Iz Albanije na Kosovo je u periodu januar-septembar ove godine ušlo oko 55 miliona eura više proizvoda nego u istom periodu prošle godine. Vrijednost uvoza u ovim mesecima premašila je iznos od 238,9 miliona eura, dok je u 2022. godini iznosila preko 183 miliona eura. Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna to povezuje sa zabranom srpskih proizvoda na tržištu Kosova, prenosi Kosovo post.
Rafuna ističe da su kosovska preduzeća orijentisana na albanske proizvode, zbog geografske blizine.
Kosovo uvozi većinu proizvoda iz susednih zemalja i zemalja Evropske unije.
Kosovo je u 2022. godini, prema podacima Agencije za statistiku, uvezlo proizvoda u vrednosti od preko pet milijardi eura, dok je izvezlo proizvoda u vrijednosti od blizu milijardu eura.
Tokom godina, Kosovo i Albanija su postigli na desetine sporazuma za pojednostavljenje carinskih procedura i jačanje ekonomske saradnje, ali predstavnici privrede sa obe strane kažu da se mnogi od njih ne sprovode u praksi.
Žale se na niz prepreka – od dugog čekanja na granici do proizvoda za skeniranje.
Bedri Kosumi, vlasnik kompanije "Pestova" koja se bavi proizvodnjom i preradom krompira, kaže da već 20 godina izvozi proizvode "Vipa čipsa" u Albaniju, a odatle uvozi sirovinu.
„Za svaki izvoz, albanske vlasti zahtjevaju ovjerenu kopiju sertifikata o kvalitetu proizvoda. Skeniranje barži za proveru robe unutra je problematično i skupo – 22 eura nepotrebno. Kamioni i dalje čekaju satima na granici – što košta i gubljenje je vremena“, kaže Kosumi i dodaje da je do sada je u susjednu zemlju izvezao proizvoda u vrijednosti od milion eura.
Rafuna potvrđuje da za ovjeru sertifikata kvaliteta postoje žalbe i drugih kompanija u Privrednoj komori Kosova.
Prema njegovim riječima, ovaj zahtjev Nacionalne uprave za hranu Albanije je nepravedan, jer, kako kaže, kosovske vlasti ne traže od albanskih kompanija takav dokument.
Predsjednik Udruženja albanskih izvoznika Alban Zusi kaže da, i pored nekih malih poboljšanja, i dalje postoje barijere koje onemogućavaju izvoz između Kosova i Albanije.
Kao poboljšanje, on smatra ukidanje dobijanja dozvole za prehrambene proizvode od Agencije za hranu i veterinu Kosova.
Dodaje da svaki proizvod sa veterinarskim sertifikatom u Albaniji mora da dobije i na Kosovu i obrnuto.
„Ovaj sertifikat košta 30 eura, a ima kompanija koje svakodnevno izvoze sveže prehrambene proizvode. Druga barijera je vrijeme, koje bi trebalo da bude onoliko koliko traje put, odnosno tri sata. Ali to može da potraje i do 24 sata, zbog kontrola, redova, činjenice da ako dođete posle 18:00, ne možete da završite [carinske] procedure i vozač kamiona mora da čeka jutro sljedećeg dana", objašnjava Zusi.
Institut za napredna istraživanja GAP, sa sjedištem u Prištini, uradio je niz istraživanja o ovom pitanju. On je 2020. godine otkrio da kosovska preduzeća plaćaju oko dva miliona evra godišnje samo za skeniranje robe, prije nego što uđu u Albaniju.
Na forumu koji je ove nedjelje održan u Đakovici, premijer Kosova Albin Kurti rekao je da su direktne investicije iz Albanije na Kosovu porasle u 2022. na skoro 80 miliona eura, u odnosu na 15 miliona koliko su iznosile u 2019. godini.
Izvor: Kosovo online/Kosova post
Kosovo uvozi većinu proizvoda iz susednih zemalja i zemalja Evropske unije.
Kosovo je u 2022. godini, prema podacima Agencije za statistiku, uvezlo proizvoda u vrednosti od preko pet milijardi eura, dok je izvezlo proizvoda u vrijednosti od blizu milijardu eura.
Tokom godina, Kosovo i Albanija su postigli na desetine sporazuma za pojednostavljenje carinskih procedura i jačanje ekonomske saradnje, ali predstavnici privrede sa obe strane kažu da se mnogi od njih ne sprovode u praksi.
Žale se na niz prepreka – od dugog čekanja na granici do proizvoda za skeniranje.
Bedri Kosumi, vlasnik kompanije "Pestova" koja se bavi proizvodnjom i preradom krompira, kaže da već 20 godina izvozi proizvode "Vipa čipsa" u Albaniju, a odatle uvozi sirovinu.
„Za svaki izvoz, albanske vlasti zahtjevaju ovjerenu kopiju sertifikata o kvalitetu proizvoda. Skeniranje barži za proveru robe unutra je problematično i skupo – 22 eura nepotrebno. Kamioni i dalje čekaju satima na granici – što košta i gubljenje je vremena“, kaže Kosumi i dodaje da je do sada je u susjednu zemlju izvezao proizvoda u vrijednosti od milion eura.
Rafuna potvrđuje da za ovjeru sertifikata kvaliteta postoje žalbe i drugih kompanija u Privrednoj komori Kosova.
Prema njegovim riječima, ovaj zahtjev Nacionalne uprave za hranu Albanije je nepravedan, jer, kako kaže, kosovske vlasti ne traže od albanskih kompanija takav dokument.
Predsjednik Udruženja albanskih izvoznika Alban Zusi kaže da, i pored nekih malih poboljšanja, i dalje postoje barijere koje onemogućavaju izvoz između Kosova i Albanije.
Kao poboljšanje, on smatra ukidanje dobijanja dozvole za prehrambene proizvode od Agencije za hranu i veterinu Kosova.
Dodaje da svaki proizvod sa veterinarskim sertifikatom u Albaniji mora da dobije i na Kosovu i obrnuto.
„Ovaj sertifikat košta 30 eura, a ima kompanija koje svakodnevno izvoze sveže prehrambene proizvode. Druga barijera je vrijeme, koje bi trebalo da bude onoliko koliko traje put, odnosno tri sata. Ali to može da potraje i do 24 sata, zbog kontrola, redova, činjenice da ako dođete posle 18:00, ne možete da završite [carinske] procedure i vozač kamiona mora da čeka jutro sljedećeg dana", objašnjava Zusi.
Institut za napredna istraživanja GAP, sa sjedištem u Prištini, uradio je niz istraživanja o ovom pitanju. On je 2020. godine otkrio da kosovska preduzeća plaćaju oko dva miliona evra godišnje samo za skeniranje robe, prije nego što uđu u Albaniju.
Na forumu koji je ove nedjelje održan u Đakovici, premijer Kosova Albin Kurti rekao je da su direktne investicije iz Albanije na Kosovu porasle u 2022. na skoro 80 miliona eura, u odnosu na 15 miliona koliko su iznosile u 2019. godini.
Izvor: Kosovo online/Kosova post
