li će Amerika, EU ili Njemačka zauzeti ovakav ili onakav stav je donekle relevantno, ali ključno je da li Srbija hoće da se okrene u tom pravcu i tu leži odgovor na sva pitanja koja se svakodnevno postavljaju u ovoj zemlji“, navodi Biserko.
"U Beogradu sada ima jako puno spekulacija kako je Amerika uzela stvari u svoje ruke sa idejom da se eventualno ide i na podjelu ili razgraničenje. Mislim da je to vrlo neizvjesno i da do sada nije bila nikakva indicija da Amerika ide u tom pravcu. Mislim da je to pitanje još uvijek otvoreno“, kaže Biserko.
Palmer je, podsjeća se, prilikom prethodnih posjeta Srbiji i Kosovu više puta rekao da SAD neće propisivati kako rješenje između Beograda i Prištine treba da izgleda, ali da proces i sporazum „treba da potekne od dvije strane jer samo tako može da bude trajno primjenjiv na Kosovu i u Srbiji“ i oonovio je da SAD vide Srbiju i Kosovo kao dve suverene države koje treba da donose odluke u svom najboljem interesu.
"Bilo bi vrlo važno da Njemačka, koja je sve ovo vrijeme ostajala na poziciji protiv podjele Kosova, i Francuska pokrenu svoju inicijativu za rješavanje srpsko-kosovskog pitanja. U ovom momentu to još uvijek nije artikulirano, tako da se čini da Amerika sad ima inicijativu koja nije izvesno u kom pravcu ide“, ocjenjuje predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
Iako smatra da je inicijativa za rešavanje odnosa Srbije i Kosova, čiji cilj ostaje međusobno priznanje, već dugo u rukama SAD, Savković navodi da će njen uspjeh zavisiti i od stava EU.
"To je još jedno veliko pitanje koje ove jeseni treba da se razriješi jer je moj utisak da se po potrebi malo skrivaju iza EU, a ona niti ima jedinstven stav o Kosovu, niti je ta koja može da izvrši pritisak na aktere - na Kosovo da ukine takse, a Srbija da prestane sa kampanjom koju je i Palmer nazvao međunarodnom delegitimizacijom Kosova”.
Kaže da je i dalje to jedan moćan Zapad, ali je stvar u tome koje je instrumente spreman da upotrebi.
“Da li se na primjer, ako ne bude nikakvog pomaka, zaustavljaju evropske integracije za Kosovo, odnosno za Srbiju. Jer, to je jedina prijetnja koja je učinkovita na ovim prostorima. Dakle, mnogo je tu još pitanja na koja ćemo morati da sačekamo odgovor“, ocjenjuje Savković.
Evropska komisija navodi trajnu normalizaciju odnosa sa Kosovom kao uslov za zatvaranje Poglavlja 35 u pregovorima Srbije o članstvu, dok se po završetku pregovaračkog procesa očekuje potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.
S' obzirom na probleme sa kojima se sama Unija suočava, vremenski okvir više nije u fokusu. Sa druge strane, novi specijalini izaslanik SAD za Zapadni Balkan, ima agendu.
"Imamo izbore na Kosovu 6. oktobra, a u Srbiji će biti održani na proljeće. Imaćemo mogućnost za nastavak pregovora između dva izbora koju treba da iskoristimo. Nadamo se da će obje strane iskoristiti tu priliku koja se ukazuje", rekao je Palmer za ljubljansko "Delo" uoči učešća na strateškom forumu na Bledu.
Savković ocjenuje da je taj “američki poduhvat oročen, odnosno vezan za trajanje ove administracije“.
"Od jeseni 2020. ne možemo ni da pretpostavimo da li će to ponovo biti (predsjednik SAD Donald) Trump ili će neko drugi sjedeti u Bijeloj kući. Iako smo često imali prilike da čujemo neke rokove, mislim da je ovo sada već prilično jasan rok“, kaže Savković.
U međuvrenu stiže i najava posjete američkih senatora Srbiji i Kosovu.
