Njemačka europarlamentarka komentirala je podršku koju Dodiku pružaju Vučić, Milanović i Orban, kao i nedavne komentare predsjednika Srbije na njen istup na društvenim mrežama.
Čelnici Evropske unije prate formiranje neformalne koalicije onih koji bi voljeli vidjeti raspad Bosne i Hercegovine, kazala je za Al Jazeeru europarlamentarka iz Njemačke Viola von Cramon na upit da prokomentira odnos čelnika Hrvatske, Srbije i Mađarske prema bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i njegovom predsjedniku Miloradu Dodiku.
Povod za kraći razgovor sa političarkom iz redova njemačkih Zelenih i zastupnicom u Evropskom parlamentu od 2019. jeste njena reakcija na susrete u Atini gdje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao sa pojedinim čelnicima balkanskih država.
Jedna od fotografija iz grčke prijestolnice pokazuje susret Zelenskog i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Tom prilikom je napisala da je “vrlo vjerovatno da je Vučić dogovorio susret sa Zelenskim kako bi izvršio pritisak na Ukrajinu: naoružanje za nepriznavanje Kosova“.
„Zaista se nadam kako Zelenski razumije kakav politički rizik donosi takav dogovor: nezavisnost Kosova i stabilnost su također u ukrajinskom interesu“, dodala je njemačka političarka.
Vučić joj je narednog dana odgovorio u ironično-sarkastičnom tonu i rekao za Von Cramon kako je „to ta koja mnogo voli Srbiju, kojoj je najvažnije da Kosovo bude nezavisno“.
„E, tako nas je volela za litijum i prevarila da ne kopamo svoje belo zlato, da nam narod bude siromašan, a ne bogat. E, ta žena je rekla da je Vučić svetska velesila koja, zamislite, vrši pritisak na Ukrajinu. Nema nijedne zemlje na svetu koja može da vrši pritisak na Ukrajinu, sem, prema rečima Viole von Cramon, Aleksandra Vučića i Srbije. Da nije tužno, bilo bi smešno. To vam govori kolika je njena mržnja prema Srbiji i prema nezavisnoj i slobodarskoj politici Srbije“, rekao je prvi čovjek Srbije tom prilikom.
„Iako to pozdravljam, ne želim da ta činjenica bude korištena kao izgovor ili bilo kakav oblik pritiska na ukrajinsku stranu kada je riječ o priznavanju. To sam željela istaći. Ukrajini je potreban apsolutno svaki metak, svaka pošiljka naoružanja kako bi pobijedila u ovom ratu i svaki pokušaj korištenja oružja za političke ciljeve je zabrinjavajući i suprotan principima diplomatije i mira“, istakla je ona.
Smatra kako se ne može za krivicu zbog problema na Kosovu i zastoja u dijalogu Srbije i Kosova kriviti niti samo Vučić, niti samo kosovski premijer Albin Kurti.
„Izbjegla bih krivicu adresirati na bilo kojeg pojedinca ili stranku za situaciju na Kosovu koja je, naročito na sjeveru, složena i odnosi se na seriju događaja koje su obje strane izazvale. Ono što svi u potpunosti trebamo jeste kredibilitet u našem djelovanju: pritisak, ali i nagrada – prema i Kosovu i Srbiji“.
„Evropski utjecaj i pritisak mogu odigrati ulogu samo u pospješivanju dijaloga i rješavanju spora Srbije i Kosova ukoliko se ima nešto kredibilno za ponuditi ili kredibilna prijetnja za nepoštivanje postignutih dogovora. Zbog toga, voljela bih vidjeti puno provođenje sporazuma iz Ohrida i Brisela kao jedini izlaz iz ove situacije. Sve drugo će voditi ka daljoj eskalaciji i tenzijama.“
„Evropska unija je već otkazala IPA novac za Republiku Srpsku, uključujući izgradnju autoputa. Na žalost, ne možemo staviti Dodika na listu sankcioniranih jer je potreban jednoglasan stav za sankcije, ali [entitet] Republika Srpska već osjeća finansijske posljedice. Vlada u Banjoj Luci je tako dobila veoma jasan signal iz EU-a i uvjeravam vas kako se novac neće deblokirati dok god se ne povuku secesionistički zakoni“, kategorična je naša sagovornica.
Pored Vučića, podršku Dodiku i njegovoj politici u posljednje vrijeme izražavaju čelnici država članica Unije, tačnije predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i mađarski premijer Viktor Orban. Von Cramon je u prethodnom odgovoru spomenula kako u EU ne postoji jedinstven stav o Dodiku i njegovoj politici jer upravo navedeni čelnici smatraju kako Dodik i nije remetilački faktor u Bosni i Hercegovini.
