Neuspjeh sastanka 14. septembra mogao bi da ima posljedice po Kosovo, smatraju međunarodni i lokalni politički eksperti. Kao visoku su kvalifikovali vjerovatnoću sprovođenja dodatnih kaznenih mjera, razlog što je posrednik u dijalogu smatrao kosovsku stranu odgovornom za nepostizanje sporazuma. A to, prema njihovom stavu, rizikuje da naruši poziciju Kosova u međunarodnoj areni.
Mogućnost da se Kosovo suoči sa posljedicama u sprovođenju dodatnih kaznenih mjera, uzrok neuspjeha posljednje runde dijaloga sa Srbijom, međunarodni i domaći stručnjaci za politička pitanja ocijenili su visokom.
Sastanak 14. septembra u Briselu premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića završen je bez rezultata, a Evropska unija je za neuspjeh smatrala Kosovo odgovornim. A pitanje uklanjanja ili sprovođenja dodatnih mjera, prema izvorima u EU Radija Slobodna Evropa, vezano je za tok dijaloga.
Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu John Hopkins, kaže da su nakon sastanka u četvrtak velike šanse za dodatne mjere, ali dodaje da bi za njega one bile neopravdane.
"Mislim da je to vjerovatno, iako bih takve mjere smatrao neopravdanim. Priština je iznijela razuman prijedlog o kojem se očigledno nije razgovaralo. EU i Srbija žele da razgovaraju o pridruživanju, bez obzira na važna pitanja za Kosovo. Ovo neće uspjeti“, rekao je Serwer.
Politikolog Dorajet Imeri izražava zabrinutost da će mjere koje se mogu dodati Kosovu narušiti njegovu poziciju u međunarodnoj areni.
"Mogućnost da se kaznene mjere povećaju u odnosu na ono što su ovi zvaničnici rekli je relativno velika. Naravno, ove mere će imati relativno veliki uticaj na proces jačanja političkog subjektiviteta Kosova, a relativno je velika i mogućnost nanošenja štete međunarodnom položaju Kosova“, izjavio je Imeri.
On je takođe izrazio zabrinutost zbog razlika u stavovima između EU i Kosova, izraženih nakon posljednjeg sastanka.
Zbog toga, analitičar Visar Qani, kaže da Kosovo mora da pronađe zajednički jezik i sa evropskim blokom i sa Sjedinjenim Državama, kako ne bi bilo kažnjena strana.
"Za Kosovo je važno da ovaj sastanak shvatimo veoma ozbiljno, da se ozbiljno odnosimo prema pristupu EU, jer to može imati posljedice po budućnost, ali da se otvori put saradnji i koordinaciji, kako se ne bi nastavilo dalje u tome kako se Srbija gleda kao strana koja sarađuje a ne kažnjava se, dok se kažnjava samo Kosovo“, rekao je Qani.
EU je saopštila da ukidanje kaznenih mjera protiv Kosova, uvedenih zbog nedavnih tenzija na sjeveru naseljenog uglavnom Srbima, zavisi od napretka dijaloga i povezanih konsultacija, koje se očekuje da će zemlje članice imati tokom narednih nedjelje.
Kosovo i Srbija se u četvrtak, 14. septembra, nisu dogovorili o redoslijedu primjene sporazuma postignutog u Briselu i njegovog aneksa dogovorenog u Ohridu.
Kosovski plan nisu prihvatile Srbija i EU. Kada je u pitanju plan konsenzusa koji je predstavila EU, Kurti je rekao da je on uslovljen sprovođenjem cijelog sporazuma sa Zajednicom opština sa srpskom većinom i ispunjavanjem zahtjeva Srbije.
Sastanak 14. septembra u Briselu premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića završen je bez rezultata, a Evropska unija je za neuspjeh smatrala Kosovo odgovornim. A pitanje uklanjanja ili sprovođenja dodatnih mjera, prema izvorima u EU Radija Slobodna Evropa, vezano je za tok dijaloga.
Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu John Hopkins, kaže da su nakon sastanka u četvrtak velike šanse za dodatne mjere, ali dodaje da bi za njega one bile neopravdane.
"Mislim da je to vjerovatno, iako bih takve mjere smatrao neopravdanim. Priština je iznijela razuman prijedlog o kojem se očigledno nije razgovaralo. EU i Srbija žele da razgovaraju o pridruživanju, bez obzira na važna pitanja za Kosovo. Ovo neće uspjeti“, rekao je Serwer.
Politikolog Dorajet Imeri izražava zabrinutost da će mjere koje se mogu dodati Kosovu narušiti njegovu poziciju u međunarodnoj areni.
"Mogućnost da se kaznene mjere povećaju u odnosu na ono što su ovi zvaničnici rekli je relativno velika. Naravno, ove mere će imati relativno veliki uticaj na proces jačanja političkog subjektiviteta Kosova, a relativno je velika i mogućnost nanošenja štete međunarodnom položaju Kosova“, izjavio je Imeri.
On je takođe izrazio zabrinutost zbog razlika u stavovima između EU i Kosova, izraženih nakon posljednjeg sastanka.
Zbog toga, analitičar Visar Qani, kaže da Kosovo mora da pronađe zajednički jezik i sa evropskim blokom i sa Sjedinjenim Državama, kako ne bi bilo kažnjena strana.
"Za Kosovo je važno da ovaj sastanak shvatimo veoma ozbiljno, da se ozbiljno odnosimo prema pristupu EU, jer to može imati posljedice po budućnost, ali da se otvori put saradnji i koordinaciji, kako se ne bi nastavilo dalje u tome kako se Srbija gleda kao strana koja sarađuje a ne kažnjava se, dok se kažnjava samo Kosovo“, rekao je Qani.
EU je saopštila da ukidanje kaznenih mjera protiv Kosova, uvedenih zbog nedavnih tenzija na sjeveru naseljenog uglavnom Srbima, zavisi od napretka dijaloga i povezanih konsultacija, koje se očekuje da će zemlje članice imati tokom narednih nedjelje.
Kosovo i Srbija se u četvrtak, 14. septembra, nisu dogovorili o redoslijedu primjene sporazuma postignutog u Briselu i njegovog aneksa dogovorenog u Ohridu.
Kosovski plan nisu prihvatile Srbija i EU. Kada je u pitanju plan konsenzusa koji je predstavila EU, Kurti je rekao da je on uslovljen sprovođenjem cijelog sporazuma sa Zajednicom opština sa srpskom većinom i ispunjavanjem zahtjeva Srbije.