Demokrata Chris Marfi napisao je na Twitteru da će sa republikancem Ronom Johnsonom ove sedmice boraviti, uz Ukrajinu, u Srbiji i na Kosovu kako bi pružili podršku dijalogu Beograda i Prištine.
Izvor: Kosovo Online
Dijalog o normalizaciji odnosa koji bi trebalo da se okonča postizanjem pravno-obavezujućeg sporazuma između Srbije i Kosova biće najozbiljniji izazov nove vlade Kosova koja će prozići kao rezultat parlamentarnih izbora 6. oktobra, ocjenjuju kosovski poznavaoci političkih prilika.
Politikolog Ramush Tahiri je mišljenja da će se nastaviti sa međunarodnim pritiskom da se nastavi dijalog, isto kao što je bio slučaj i sa odlazećom vladom.
“Bilo bi dobro da buduća vlada Kosova bude vlada širokog spektra i da ima dovoljan broj glasova, kako bi na odgovoran i kompetentan način vodila pegovore sa Srbijom, u pravcu postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa. Ovi pregovori bi trebali voditi ka međusobnom priznanju, ali prije svega, oni moraju otvoriti Kosovu evro-atlantsku perspektivu,”- izjavio je Tahiri.
Analitičar iz Prištine Agon Maliqi smatra, prenosi RSE, da će dijalog biti prioritet buduće vlade Kosova, kao posljedica pritiska međunarodne zajednice i kaže da je to očigledno i kada se uzme u obzir nedavno saopštenje ambasadora zemalja Kvinte.
To, prema Maliqiju, ukazuje na da će zapadne države, naročito SAD insistirati da glavno pitanje nove vlade Kosova, barem u narednoj godini, bude dijalog koji će biti presudna odrednica u formiranju nove koalicione vlade na Kosovu.
Tahiri pak ocjenjuje da nova vlada treba da pokaže da je odgovorna već u prvim danima njenog postojanja tako što će povući odluke prethodne izvršne vlasti.
“Vlada Kosova treba biti ona koja neće strepeti od velikih odluka i koja će imati autoritet da donese velike odluke. U ovom slučaju, treba nam vlada koja će već u prvoj sedmici suspendovati taksu na uvoznu robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine”, ocjenio je Tahiri.
Maliqi upozorava da Kosovo mora da ispuštuje zahtjeve oko dijaloga koji dolaze iz međunarodne zajednice, a koja u ovom slučaju govori istim glasom.
“U međunarodnoj zajednici su isti stavovi kada se radi o insistiranju da Kosovo ide dalje u procesu dijaloga, a Kosovo ovo može večno odbijati, ali sa visokom cijenom koja podrazumeva gubitak podrške od strane međunarodnih partnera”, poručio je Maliqi.
Beograd je trenutno u dobroj poziciji kada je riječ uslovima za nastavak dijaloga, navodi za RSE Marko Savković iz nevladinog Fonda za političku izuzetnost.
"Očigledno je da će ukidanje taksi sačekati formiranje naredne Vlade Kosova. Mislim da je to jedna u suštini dobra pozicija za Beograd jer prosto uvijek može da kaže – izvinite, ali dok se takse ne ukinu mi nemamo nijedan razlog da sjednemo za pregovarački sto“, kaže Savković.
Palmer je u intervjuu Tanjugu izrazio nadu da će iduća vlada Kosova prihvatiti da suspenduje takse kako bi omogućila obnovu dijaloga, ali isto tako i da će Beograd zaustaviti svoje napore na međunarodnoj delegitimizaciji Kosova, te lobiranje kod drugih zemalja da povlače priznanje te države.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić do sada više puta pozivao SAD da se uključe u proces i „pomognu u postizanju kompromisa sa Kosovom“, Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava navodi da je teško proceniti koliko je Beograd spreman da ispuni svoj dio uslova za nastavak pregovora.
"Mislim da se ovde prije svega radi o tome da li Srbija hoće članstvo u EU i proevropsku orijentaciju. Sva nagađanja o tome da li će Amerika, EU ili Njemačka zauzeti ovakav ili onakav stav je donekle relevantno, ali ključno je da li Srbija hoće da se okrene u tom pravcu i tu leži odgovor na sva pitanja koja se svakodnevno postavljaju u ovoj zemlji“, navodi Biserko.