„Sa velikom zabrinutošću pratimo stvaranje neformalne koalicije onih koji bi voljeli vidjeti raspad Bosne i Hercegovine. Neki od njih su pod sankcijama, poput Mađarske kojoj je blokiran veliki komad EU fondova zbog kršenja vladavine prava. Ono što mi radimo je to da su glasovi koji dolaze sa ključnih adresa u EU – Berlin, Pariz ili Brisel – usklađeni i da podržavaju funkcionalnost, suverenost i integritet Bosne i Hercegovine. To je također i signal onima da je bilo kakvo miješanje nedozvoljeno i da neće biti tolerirano“.
Kao odgovor na secesionizam iz entiteta Republika Srpska, sve glasniji su pozivi da se pojačaju jedinice EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, pa čak i NATO da pošalje svoje snage. Njemački političari i analitičari su ranije govorili o slanju njemačkih vojnika u Bosnu i Hercegovinu, te Brčko distrikt spominjali kao idealno odredište.
„Stranka Zeleni često poziva na pojačanja EUFOR-a i njihovo strateško raspoređivanje, uključujući i Brčko. Lično bih jako voljela da Njemačka pošalje vlastite jedinice u EUFOR jer bi nam to dalo više političkog utjecaja u Bosni i Hercegovini“, rekla nam je sagovornica.
"Politika EU prema Zapadnom Balkanu se promijenila sa ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Proširenje EU je ponovo na stolu i povratak te politike smo vidjeli i na Zapadnom Balkanu – Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, Kosovo viznu liberalizaciju, Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju započeti pristupne razgovore.
Sada je na tim državama da odgovore rezultatima, ali i da iskoriste tren – vrata EU su se konačno otvorila i nadam se kako će barem neke države regije iskoristiti ovu priliku“, kazala je Von Cramon.
Povod za kraći razgovor sa političarkom iz redova njemačkih Zelenih i zastupnicom u Evropskom parlamentu od 2019. jeste njena reakcija na susrete u Atini gdje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao sa pojedinim čelnicima balkanskih država.
Jedna od fotografija iz grčke prijestolnice pokazuje susret Zelenskog i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Pritisak na Ukrajinu
Von Cramon, koja je i izvjestiteljica Evropskog parlamenta za Kosovo, je na društvenoj mreži X (nekada Twitter) napisala da se Vučić sreo sa ukrajinskim kolegom kako bi na njega izvršio pritisak da zvanični Kijev ne prizna nezavisnost Kosova.Tom prilikom je napisala da je “vrlo vjerovatno da je Vučić dogovorio susret sa Zelenskim kako bi izvršio pritisak na Ukrajinu: naoružanje za nepriznavanje Kosova“.
„Zaista se nadam kako Zelenski razumije kakav politički rizik donosi takav dogovor: nezavisnost Kosova i stabilnost su također u ukrajinskom interesu“, dodala je njemačka političarka.
Vučić joj je narednog dana odgovorio u ironično-sarkastičnom tonu i rekao za Von Cramon kako je „to ta koja mnogo voli Srbiju, kojoj je najvažnije da Kosovo bude nezavisno“.
„E, tako nas je volela za litijum i prevarila da ne kopamo svoje belo zlato, da nam narod bude siromašan, a ne bogat. E, ta žena je rekla da je Vučić svetska velesila koja, zamislite, vrši pritisak na Ukrajinu. Nema nijedne zemlje na svetu koja može da vrši pritisak na Ukrajinu, sem, prema rečima Viole von Cramon, Aleksandra Vučića i Srbije. Da nije tužno, bilo bi smešno. To vam govori kolika je njena mržnja prema Srbiji i prema nezavisnoj i slobodarskoj politici Srbije“, rekao je prvi čovjek Srbije tom prilikom.
Nema pojedinačnog krivca
Na upit da prokomentira Vučićev istup, Von Cramon za Al Jazeeru kaže kako se dugo zna kako oružje iz Srbije ide Ukrajini preko različitih posrednika.„Iako to pozdravljam, ne želim da ta činjenica bude korištena kao izgovor ili bilo kakav oblik pritiska na ukrajinsku stranu kada je riječ o priznavanju. To sam željela istaći. Ukrajini je potreban apsolutno svaki metak, svaka pošiljka naoružanja kako bi pobijedila u ovom ratu i svaki pokušaj korištenja oružja za političke ciljeve je zabrinjavajući i suprotan principima diplomatije i mira“, istakla je ona.
