"Bilo jednom na Zapadu" (Once Upon a Time in The West) je naziv vestern žanr filma italijanskog reditelja Sergiea Leonea i naziv pjesme legendarnog britanskog benda "Dire Straits" koja se u osnovi koristi za prikazivanje ere koja je već prošla, dok budućnost ostaje nejasna.
Kada se analizira pristup Zapada u odnosu na Kosovo na vanrednoj sjednici Savjeta bezbjednosti Organizacije Ujedinjenih nacija, koju je sazvala Srbija, neizbježno je ne sjetiti se ove fraze koja je lajtmotiv nekih od najpoznatijih pjesama i filmova prošlog vijeka, konstatuje Albanian post.
Kosovo se trenutno nalazi na političkoj raskrsnici gde s jedne strane prihvata svakodnevne kritike dvije godine zaredom od zemalja koje su mu omogućile slobodu i nezavisnost, a sa druge strane ugrožavaju ga zemlje poput Srbije koje imaju apetita – pozivajući se na isti istorijski mit kao i Rusija – teritorijalno nad Kosovom.
Vrijeme će pokazati šta nosi budućnost, ali baš kao i naslov pjesme/filma, sa sjednice može se reći da je „bilo jednom” kada se Zapad potpuno svrstao na stranu Kosova.
Sada, iz milion razloga o kojima se može govoriti u drugom slučaju, Kosovo više nema bezuslovnu zaštitu američko-zapadne politike.
Osim 25 godina zločina nad Albancima na Kosovu, krivi su i kosovski predstavnici u UN.
Albin Kurti se u četvrtak suočio sa oštrim kritikama saveznika na sjednici organizacije koja je potpuno sklonište 193 zemlje.
Uprkos argumentima tipa da odluka Centralne banke Kosova „ne zabranjuje dinar na teritoriji Kosova“ ili „ova odluka nije protiv srpske zajednice na Kosovu“ ili „mi samo sprovodimo član Ustava“, ambasadori zapadne zemlje u Savjetu bezbjednosti otvoreno su izrazili stav da se ne slažu sa nedavnom akcijom kosovskih institucija.
Oni su ocjenili da je odluka o ovom pitanju doneta bez odgovarajuće pripreme.
Prva je otvorila vrata kritici Kosova američka ambasadorka pri SB UN Linda Thomas-Greenfield.
Ona je direktno i kritičnim tonovima zahtjevala da Kosovo obustavi primjenu odluke CBK, pošto je, prema njenim riječima, odluka doneta bez odgovarajuće pripreme i konsultacija sa srpskom zajednicom.
„Još jednom tražimo da se obustavi primena uredbe dok se ne preduzmu sve procedure u skladu sa evropskim standardima i praksom dobrog upravljanja i da pogođeno stanovništvo bude dobro informisano o tom procesu“, rekla je ona.
Američka ambasadorka je takođe izrazila zabrinutost zbog „nekoordinisanog djelovanja Vlade Kosova” u vezi sa zatvaranjem paralelnih kancelarija Srbije na Kosovu.
„Ove akcije nisu u skladu sa opredjeljenjem Kosova da radi kroz dijalog uz posredovanje EU na rješavanju pitanja koja utiču na blagostanje srpske zajednice i podrivaju put normalizacije između Kosova i Srbije“, ocjenila je ona.
Zbog toga je pozvala Kosovo i Srbiju da ne preduzimaju eskalacije i da se vrate dijalogu.
S druge strane, mekši pristup – u poređenju sa američkim – pokazao je predstavnik Velike Britanije u SB UN koji je zatražio da Kosovo izradi jasan plan kako bi svi kosovski Srbi i dalje mogli da primaju prihode u dinarima dok se ne dođe do stabilnog rješenja.
Kosovo, prema njegovim riječima, treba da vrši svoja suverena ovlašćenja na način koji je u skladu sa vizijom multietničke demokratije, ukorenjene u srcu Ustava Kosova.
„Kroz svoje nedavne akcije, Centralna banka Kosova je imala za cilj da ispuni svoju odgovornost da reguliše poslovanje stranih valuta, ali primena ovih mjera od strane Vlade Kosova do sada je pokazala nedovoljnu pažnju o uticaju na zajednice manjina na Kosovu“, ocjenio je on.
Kritiku sa više diplomatskih nijansi izneo je predstavnik Francuske u SB UN Nicolas de Rivière, koji je pozdravio izjavu premijera Kosova Albina Kurtija kojom je garantovao prelazni rok za pitanje dinara, nazvavši korak veoma pozitivan.
Međutim, francuski diplomata je istovremeno tražio da se suspenduje odluka Centralne banke Kosova (CBK).
