Deceniju i po nakon završetka rata između Srbije i Kosova, Rusija i NATO i dalje se bore za utjecaj na zapadnom Balkanu. Albanija i Hrvatska su postale članice NATO-u 2009. A, sada će još jedan jaz na karti biti popunjena, piše The Economist, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Ulaskom Crne Gore u NATO ostaju u regionu još četiri zemlje koje nisu članovi saveza. Ambicije Makedonije da se pridruži Alijansi su blokirane četvrt stoljeća dugim sporom sa Grčkom oko imena. Bosna je osujećena da uđe u NATO unutrašnjim podjelama. Zvanično Kosovo nema vojske, ali od 1999. godine sigurnost mu jamče NATO trupe.
Ekonomist ocenjuje da se Srbija predstavlja kao država na pola puta između Rusije i NATO, ali da je to daleko od istine.
Srbija je u januaru potpisala IPAP, sporazum o najvišem stepenu saradnje sa NATO za zemlje koje nisu članice. Od 2006. njeni vojnici učestvuju u daleko većem broju vežbi sa članicama NATO nego sa Rusijom, a EU je dominantan trgovinski partner Srbije.
Zvanično Srbija je vojno neutralna, međutim, to je daleko od istine.
U stvari, kaže Daniel Sunter, srpski vojni analitičar, Srbija je sada “vrlo blizak partner” zapadnog saveza. Što se tiče trgovine, Rusija je glavni dobavljač plina u regiji, ali inače je EU dominantan trgovinski partner. Ruski planovi za nove plinovoda kroz regiju su propali.
NATO vojnici mogu mirno hodati po Srbiji u kojoj posjeduju imunitet.
Rusija i dalje potvrđuje svoje prisustvo na Balkanu. U julu, na zahtjev Srbije, Rusija je stavila veto na britanski prijedlog u UN za priznanje genocida koji su počinile snage bosanskih Srba u Srebrenici 1995. godine.
– Prošlo je 12 godina od kada su ruski vojnici prestali služiti u mirovnim misijama na Balkanu. U 2003. godini, njihovo povlačenje je se uzima kao znak da su područje prepustili zapadnom utjecaju – kaže Dmitar Bečev, ekspert za rusko-blakanske odnose.
Balkanske vlade uvijek će napraviti manevar prema najboljoj ponudi u smislu sigurnosti – oni će uvijek izabrati Zapad, piše The Economist, prenosi NAP.
Ekonomist ocenjuje da se Srbija predstavlja kao država na pola puta između Rusije i NATO, ali da je to daleko od istine.
Srbija je u januaru potpisala IPAP, sporazum o najvišem stepenu saradnje sa NATO za zemlje koje nisu članice. Od 2006. njeni vojnici učestvuju u daleko većem broju vežbi sa članicama NATO nego sa Rusijom, a EU je dominantan trgovinski partner Srbije.
Zvanično Srbija je vojno neutralna, međutim, to je daleko od istine.
U stvari, kaže Daniel Sunter, srpski vojni analitičar, Srbija je sada “vrlo blizak partner” zapadnog saveza. Što se tiče trgovine, Rusija je glavni dobavljač plina u regiji, ali inače je EU dominantan trgovinski partner. Ruski planovi za nove plinovoda kroz regiju su propali.
NATO vojnici mogu mirno hodati po Srbiji u kojoj posjeduju imunitet.
Rusija i dalje potvrđuje svoje prisustvo na Balkanu. U julu, na zahtjev Srbije, Rusija je stavila veto na britanski prijedlog u UN za priznanje genocida koji su počinile snage bosanskih Srba u Srebrenici 1995. godine.
– Prošlo je 12 godina od kada su ruski vojnici prestali služiti u mirovnim misijama na Balkanu. U 2003. godini, njihovo povlačenje je se uzima kao znak da su područje prepustili zapadnom utjecaju – kaže Dmitar Bečev, ekspert za rusko-blakanske odnose.
Balkanske vlade uvijek će napraviti manevar prema najboljoj ponudi u smislu sigurnosti – oni će uvijek izabrati Zapad, piše The Economist, prenosi NAP.