Smatra kako se ne može za krivicu zbog problema na Kosovu i zastoja u dijalogu Srbije i Kosova kriviti niti samo Vučić, niti samo kosovski premijer Albin Kurti.
„Izbjegla bih krivicu adresirati na bilo kojeg pojedinca ili stranku za situaciju na Kosovu koja je, naročito na sjeveru, složena i odnosi se na seriju događaja koje su obje strane izazvale. Ono što svi u potpunosti trebamo jeste kredibilitet u našem djelovanju: pritisak, ali i nagrada – prema i Kosovu i Srbiji“.
„Evropski utjecaj i pritisak mogu odigrati ulogu samo u pospješivanju dijaloga i rješavanju spora Srbije i Kosova ukoliko se ima nešto kredibilno za ponuditi ili kredibilna prijetnja za nepoštivanje postignutih dogovora. Zbog toga, voljela bih vidjeti puno provođenje sporazuma iz Ohrida i Brisela kao jedini izlaz iz ove situacije. Sve drugo će voditi ka daljoj eskalaciji i tenzijama.“
Razmještaj njemačke vojske
Napetosti na Balkanu nisu prisutne samo u Srbiji i Kosovu, već i u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje Dodik i vladajuća koalicija u entitetu Republika Srpska vode secesionističku politiku. Zbog toga je Njemačka otkazala određena sredstva, kao i EU.„Evropska unija je već otkazala IPA novac za Republiku Srpsku, uključujući izgradnju autoputa. Na žalost, ne možemo staviti Dodika na listu sankcioniranih jer je potreban jednoglasan stav za sankcije, ali [entitet] Republika Srpska već osjeća finansijske posljedice. Vlada u Banjoj Luci je tako dobila veoma jasan signal iz EU-a i uvjeravam vas kako se novac neće deblokirati dok god se ne povuku secesionistički zakoni“, kategorična je naša sagovornica.
Pored Vučića, podršku Dodiku i njegovoj politici u posljednje vrijeme izražavaju čelnici država članica Unije, tačnije predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i mađarski premijer Viktor Orban. Von Cramon je u prethodnom odgovoru spomenula kako u EU ne postoji jedinstven stav o Dodiku i njegovoj politici jer upravo navedeni čelnici smatraju kako Dodik i nije remetilački faktor u Bosni i Hercegovini.
„Sa velikom zabrinutošću pratimo stvaranje neformalne koalicije onih koji bi voljeli vidjeti raspad Bosne i Hercegovine. Neki od njih su pod sankcijama, poput Mađarske kojoj je blokiran veliki komad EU fondova zbog kršenja vladavine prava. Ono što mi radimo je to da su glasovi koji dolaze sa ključnih adresa u EU – Berlin, Pariz ili Brisel – usklađeni i da podržavaju funkcionalnost, suverenost i integritet Bosne i Hercegovine. To je također i signal onima da je bilo kakvo miješanje nedozvoljeno i da neće biti tolerirano“.
Kao odgovor na secesionizam iz entiteta Republika Srpska, sve glasniji su pozivi da se pojačaju jedinice EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, pa čak i NATO da pošalje svoje snage. Njemački političari i analitičari su ranije govorili o slanju njemačkih vojnika u Bosnu i Hercegovinu, te Brčko distrikt spominjali kao idealno odredište.
„Stranka Zeleni često poziva na pojačanja EUFOR-a i njihovo strateško raspoređivanje, uključujući i Brčko. Lično bih jako voljela da Njemačka pošalje vlastite jedinice u EUFOR jer bi nam to dalo više političkog utjecaja u Bosni i Hercegovini“, rekla nam je sagovornica.
Vrata EU su otvorena
Na kraju smo Von Cramon postavili pitanje koje se odnosi na evropsku perspektivu regije, te koliko se politika EU prema Zapadnom Balkanu promijenila."Politika EU prema Zapadnom Balkanu se promijenila sa ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Proširenje EU je ponovo na stolu i povratak te politike smo vidjeli i na Zapadnom Balkanu – Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, Kosovo viznu liberalizaciju, Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju započeti pristupne razgovore.
Sada je na tim državama da odgovore rezultatima, ali i da iskoriste tren – vrata EU su se konačno otvorila i nadam se kako će barem neke države regije iskoristiti ovu priliku“, kazala je Von Cramon.
