Savjet za zaštitu ljudskih prava sa Kosova reagovao je na izjave visokih zvaničnika u medijma koji govore da se događaji iz Banjske mogu ponoviti, i poručio da se na taj način skreće pažnja sa grešaka institucija, prenosi Reporteri.
Prema reagovanju Savjeta, riječ je o "neodgovornim ljudima koji iz televizijskih studija izjavljuju da je rat na Kosovu već počeo".
Navodi se da "analitičari bliski i finansirani od Vlade Kosova čak ukazuju na vrijeme kada će biti napada na sjeveru Kosova".
"Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednica Vjosa Osmani na svakom sastanku sa strancima, ali i u javnim nastupima govore da se napad poput Banjske može ponoviti. Kažu da su spremni da brane Kosovo svim mogućim sredstvima, a zapravo niko od onih koji dižu uzbunu nije ništa doprineo i klonio se rata iz objektivnih ili subjektivnih razloga", poručili su iz tog Savjeta.
U reagovanju se takođe navodi da se Kosovo suočava sa teškom ekonomskom situacijom i da se većina građana suočava sa problemima opstanka.
"Priče o mogućem ratu kroz širenje straha su perfidan pokušaj da se skrene pažnja sa eksplozivne društvene situacije, kao i sa masovnog odlaska građana Kosova poslije 1. januara 2024. godine, kada se ukidaju vize", kažu oni.
Istakli su i da se ratnim prijetnjama prikrivaju promašaji institucija.
"Nakon napada na Banjsku, za koji Savjet sumnja da je orkestriran da bi se ubrzala primjena sporazuma o normalizaciji sa Srbijom i koji je za Kosovo, koliko je dostupan javnosti, veoma štetan, ratnohuškačka retorika je postala svakodnevna pojava jedne strane", navode oni.
Dodaju da je takođe došlo do "velikog poboljšanja bezbjednosne situacije na sjeveru Kosova".
"Kao pokazatelji ovog poboljšanja uzeto je smanjenje broja incidenata u ovom dijelu Kosova, a posebno obezbjeđivanje tablica RKS. To što se prisustvo mirovnih trupa Kfora na sjeveru Kosova skoro udvostručilo i što one na ovaj ili onaj način vrše ovlašćenja policije pokazuje da je paradoks veći i da dovodi u pitanje tvrdnje kosovskih institucija. U stvarnosti, u pogledu funkcionisanja bezbjednosti na sjeveru Kosova, glavna karika u ovom lancu je upravo Kfor i bez njihove saglasnosti ne može se preduzeti nikakva akcija u oblasti bezbjednosti", ističu oni.
Podsjetili su na katastrofalne promašaje u spoljnoj politici.
"Sramota u obrazovanju kroz PISA test, improvizacije sa akutnom pomoći od 100 eura za socijalne kategorije, nedostatak kapitalnih investicija, značajan porast korupcije na svim nivoima, eklatantno miješanje vlasti u rad javnih institucija, galopirajući nepotizam, nedostatak transparentnosti i odgovornosti pokušavaju da prikriju stalne prijetnje ratom iz Srbije, intervenciju Rusije na Kosovu, uticaj rata u Ukrajini kao okidač za pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu i druge slične stvari", poručili su.
Savjet je pozvao sve aktere na suzdržanost i odgovornost u izjavama.
"Oni ne treba da govore o stvarima koje uopšte nisu u njihovoj nadležnosti i koje nemaju uticaja. Pozivamo kosovske institucije da se angažuju u rješavanju vitalnih problema za građane Kosova i da se ne bave velikim temama za koje niko ne pita, ni za njihovo rješenje ni za eskalaciju situacije", zaključili su iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Navodi se da "analitičari bliski i finansirani od Vlade Kosova čak ukazuju na vrijeme kada će biti napada na sjeveru Kosova".
"Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednica Vjosa Osmani na svakom sastanku sa strancima, ali i u javnim nastupima govore da se napad poput Banjske može ponoviti. Kažu da su spremni da brane Kosovo svim mogućim sredstvima, a zapravo niko od onih koji dižu uzbunu nije ništa doprineo i klonio se rata iz objektivnih ili subjektivnih razloga", poručili su iz tog Savjeta.
U reagovanju se takođe navodi da se Kosovo suočava sa teškom ekonomskom situacijom i da se većina građana suočava sa problemima opstanka.
"Priče o mogućem ratu kroz širenje straha su perfidan pokušaj da se skrene pažnja sa eksplozivne društvene situacije, kao i sa masovnog odlaska građana Kosova poslije 1. januara 2024. godine, kada se ukidaju vize", kažu oni.
Istakli su i da se ratnim prijetnjama prikrivaju promašaji institucija.
"Nakon napada na Banjsku, za koji Savjet sumnja da je orkestriran da bi se ubrzala primjena sporazuma o normalizaciji sa Srbijom i koji je za Kosovo, koliko je dostupan javnosti, veoma štetan, ratnohuškačka retorika je postala svakodnevna pojava jedne strane", navode oni.
Dodaju da je takođe došlo do "velikog poboljšanja bezbjednosne situacije na sjeveru Kosova".
"Kao pokazatelji ovog poboljšanja uzeto je smanjenje broja incidenata u ovom dijelu Kosova, a posebno obezbjeđivanje tablica RKS. To što se prisustvo mirovnih trupa Kfora na sjeveru Kosova skoro udvostručilo i što one na ovaj ili onaj način vrše ovlašćenja policije pokazuje da je paradoks veći i da dovodi u pitanje tvrdnje kosovskih institucija. U stvarnosti, u pogledu funkcionisanja bezbjednosti na sjeveru Kosova, glavna karika u ovom lancu je upravo Kfor i bez njihove saglasnosti ne može se preduzeti nikakva akcija u oblasti bezbjednosti", ističu oni.
Podsjetili su na katastrofalne promašaje u spoljnoj politici.
"Sramota u obrazovanju kroz PISA test, improvizacije sa akutnom pomoći od 100 eura za socijalne kategorije, nedostatak kapitalnih investicija, značajan porast korupcije na svim nivoima, eklatantno miješanje vlasti u rad javnih institucija, galopirajući nepotizam, nedostatak transparentnosti i odgovornosti pokušavaju da prikriju stalne prijetnje ratom iz Srbije, intervenciju Rusije na Kosovu, uticaj rata u Ukrajini kao okidač za pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu i druge slične stvari", poručili su.
Savjet je pozvao sve aktere na suzdržanost i odgovornost u izjavama.
"Oni ne treba da govore o stvarima koje uopšte nisu u njihovoj nadležnosti i koje nemaju uticaja. Pozivamo kosovske institucije da se angažuju u rješavanju vitalnih problema za građane Kosova i da se ne bave velikim temama za koje niko ne pita, ni za njihovo rješenje ni za eskalaciju situacije", zaključili su iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
