Proces šestog masovnog odumiranja životinjskih i biljnih vrsta na planetu Zemlji je već počeo, tvrde naučnici sa univerziteta Stanford, Berkley i Princeton.
Broj izumrlih vrsta kralježnjaka je 114 puta veći u posljednjem stoljeću nego ikad prije i zaključuju da je proces šestog odumiranja već počeo. Posljednji takav događaj zbio se prije 65 miliona godina i tada je, vjeruje se, udar meteorita u Zemlju uništio dinosaure.
Gerardo Ceballos, glavni autor studije, rekao je: "Nastavi li se ovako, životu će trebati milioni godina da se oporavi, a naša vrsta bi mogla biti prva od žrtava."
Kumulativno izumiranje vrsta
Što se same studije tiče, naučnici su promatrali historijsku stopu izumiranja kralježnjaka pomoću fosilnih ostataka. Pronašli su da je trenutna stopa izumiranja kralježnjaka više od 100 puta viša od stope izumiranja u periodu kada Zemlja nije prolazila kroz masovno izumiranje vrsta. U studiji stoji da je od 1900. godine više od 400 vrsta kralježnjaka izumrlo, a takav gubitak vrsta bi obično trajao do 10.000 godina.
Broj godina potreban za gubitak vrsta zabilježen od 1900. godine
Naučnici ovaj gubitak bioraznolikosti pripisuju ljudskoj aktivnosti, a prvenstveno klimatskim promjena, zagađenju i odšumljavanju. Uzevši u obzir domino-efekt koji može uništiti ekosustave, studija tvrdi da bi pčelinje oprašivanje biljaka moglo nestati za tri ljudske generacije.
Profesor Paul Ehrlich sa Univerziteta Stanford za BBC kaže: "Postoje primjeri vrsta širom svijeta koje su praktički hodajući mrtvaci. Mi ljudi režemo granu na kojoj sjedimo."
Gerardo Ceballos, glavni autor studije, rekao je: "Nastavi li se ovako, životu će trebati milioni godina da se oporavi, a naša vrsta bi mogla biti prva od žrtava."
Kumulativno izumiranje vrsta
Što se same studije tiče, naučnici su promatrali historijsku stopu izumiranja kralježnjaka pomoću fosilnih ostataka. Pronašli su da je trenutna stopa izumiranja kralježnjaka više od 100 puta viša od stope izumiranja u periodu kada Zemlja nije prolazila kroz masovno izumiranje vrsta. U studiji stoji da je od 1900. godine više od 400 vrsta kralježnjaka izumrlo, a takav gubitak vrsta bi obično trajao do 10.000 godina.
Broj godina potreban za gubitak vrsta zabilježen od 1900. godine
Naučnici ovaj gubitak bioraznolikosti pripisuju ljudskoj aktivnosti, a prvenstveno klimatskim promjena, zagađenju i odšumljavanju. Uzevši u obzir domino-efekt koji može uništiti ekosustave, studija tvrdi da bi pčelinje oprašivanje biljaka moglo nestati za tri ljudske generacije.
Profesor Paul Ehrlich sa Univerziteta Stanford za BBC kaže: "Postoje primjeri vrsta širom svijeta koje su praktički hodajući mrtvaci. Mi ljudi režemo granu na kojoj sjedimo."
