Kaznene mjere koje je Evropska unija uvela Kosovu u julu mogu se ukinuti ili povećati, ali to zavisi od toka situacije na terenu i dijaloga za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa rekao izvor u Briselu, koji je dodao da je o pitanju mjera šef diplomatije EU Josep Borrell razgovarao sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem tokom posljednje runde dijaloga u 14. septembra.
Prema izvoru, Borrell je rekao Kurtiju da je spreman preporučiti ukidanje mjera ako prijavi uspjeh na sastanku. Ali runda dijaloga je propala bez dogovora, jer, kako je rekao evropski blok, Kosovo nije prihvatilo prijedlog EU za sporazum o normalizaciji, tako da nije bilo pomaka u pogledu mjera.
Zvaničnik EU je za RSE rekao da su mjere protiv Kosova fleksibilne, privremene, mogu da se uklone, ali i dodaju, pošto se o njima složilo 27 država članica bloka, koje ne dovode u pitanje mjere.
Vlada Kosova je o mjerama EU obavještena 28. juna i one su stupile na snagu početkom jula. One su nametnute zbog neispunjavanja uslova EU i Sjedinjenih Država za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova. Napetosti na ovom području naseljenom većinom Srbima su porasle krajem maja.
Kaznene mjere obuhvataju: privremenu suspenziju rada organa stvorenih na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nepozivanje Kosova na sastanke na visokom nivou i obustavu bilateralnih posjeta, osim onih koje su usmjerene na rješavanje kriza na sjeveru Kosova u okviru dijaloga koji je omogućila EU.
Takođe, mjere uključuju zaustavljanje programiranja sredstava za Kosovo iz IPA 2024 (Pretpristupni instrumenti). Prijedlozi Kosova u okviru Investicionog okvira na Zapadnom Balkanu nisu dostavljeni na razmatranje odboru 29. i 30. juna.
Nakon sastanka dijaloga 14. septembra, iz izjave visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepa Borrella, vidljivo je da fasilitatori ovog procesa ne smatraju da su ispunjeni uslovi za ukidanje kaznenih mjera prema Kosovu. Ovo je nakon toga što je Borrell izjavio da mjere koje je Kosovo preduzelo da poboljša situaciju na sjeveru, iako su pozdravljene od strane bloka, nisu dovoljne i nisu u skladu sa zahtjevima i očekivanjima EU.
Kosovo i EU u julu su se dogovorili o nekim koracima u cilju ublažavanja situacije na sjeveru. Od tada, Priština je saopštila da je smanjila prisustvo policije u i oko opštinskih zgrada na sjeveru Kosova. Takođe, sačinjeno je administrativno uputstvo koje omogućava smjenu gradonačelnika putem peticije.
Ovi koraci koje je Kosovo preduzelo u EU ocjenjeni su kao "akcije u pravom smjeru", ali nisu dovoljni, jer, prema riječima diplomate sa kojim je RSE razgovarao, "nisu učinjeni odmah, ni dovoljni i nisu u potpunosti u skladu sa zahtjevima“ evropskog bloka.
Srbija "pod nadzorom"
Nakon sastanka 14. septembra, specijalni izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak obavjestio je u četvrtak uveče ambasadore zemalja članica u Političko-bezbjednosnom komitetu EU o razgovorima. Iako je tamo, prema diplomatskim izvorima, ponovljen poziv na "izbalansiran pristup kada su mjere u pitanju", Lajčak je dobio podršku za svoj rad, a prema istim izvorima, "niko nije dovodio u pitanje mjere prema Kosovu ". Ambasadori su zatražili da se takve mjere razmotre i za Srbiju jer ima mnogo zemalja koje smatraju da Kosovo nije jedino krivo za tenzije na sjeveru.
Izvori u EU kažu da zemlje bloka "takođe prate ponašanje Srbije" i da bi "fasilitatori više voljeli da nema mjera ni prema jednoj strani".
U EU već neko vrijeme pominju sankcionisanje Srbije kao "mogućnost", ali do sada su mjere nametnute samo Kosovu. Kosovo je javno opominjano zbog svojih postupaka ili nečinjenja u vezi sa situacijom na sjeveru, dok je Srbiji zamjerano na zatvorenim sastancima, ali ne javno.
