Mjera zabrane ulaska srpske koju je prije tri mjeseca uvela Vlada Kosova uticala je na povećanje uvoza na Kosovo iz Albanije i Sjeverne Makedonije, a proizvodi iz Srbije takođe se zamjenjuju proizvodima iz Evropske unije, piše Koha.
Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku Kosova, zemlje CEFTA su u julu 2023. dostigle 73,9 miliona eura, ili 14,4 odsto ukupnog uvoza, uz pad od 16,4 procenta. Prema ovom izvještaju, zemlje sa najvećim učešćem u uvozu bile su: Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija.
Međutim, ekonomski stručnjaci zahtjevaju da mjeru prema srpskim proizvodima analizira Vlada, jer je to, prema njima, na štetu Kosova. Prema poslovnoj zajednici na Kosovu, neki međunarodni brendovi, posebno iz Njemačke, Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Turske, takođe posluju u Srbiji i izvoze robu na Kosovo.
Predsjednik Privredne komore Kosova (OEK) Lulzim Rafuna kaže da su strane kompanije koje posluju u Srbiji izrazile zabrinutost zbog mjera koje je uvelo Kosovo.
"Čak i mnoge strane kompanije koje se nalaze u Srbiji, prilikom posjete Privrednoj komori Kosova, izrazile su zabrinutost jer je činjenica da se ti proizvodi izvoze iz Republike Srbije, ali je i činjenica da te proizvode proizvode kompanije koje su posebno prijateljske zemlje Kosova koje su od 1999. godine doprinele razvoju i izgradnji države Kosovo. Ima oko 600 njemačkih kompanija koje proizvode u Srbiji, zatim imamo mnogo italijanskih, američkih, turskih kompanija koje se nalaze i proizvode u Srbiji i izvoze svoje proizvode na Kosovo i druge balkanske zemlje i distribuiraju ih u Evropi. Naš zahtjev je bio da privrednici Kosova, prije sprovođenja bilo koje mjere, imaju rok da budu obavješteni o bilo kojoj mjeri koja se primjenjuje, kako ne bi bila iznenađena u posljednjem trenutku", naglašava on.
Stručnjak za ekonomska pitanja, Safet Gërxhaliu, naglašava da ova mjera više nije prikladna za Kosovo.
"Dijalog treba da bude ključni mehanizam. S tim u vezi, smatram da mjere više štete Kosovu nego što ga štite, na osnovu činjenice da ako se uradi analiza strukture uvoza iz Srbije, mi smo ostavili mnogo više sirovina i proizvoda koji su finalizovani u proizvodnji. U ovom nedostatku političke stabilnosti, Kosovu nije potreban rat ili ekonomska bitka sa zemljom i evropskim silama koje su investirale u Srbiju. Činjenica da u Srbiji ima više od 400 evropskih ili svjetskih proizvođača je nešto što treba dobro analizirati", kaže Gërxhaliu.
U međuvremenu, što se ovog pitanja tiče, reagovala je i Američka privredna komora na Kosovu, koja je hitno zatražila od Kosova da preispita mjere koje ograničavaju uvoz iz Srbije, a koje ugrožavaju međunarodne komercijalne interese, tako što ograničavanje prometa robe svjetski poznatih brendova.
U odgovoru OEAK-a se navodi da je prema zvaničnim podacima koje je pregledala Američka komora, uvoz kompanija sa značajnim američkim vlasništvom opao za preko 39 odsto u odnosu na 2022. godinu, naglašavajući značajan uticaj koji aktuelne mjere Vlade Kosova imaju na međunarodna preduzeća.
Mjeru zabrane uvoza srpske robe Vlada Kosova donela je 14. juna.
U međuvremenu, Vlada je donela odluku da ublaži mjere, ukidajući zabranu samo za sirovine i poluproizvode.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Međutim, ekonomski stručnjaci zahtjevaju da mjeru prema srpskim proizvodima analizira Vlada, jer je to, prema njima, na štetu Kosova. Prema poslovnoj zajednici na Kosovu, neki međunarodni brendovi, posebno iz Njemačke, Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Turske, takođe posluju u Srbiji i izvoze robu na Kosovo.
Predsjednik Privredne komore Kosova (OEK) Lulzim Rafuna kaže da su strane kompanije koje posluju u Srbiji izrazile zabrinutost zbog mjera koje je uvelo Kosovo.
"Čak i mnoge strane kompanije koje se nalaze u Srbiji, prilikom posjete Privrednoj komori Kosova, izrazile su zabrinutost jer je činjenica da se ti proizvodi izvoze iz Republike Srbije, ali je i činjenica da te proizvode proizvode kompanije koje su posebno prijateljske zemlje Kosova koje su od 1999. godine doprinele razvoju i izgradnji države Kosovo. Ima oko 600 njemačkih kompanija koje proizvode u Srbiji, zatim imamo mnogo italijanskih, američkih, turskih kompanija koje se nalaze i proizvode u Srbiji i izvoze svoje proizvode na Kosovo i druge balkanske zemlje i distribuiraju ih u Evropi. Naš zahtjev je bio da privrednici Kosova, prije sprovođenja bilo koje mjere, imaju rok da budu obavješteni o bilo kojoj mjeri koja se primjenjuje, kako ne bi bila iznenađena u posljednjem trenutku", naglašava on.
Stručnjak za ekonomska pitanja, Safet Gërxhaliu, naglašava da ova mjera više nije prikladna za Kosovo.
"Dijalog treba da bude ključni mehanizam. S tim u vezi, smatram da mjere više štete Kosovu nego što ga štite, na osnovu činjenice da ako se uradi analiza strukture uvoza iz Srbije, mi smo ostavili mnogo više sirovina i proizvoda koji su finalizovani u proizvodnji. U ovom nedostatku političke stabilnosti, Kosovu nije potreban rat ili ekonomska bitka sa zemljom i evropskim silama koje su investirale u Srbiju. Činjenica da u Srbiji ima više od 400 evropskih ili svjetskih proizvođača je nešto što treba dobro analizirati", kaže Gërxhaliu.
U međuvremenu, što se ovog pitanja tiče, reagovala je i Američka privredna komora na Kosovu, koja je hitno zatražila od Kosova da preispita mjere koje ograničavaju uvoz iz Srbije, a koje ugrožavaju međunarodne komercijalne interese, tako što ograničavanje prometa robe svjetski poznatih brendova.
U odgovoru OEAK-a se navodi da je prema zvaničnim podacima koje je pregledala Američka komora, uvoz kompanija sa značajnim američkim vlasništvom opao za preko 39 odsto u odnosu na 2022. godinu, naglašavajući značajan uticaj koji aktuelne mjere Vlade Kosova imaju na međunarodna preduzeća.
Mjeru zabrane uvoza srpske robe Vlada Kosova donela je 14. juna.
U međuvremenu, Vlada je donela odluku da ublaži mjere, ukidajući zabranu samo za sirovine i poluproizvode.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