On je istakao potrebu za dugoročnom stabilnošću na Zapadnom Balkanu, pozivajući Kosovo i Srbiju da se uzdrže od jednostranih akcija koje bi mogle dodatno da eskaliraju situaciju na terenu, istovremeno pozivajući obe strane da se ponovo uključe u proces dijaloga za normalizaciju odnose uz posredovanje Evropske unije (EU) i implementaciju sporazuma.
Govoreći o pitanju “paralelnih nelegalnih srpskih struktura na Kosovu”, francuski ambasador je rekao da ovu temu treba rešiti kroz formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.
Mnogi politički komentatori i analitičari međunarodnih odnosa opisali su Kurtijevo pojavljivanje na sjednici SB UN diplomatskim neuspjehom jer se, prema njima, odlukom o dinaru Kosovo u četvrtak pojavilo kao „kriva” u očima saveznika, čime je nanelo štetu „nacionalnom interesu zemlje“.
Bilo je i onih koji su tvrdili da je zasjedanje u UN najjasniji dokaz da nedostatak koordinacije akcija sa saveznicima „izaziva posljedice po Kosovo“.
Ove posljedice mogu se završiti kobno po zemlju s obzirom na stav predsednika Rusije Vladimira Putina, gdje je između redova nagovjestio da bi Rusija mogla da pomogne Srbiji za povratak Kosova.
U intervjuu, dvije godine nakon ruske agresije na Ukrajinu, datom kontroverznom američkom novinaru Tuckeru Carlsonu, Putin je djelimično govorio o ratu na Kosovu, rekavši da je intervencija NATO-a i bombardovanje Beograda trenutak kada su Amerikanci „pustili su duha iz boce“.
Putin, koji se vratio u istoriju, pokušao je da argumentuje kako Rusija želi da se približi Zapadu i napravio korake napred, ali to nije bilo dobrodošlo. Takođe, da su Sjedinjene Američke Države nesmotreno postupile kršeći međunarodne zakone da bombarduju Srbiju, gdje je za Putina prvi put postalo jasno da Amerikanci doživljavaju međunarodno pravo kao nešto prekoračeno.
„Sjećate li se dešavanja u Jugoslaviji? Boris Jeljcin (ruski predsjednik) je podigao glas u znak podrške Srbima. Razumijem da su se tamo odvijali složeni procesi. Srbi su za nas poseban i blizak narod sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je toliko patio generacijama. Pa, bitno je da je Jeljcin dao podršku, ali šta su SAD uradile? Kršeći međunarodno pravo i Povelju Ujedinjenih nacija, bombardovali su Beograd. SAD su izvukle duha iz boce“, izjavio je Putin.
Izvor: Albanian post/Kosovoonline
Kosovo se trenutno nalazi na političkoj raskrsnici gde s jedne strane prihvata svakodnevne kritike dvije godine zaredom od zemalja koje su mu omogućile slobodu i nezavisnost, a sa druge strane ugrožavaju ga zemlje poput Srbije koje imaju apetita – pozivajući se na isti istorijski mit kao i Rusija – teritorijalno nad Kosovom.
Vrijeme će pokazati šta nosi budućnost, ali baš kao i naslov pjesme/filma, sa sjednice može se reći da je „bilo jednom” kada se Zapad potpuno svrstao na stranu Kosova.
Sada, iz milion razloga o kojima se može govoriti u drugom slučaju, Kosovo više nema bezuslovnu zaštitu američko-zapadne politike.
Osim 25 godina zločina nad Albancima na Kosovu, krivi su i kosovski predstavnici u UN.
Albin Kurti se u četvrtak suočio sa oštrim kritikama saveznika na sjednici organizacije koja je potpuno sklonište 193 zemlje.
Uprkos argumentima tipa da odluka Centralne banke Kosova „ne zabranjuje dinar na teritoriji Kosova“ ili „ova odluka nije protiv srpske zajednice na Kosovu“ ili „mi samo sprovodimo član Ustava“, ambasadori zapadne zemlje u Savjetu bezbjednosti otvoreno su izrazili stav da se ne slažu sa nedavnom akcijom kosovskih institucija.
Oni su ocjenili da je odluka o ovom pitanju doneta bez odgovarajuće pripreme.
Prva je otvorila vrata kritici Kosova američka ambasadorka pri SB UN Linda Thomas-Greenfield.
Ona je direktno i kritičnim tonovima zahtjevala da Kosovo obustavi primjenu odluke CBK, pošto je, prema njenim riječima, odluka doneta bez odgovarajuće pripreme i konsultacija sa srpskom zajednicom.