Tenzije na sjeveru Kosova porasle su u maju, nakon što su novi albanski gradonačelnici izabrani u aprilu – na izborima koje su bojkotovali lokalni Srbi – ušli u opštinske zgrade uz pomoć Policije Kosova. EU i SAD su više puta tražile od Kosova i Srbije da smanje tenzije i održe nove izbore u četiri sjeverne opštine.
U međuvremenu, tokom ove godine Kosovo i Srbija su usmeno postigli Sporazum o normalizaciji i Aneks za njegovu implementaciju, ali je evropski blok rekao da njegova implementacija nije počela. Sporazum od 11 člana ne uključuje međusobno priznavanje na kojem insistira Kosovo, ali zahtjeva od Kosova i Srbije da prihvate međusobno dokumente i simbole, uključujući: pasoše, diplome i registarske tablice. Strane takođe obećavaju da će implementirati ranije postignute sporazume u procesu dijaloga.
Nakon završetka posljednje runde dijaloga na visokom nivou u Briselu, Borrell je izjavio da "obje strane ozbiljno krše svoje obaveze iz sporazuma o dijalogu".
Na pitanje zašto se samo jedna strana, u ovom slučaju Kosovo, suočava sa kaznenim mjerama, a ne Srbija, zvaničnik EU je rekao da su "te mjere specifične i da se odnose isključivo na korake za deeskalaciju situacije na sjeveru" Kosova.
„Ponašanje Srbije prate i zemlje članice. Srbija nije uradila ništa da sprovede svoje obaveze iz sporazuma. Mogla je da uradi mnoge stvari jednostrano, kao na primjer u pogledu priznavanja dokumenata. Nije bilo nikakvih mjera iz Srbije, niti kažnjavanja odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova, iako je njihov identitet poznat", rekao je zvaničnik EU, koji je dodao da bi to mogao biti dugačak popis stvari koje Srbija nije uradila. Međutim, ovaj zvaničnik je rekao da "Kosovo prvo mora da pokrene proceduru za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, jer je to dug proces, a onda bismo obezbjedili da Srbija ispuni svoje obaveze".
Kakva će biti sudbina mjera protiv Kosova, da li će one biti uklonjene ili dodati nove mjere, ili će biti uvedene mjere protiv Srbije, očekuje se da će odluka biti doneta u narednim nedjeljama nakon konsultacija između zemalja članica EU održati i nakon konsultacija između EU i SAD.
Izvor: Radio Slobodna Evropa/info-ks.net
Prema izvoru, Borrell je rekao Kurtiju da je spreman preporučiti ukidanje mjera ako prijavi uspjeh na sastanku. Ali runda dijaloga je propala bez dogovora, jer, kako je rekao evropski blok, Kosovo nije prihvatilo prijedlog EU za sporazum o normalizaciji, tako da nije bilo pomaka u pogledu mjera.
Zvaničnik EU je za RSE rekao da su mjere protiv Kosova fleksibilne, privremene, mogu da se uklone, ali i dodaju, pošto se o njima složilo 27 država članica bloka, koje ne dovode u pitanje mjere.
Vlada Kosova je o mjerama EU obavještena 28. juna i one su stupile na snagu početkom jula. One su nametnute zbog neispunjavanja uslova EU i Sjedinjenih Država za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova. Napetosti na ovom području naseljenom većinom Srbima su porasle krajem maja.
Kaznene mjere obuhvataju: privremenu suspenziju rada organa stvorenih na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nepozivanje Kosova na sastanke na visokom nivou i obustavu bilateralnih posjeta, osim onih koje su usmjerene na rješavanje kriza na sjeveru Kosova u okviru dijaloga koji je omogućila EU.
Takođe, mjere uključuju zaustavljanje programiranja sredstava za Kosovo iz IPA 2024 (Pretpristupni instrumenti). Prijedlozi Kosova u okviru Investicionog okvira na Zapadnom Balkanu nisu dostavljeni na razmatranje odboru 29. i 30. juna.
Nakon sastanka dijaloga 14. septembra, iz izjave visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepa Borrella, vidljivo je da fasilitatori ovog procesa ne smatraju da su ispunjeni uslovi za ukidanje kaznenih mjera prema Kosovu. Ovo je nakon toga što je Borrell izjavio da mjere koje je Kosovo preduzelo da poboljša situaciju na sjeveru, iako su pozdravljene od strane bloka, nisu dovoljne i nisu u skladu sa zahtjevima i očekivanjima EU.
