U Prištini je danas održana panel diskusija "Dijalog u lavirintu". Učesnici su govorili o dijalogu Kosova i Srbije u Briselu.
Publicista i politički analitičar Veton Surroi kazao je da su u posljednjih 20 godina, odnosi Albanaca i Srba na Kosovu ali i Kosova i Srbije na niskom nivou. Isak Vorgučić izvršni direktor Radija Kim, ističe da se Srbi sa Kosova nisu mnogo pitali oko dijaloga u Briselu.
"Ako su se Kosovo i Srbija dogovorili da izgrade odnose o normalizaciji, zašto ako smo došli do sporazuma, ponovo dođemo do događaja u Banjskoj. To je jedan ciklus koji samo pokazuje tvrdoglavost sa aspekta činjenica. Od septembra prošle godine francusko-njemačka delegacija, doneli su u vidu koncepta jedan osnovni sporazum koji kaže da dvije države Kosovo i Srbija da će uspostaviti odnose jedna sa drugom bez priznanja jedna druge kao nezavisne države već da će izgraditi jedan proces normalizacije", kaže Surroi.
"Jedan od glavnih ciljeva tog sporazuma nije bio integracija srpske zajednice u kosovski sistem, zato što su Srbi južno od Ibra još 2009. godine imali svoje prve lokalne izbore, imali svoja opštinska rukovodstva, učestvovali u Policiji Kosova i u sudovima. Ovdje se radi o integraciji četiri opštine na sjeveru Kosova, ti Srbi žive na jednoj kompaktnoj teritorijalnoj cjelini gdje čine apsolutnu većinu stanovništva", rekao je Vorgučić.
Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ističe da sporazum sadrži odlične ideje, rješenje postoji, ali se u praksi ne sprovodi.
"Taj sporazum se usvaja u februaru 2023. A mi u maju 2022. godine imamo najavu da kriza prelazi u fazu bezbjednosne krize, ona više nije politička i da će biti milateralizacija te krize. Meni je žao što taj sporazum sadrži odlične ideje, a između ostalog i ključnu stvar, status, kako priznati a da to ne bude postojanje Kosova", dodao je Janjić.
"Više od decenije, tačnije od potpisivanja prvobitnog sporazuma u Briselu 2013. godine prostor političkog diskursa i ponašanja obilježen je eskalacijom ka zaoštravanju, netoleranciji i konfrontizmu”, smatra Bodo Weber viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije.
"Na osnovu nekih taktičkih demokratskih razmjena koje su se dešavale u međuvremenu bez neke strategije, strategija je izgubljena u dijalogu, a dijalog je izgubljen u tranziciji tokom ovih 10 godina i na kraju čitave ove dekade ništa više nije simbolično, osim konačne posjete Merkel", naveo je Weber.
Ova panel diskusija održana je kao dio projekta pod nazivom „Njegovanje društvene pristojnosti u diskusiji među zajednicama“ podržanog kroz projekat Barabar centra koji realizuje Centar za afirmativne društvene akcije.
"Ako su se Kosovo i Srbija dogovorili da izgrade odnose o normalizaciji, zašto ako smo došli do sporazuma, ponovo dođemo do događaja u Banjskoj. To je jedan ciklus koji samo pokazuje tvrdoglavost sa aspekta činjenica. Od septembra prošle godine francusko-njemačka delegacija, doneli su u vidu koncepta jedan osnovni sporazum koji kaže da dvije države Kosovo i Srbija da će uspostaviti odnose jedna sa drugom bez priznanja jedna druge kao nezavisne države već da će izgraditi jedan proces normalizacije", kaže Surroi.
"Jedan od glavnih ciljeva tog sporazuma nije bio integracija srpske zajednice u kosovski sistem, zato što su Srbi južno od Ibra još 2009. godine imali svoje prve lokalne izbore, imali svoja opštinska rukovodstva, učestvovali u Policiji Kosova i u sudovima. Ovdje se radi o integraciji četiri opštine na sjeveru Kosova, ti Srbi žive na jednoj kompaktnoj teritorijalnoj cjelini gdje čine apsolutnu većinu stanovništva", rekao je Vorgučić.
Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ističe da sporazum sadrži odlične ideje, rješenje postoji, ali se u praksi ne sprovodi.
"Taj sporazum se usvaja u februaru 2023. A mi u maju 2022. godine imamo najavu da kriza prelazi u fazu bezbjednosne krize, ona više nije politička i da će biti milateralizacija te krize. Meni je žao što taj sporazum sadrži odlične ideje, a između ostalog i ključnu stvar, status, kako priznati a da to ne bude postojanje Kosova", dodao je Janjić.
"Više od decenije, tačnije od potpisivanja prvobitnog sporazuma u Briselu 2013. godine prostor političkog diskursa i ponašanja obilježen je eskalacijom ka zaoštravanju, netoleranciji i konfrontizmu”, smatra Bodo Weber viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije.
"Na osnovu nekih taktičkih demokratskih razmjena koje su se dešavale u međuvremenu bez neke strategije, strategija je izgubljena u dijalogu, a dijalog je izgubljen u tranziciji tokom ovih 10 godina i na kraju čitave ove dekade ništa više nije simbolično, osim konačne posjete Merkel", naveo je Weber.
Ova panel diskusija održana je kao dio projekta pod nazivom „Njegovanje društvene pristojnosti u diskusiji među zajednicama“ podržanog kroz projekat Barabar centra koji realizuje Centar za afirmativne društvene akcije.