„Još jednom tražimo da se obustavi primena uredbe dok se ne preduzmu sve procedure u skladu sa evropskim standardima i praksom dobrog upravljanja i da pogođeno stanovništvo bude dobro informisano o tom procesu“, rekla je ona.
Američka ambasadorka je takođe izrazila zabrinutost zbog „nekoordinisanog djelovanja Vlade Kosova” u vezi sa zatvaranjem paralelnih kancelarija Srbije na Kosovu.
„Ove akcije nisu u skladu sa opredjeljenjem Kosova da radi kroz dijalog uz posredovanje EU na rješavanju pitanja koja utiču na blagostanje srpske zajednice i podrivaju put normalizacije između Kosova i Srbije“, ocjenila je ona.
Zbog toga je pozvala Kosovo i Srbiju da ne preduzimaju eskalacije i da se vrate dijalogu.
S druge strane, mekši pristup – u poređenju sa američkim – pokazao je predstavnik Velike Britanije u SB UN koji je zatražio da Kosovo izradi jasan plan kako bi svi kosovski Srbi i dalje mogli da primaju prihode u dinarima dok se ne dođe do stabilnog rješenja.
Kosovo, prema njegovim riječima, treba da vrši svoja suverena ovlašćenja na način koji je u skladu sa vizijom multietničke demokratije, ukorenjene u srcu Ustava Kosova.
„Kroz svoje nedavne akcije, Centralna banka Kosova je imala za cilj da ispuni svoju odgovornost da reguliše poslovanje stranih valuta, ali primena ovih mjera od strane Vlade Kosova do sada je pokazala nedovoljnu pažnju o uticaju na zajednice manjina na Kosovu“, ocjenio je on.
Kritiku sa više diplomatskih nijansi izneo je predstavnik Francuske u SB UN Nicolas de Rivière, koji je pozdravio izjavu premijera Kosova Albina Kurtija kojom je garantovao prelazni rok za pitanje dinara, nazvavši korak veoma pozitivan.
Međutim, francuski diplomata je istovremeno tražio da se suspenduje odluka Centralne banke Kosova (CBK).
On je istakao potrebu za dugoročnom stabilnošću na Zapadnom Balkanu, pozivajući Kosovo i Srbiju da se uzdrže od jednostranih akcija koje bi mogle dodatno da eskaliraju situaciju na terenu, istovremeno pozivajući obe strane da se ponovo uključe u proces dijaloga za normalizaciju odnose uz posredovanje Evropske unije (EU) i implementaciju sporazuma.
Govoreći o pitanju “paralelnih nelegalnih srpskih struktura na Kosovu”, francuski ambasador je rekao da ovu temu treba rešiti kroz formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.
Mnogi politički komentatori i analitičari međunarodnih odnosa opisali su Kurtijevo pojavljivanje na sjednici SB UN diplomatskim neuspjehom jer se, prema njima, odlukom o dinaru Kosovo u četvrtak pojavilo kao „kriva” u očima saveznika, čime je nanelo štetu „nacionalnom interesu zemlje“.
Bilo je i onih koji su tvrdili da je zasjedanje u UN najjasniji dokaz da nedostatak koordinacije akcija sa saveznicima „izaziva posljedice po Kosovo“.
Ove posljedice mogu se završiti kobno po zemlju s obzirom na stav predsednika Rusije Vladimira Putina, gdje je između redova nagovjestio da bi Rusija mogla da pomogne Srbiji za povratak Kosova.
U intervjuu, dvije godine nakon ruske agresije na Ukrajinu, datom kontroverznom američkom novinaru Tuckeru Carlsonu, Putin je djelimično govorio o ratu na Kosovu, rekavši da je intervencija NATO-a i bombardovanje Beograda trenutak kada su Amerikanci „pustili su duha iz boce“.
Putin, koji se vratio u istoriju, pokušao je da argumentuje kako Rusija želi da se približi Zapadu i napravio korake napred, ali to nije bilo dobrodošlo. Takođe, da su Sjedinjene Američke Države nesmotreno postupile kršeći međunarodne zakone da bombarduju Srbiju, gdje je za Putina prvi put postalo jasno da Amerikanci doživljavaju međunarodno pravo kao nešto prekoračeno.
„Sjećate li se dešavanja u Jugoslaviji? Boris Jeljcin (ruski predsjednik) je podigao glas u znak podrške Srbima. Razumijem da su se tamo odvijali složeni procesi. Srbi su za nas poseban i blizak narod sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je toliko patio generacijama. Pa, bitno je da je Jeljcin dao podršku, ali šta su SAD uradile? Kršeći međunarodno pravo i Povelju Ujedinjenih nacija, bombardovali su Beograd. SAD su izvukle duha iz boce“, izjavio je Putin.
Izvor: Albanian post/Kosovoonline