Kosovo i EU u julu su se dogovorili o nekim koracima u cilju ublažavanja situacije na sjeveru. Od tada, Priština je saopštila da je smanjila prisustvo policije u i oko opštinskih zgrada na sjeveru Kosova. Takođe, sačinjeno je administrativno uputstvo koje omogućava smjenu gradonačelnika putem peticije.
Ovi koraci koje je Kosovo preduzelo u EU ocjenjeni su kao "akcije u pravom smjeru", ali nisu dovoljni, jer, prema riječima diplomate sa kojim je RSE razgovarao, "nisu učinjeni odmah, ni dovoljni i nisu u potpunosti u skladu sa zahtjevima“ evropskog bloka.
Srbija "pod nadzorom"
Nakon sastanka 14. septembra, specijalni izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak obavjestio je u četvrtak uveče ambasadore zemalja članica u Političko-bezbjednosnom komitetu EU o razgovorima. Iako je tamo, prema diplomatskim izvorima, ponovljen poziv na "izbalansiran pristup kada su mjere u pitanju", Lajčak je dobio podršku za svoj rad, a prema istim izvorima, "niko nije dovodio u pitanje mjere prema Kosovu ". Ambasadori su zatražili da se takve mjere razmotre i za Srbiju jer ima mnogo zemalja koje smatraju da Kosovo nije jedino krivo za tenzije na sjeveru.
Izvori u EU kažu da zemlje bloka "takođe prate ponašanje Srbije" i da bi "fasilitatori više voljeli da nema mjera ni prema jednoj strani".
U EU već neko vrijeme pominju sankcionisanje Srbije kao "mogućnost", ali do sada su mjere nametnute samo Kosovu. Kosovo je javno opominjano zbog svojih postupaka ili nečinjenja u vezi sa situacijom na sjeveru, dok je Srbiji zamjerano na zatvorenim sastancima, ali ne javno.
Tenzije na sjeveru Kosova porasle su u maju, nakon što su novi albanski gradonačelnici izabrani u aprilu – na izborima koje su bojkotovali lokalni Srbi – ušli u opštinske zgrade uz pomoć Policije Kosova. EU i SAD su više puta tražile od Kosova i Srbije da smanje tenzije i održe nove izbore u četiri sjeverne opštine.
U međuvremenu, tokom ove godine Kosovo i Srbija su usmeno postigli Sporazum o normalizaciji i Aneks za njegovu implementaciju, ali je evropski blok rekao da njegova implementacija nije počela. Sporazum od 11 člana ne uključuje međusobno priznavanje na kojem insistira Kosovo, ali zahtjeva od Kosova i Srbije da prihvate međusobno dokumente i simbole, uključujući: pasoše, diplome i registarske tablice. Strane takođe obećavaju da će implementirati ranije postignute sporazume u procesu dijaloga.
Nakon završetka posljednje runde dijaloga na visokom nivou u Briselu, Borrell je izjavio da "obje strane ozbiljno krše svoje obaveze iz sporazuma o dijalogu".
Na pitanje zašto se samo jedna strana, u ovom slučaju Kosovo, suočava sa kaznenim mjerama, a ne Srbija, zvaničnik EU je rekao da su "te mjere specifične i da se odnose isključivo na korake za deeskalaciju situacije na sjeveru" Kosova.
„Ponašanje Srbije prate i zemlje članice. Srbija nije uradila ništa da sprovede svoje obaveze iz sporazuma. Mogla je da uradi mnoge stvari jednostrano, kao na primjer u pogledu priznavanja dokumenata. Nije bilo nikakvih mjera iz Srbije, niti kažnjavanja odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova, iako je njihov identitet poznat", rekao je zvaničnik EU, koji je dodao da bi to mogao biti dugačak popis stvari koje Srbija nije uradila. Međutim, ovaj zvaničnik je rekao da "Kosovo prvo mora da pokrene proceduru za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, jer je to dug proces, a onda bismo obezbjedili da Srbija ispuni svoje obaveze".
Kakva će biti sudbina mjera protiv Kosova, da li će one biti uklonjene ili dodati nove mjere, ili će biti uvedene mjere protiv Srbije, očekuje se da će odluka biti doneta u narednim nedjeljama nakon konsultacija između zemalja članica EU održati i nakon konsultacija između EU i SAD.
Izvor: Radio Slobodna Evropa/info-ks.net