"U Beogradu sada ima jako puno spekulacija kako je Amerika uzela stvari u svoje ruke sa idejom da se eventualno ide i na podjelu ili razgraničenje. Mislim da je to vrlo neizvjesno i da do sada nije bila nikakva indicija da Amerika ide u tom pravcu. Mislim da je to pitanje još uvijek otvoreno“, kaže Biserko.
Palmer je, podsjeća se, prilikom prethodnih posjeta Srbiji i Kosovu više puta rekao da SAD neće propisivati kako rješenje između Beograda i Prištine treba da izgleda, ali da proces i sporazum „treba da potekne od dvije strane jer samo tako može da bude trajno primjenjiv na Kosovu i u Srbiji“ i oonovio je da SAD vide Srbiju i Kosovo kao dve suverene države koje treba da donose odluke u svom najboljem interesu.
"Bilo bi vrlo važno da Njemačka, koja je sve ovo vrijeme ostajala na poziciji protiv podjele Kosova, i Francuska pokrenu svoju inicijativu za rješavanje srpsko-kosovskog pitanja. U ovom momentu to još uvijek nije artikulirano, tako da se čini da Amerika sad ima inicijativu koja nije izvesno u kom pravcu ide“, ocjenjuje predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
Iako smatra da je inicijativa za rešavanje odnosa Srbije i Kosova, čiji cilj ostaje međusobno priznanje, već dugo u rukama SAD, Savković navodi da će njen uspjeh zavisiti i od stava EU.
"To je još jedno veliko pitanje koje ove jeseni treba da se razriješi jer je moj utisak da se po potrebi malo skrivaju iza EU, a ona niti ima jedinstven stav o Kosovu, niti je ta koja može da izvrši pritisak na aktere - na Kosovo da ukine takse, a Srbija da prestane sa kampanjom koju je i Palmer nazvao međunarodnom delegitimizacijom Kosova”.
Kaže da je i dalje to jedan moćan Zapad, ali je stvar u tome koje je instrumente spreman da upotrebi.
“Da li se na primjer, ako ne bude nikakvog pomaka, zaustavljaju evropske integracije za Kosovo, odnosno za Srbiju. Jer, to je jedina prijetnja koja je učinkovita na ovim prostorima. Dakle, mnogo je tu još pitanja na koja ćemo morati da sačekamo odgovor“, ocjenjuje Savković.
Evropska komisija navodi trajnu normalizaciju odnosa sa Kosovom kao uslov za zatvaranje Poglavlja 35 u pregovorima Srbije o članstvu, dok se po završetku pregovaračkog procesa očekuje potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.
S' obzirom na probleme sa kojima se sama Unija suočava, vremenski okvir više nije u fokusu. Sa druge strane, novi specijalini izaslanik SAD za Zapadni Balkan, ima agendu.
"Imamo izbore na Kosovu 6. oktobra, a u Srbiji će biti održani na proljeće. Imaćemo mogućnost za nastavak pregovora između dva izbora koju treba da iskoristimo. Nadamo se da će obje strane iskoristiti tu priliku koja se ukazuje", rekao je Palmer za ljubljansko "Delo" uoči učešća na strateškom forumu na Bledu.
Savković ocjenuje da je taj “američki poduhvat oročen, odnosno vezan za trajanje ove administracije“.
"Od jeseni 2020. ne možemo ni da pretpostavimo da li će to ponovo biti (predsjednik SAD Donald) Trump ili će neko drugi sjedeti u Bijeloj kući. Iako smo često imali prilike da čujemo neke rokove, mislim da je ovo sada već prilično jasan rok“, kaže Savković.
U međuvrenu stiže i najava posjete američkih senatora Srbiji i Kosovu.
Demokrata Chris Marfi napisao je na Twitteru da će sa republikancem Ronom Johnsonom ove sedmice boraviti, uz Ukrajinu, u Srbiji i na Kosovu kako bi pružili podršku dijalogu Beograda i Prištine.
Izvor: Kosovo Online
