Kosovo bi za nekoliko godina moglo da se suoči sa nedostatkom stručnog kadra u oblasti zdravstva, upozorava bivši ministar zdravlja Kosova Ferid Agani, ukazujući da tome doprinosi Valda Kosova koja ne sprovodi reformu iz 2015. godine, podržane od strane Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kojom je predviđena modernizacija zdravstvenog sistema i bolji uslovi rada za ljekare i medicinsko osoblje, prenosi Ekonomija onlajn.
Agani konstatuje da je trenutna situacija u zdravstvu zabrinjavajuća.
"Veoma zabrinjavajuća i veoma nesrećna situacija, posebno za mene kao bivšeg ministra zdravlja koji je 2010. godine osmislio reformu zdravstvenog sistema u zemlji i onda smo tokom mandata od 2011. do 2014. tu reformu transformisali u stabilan zakonodavni okvir podržan od strane Svjetske bake i Međunarodnog monetarnog fonda. U 2015. godini počeli smo da sprovodimo tu reformu podjelom doprinosa za zaposlene u javnom sistemu, doprinosa u fond zdravstvenog osiguranja. Nadali smo se da će biti sprovedena u narednoj vladi", naveo je Agani.
Istakao je da je bio uvjeren da će Kosovo sa sprovođenjem reforme imati moderan zdravstveni sistem. Podsjeća da je ideja bila da se zdravstveno osiguranje uveže sa evropskim sistemom s obzirom na veliki broj građana Kosova koji žive i rade u inostranstvu.
"Ono što je ova vlada učinila pozitivno je to što je finansijski povećala budžet za zdravstveni sektor. Međutim, ništa se nije promjenilo unutar zdravstvenog sistema. Konkretno, reforma se zasnivala na razdvajanju kupca i usluga, koji je trebalo da bude fond zdravstvenog osiguranja, i davaoca usluga, što je trebalo da bude u nadležnosti Kliničke univerzitetske bolničke službe Kosova", istakao je on.
Dodao je da će vizna liberalizacija pospešiti odlazak zdravstvenih radnika sa Kosova i da se nedostatak kadrova već osjeća u pojedinim sektorima.
"Ako se nastavi ovim trendom vrlo je moguće da za nekoliko godina imamo ozbiljan nedostatak zdravstvenih radnika u zemlji, to se već vidi u nekim specijalizovanim oblastima, posebno u oblast anesteziologije. Liberalizacija viza je olakšala neke kontakte zdravstvenih radnika sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu i to će ih naravno značajno podstaćida odu što prije", zaključio je Agani.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Veoma zabrinjavajuća i veoma nesrećna situacija, posebno za mene kao bivšeg ministra zdravlja koji je 2010. godine osmislio reformu zdravstvenog sistema u zemlji i onda smo tokom mandata od 2011. do 2014. tu reformu transformisali u stabilan zakonodavni okvir podržan od strane Svjetske bake i Međunarodnog monetarnog fonda. U 2015. godini počeli smo da sprovodimo tu reformu podjelom doprinosa za zaposlene u javnom sistemu, doprinosa u fond zdravstvenog osiguranja. Nadali smo se da će biti sprovedena u narednoj vladi", naveo je Agani.
Istakao je da je bio uvjeren da će Kosovo sa sprovođenjem reforme imati moderan zdravstveni sistem. Podsjeća da je ideja bila da se zdravstveno osiguranje uveže sa evropskim sistemom s obzirom na veliki broj građana Kosova koji žive i rade u inostranstvu.
"Ono što je ova vlada učinila pozitivno je to što je finansijski povećala budžet za zdravstveni sektor. Međutim, ništa se nije promjenilo unutar zdravstvenog sistema. Konkretno, reforma se zasnivala na razdvajanju kupca i usluga, koji je trebalo da bude fond zdravstvenog osiguranja, i davaoca usluga, što je trebalo da bude u nadležnosti Kliničke univerzitetske bolničke službe Kosova", istakao je on.
Dodao je da će vizna liberalizacija pospešiti odlazak zdravstvenih radnika sa Kosova i da se nedostatak kadrova već osjeća u pojedinim sektorima.
"Ako se nastavi ovim trendom vrlo je moguće da za nekoliko godina imamo ozbiljan nedostatak zdravstvenih radnika u zemlji, to se već vidi u nekim specijalizovanim oblastima, posebno u oblast anesteziologije. Liberalizacija viza je olakšala neke kontakte zdravstvenih radnika sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu i to će ih naravno značajno podstaćida odu što prije", zaključio je Agani.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
