Armend Mehaj posljednji je u nizu bliskih saradnika premijera Kosova i lidera Samoopredjeljenja Albina Kurtija koji ga je napustio. Iako je zvanično objašnjenje da iza odlaska sada već bivšeg ministra odbrane stoje porodični razlozi, sagovornici Kosovo onlajna, poznavaoci političkih prilika na Kosovu, ne isključuju da je između Mehaja i Kurtija došlo do dubljeg neslaganja. Takođe ocjenjuju da "vladina kola" polako idu nizbrdo, da se podrška Kurtijevoj politici smanjuje, kao i da situacija u parlamentarnoj grupi Samoopredjeljenja nije idilična.
Nekoliko dana prije Mehaja ostavku je podnela Kurtijeva britanska savjetnica za zajednice Elizabeth Gowing, u prethodnim mjesecima Fatmir Humolli istupio je iz Poslaničke grupe Samoopredjeljenja, a iz nje je izbačen Haki Abazi.
Humollijeva predviđanja, po napuštanju poslaničkog kluba, bila su da će još neki poslanici krenuti njegovim stopama, jer nisu zadovoljni situacijom u stranci, dok je Abazi, nakon što je izbačen iz parlamentarne grupe rekao da je Kurti “paranoičan prema svima u Samoopredjeljenju koji imaju drugačije mišljenje”.
Politički analitičar Artan Muhaxhiri kaže za Kosovo onlajn da su razlike u parlamentarnoj grupi Samoopredjeljenja bile prisutne otpočetka, a ostavka Mehaja za njega je iznenađenje.
“Armend Mehaj je bio jedan od najaktivnijih ministara. Njegova ostavka je iznenađenje i mora da je došlo do dubljih neslaganja između njega i premijera Kurtija, jer je vlada krajnje nevoljna za promjene. Iz Kurtijeve perspektive ovo bi trebalo smatrati potresom srednje veličine. Ova promjena može da se tretira kao otvaranje vrata za druge dodatne modifikacije vlade jer je očigledno da su one preko potrebne. Što se tiče parlamentarne grupe Samoopredjeljenja jasno je da situacija nije idilična zbog razlika koje su bile prisutne otpočetka, ali su bile prikrivene velom populizma i nadmoćne izborne pobjede. Sada, poslije dvije i po godine, pritisci građana za konkretne pozitivne promjene su sve veći. Stoga, neostvarenje glavnih izbornih obećanja počinje da se nagomilava i dovodi u bezizlaznu situaciju u kojoj neki od predstavnika skupštinske već́ine, koji nemaju izvršna ovlašćenja, počinju da shvataju da vladina kola polako idu nizbrdo i žele da se distanciraju od toga”, navodi Muhaxhiri.
Sagovornik portal ukazuje da postoje i dodatna ideološka razmimoilaženja, posebno u pogledu Građanskog zakonika, koji je stvorio izuzetno oštre unutrašnje podjele, što će se, kako ocjenjuje, u budućnosti pokazati kao veoma problematično “za harmoničnu sliku Samoopredjeljenja”.
“Podrška na izborima premijeru Kurtiju, osim njegovih sopstvenih djela, u velikoj mjeri zavisiće i od kvaliteta političkih ponuda opozicionih partija. Kosovska opozicija za sada se zadovoljava samo kritikom Kurtija na Facebooku, što nikako neć́e biti dovoljno za drastično narušavanje moći njegove populističke inercije na koju se oslanja”, zaključuje Muhaxhiri.
Analitičar Shkelzen Maliqi kaže za Kosovo onlajn da u ovom trenutku ne može tačno da se zna koji su razlozi za odlazak Mehaja, ali dodaje da je očigledno da su ljudi koji su u vladi angažovani sa strane - raniji ministar zdravlja (Rifat Latifi), a i Mehaj, vjerovatno zaključili da nema puno smisla da se na Kosovu, u ovakvoj situaciji, bave tim poslom.
“Prije toga su imali odlične plate i pozicije. Mehaj u Norveškoj, a ministar zdravlja u Americi, tako da, to nekako može da se poveže sa tim, ali ja ne bih spekulisao. Mehaj je sam rekao da su to privatni razlozi, a privatni razlozi su i ovi: da ste na mnogo boljoj poziciji kada radite u normalnoj državi, za jednu organizovanu vojsku, a ne u ovim uslovima u kojima je Kosovo danas”, kaže Maliqi.
On ukazuje da su Abazi i Humolli iznosili kritike još dok su bili u Kurtijevoj partiji i pretpostavlja da se smanjuje podrška politici koju Kurti vodi.
“Abazi je potpuno degradiran u odnosu na prvu vladu u kojoj je bio potpredsjednik, tako da se od njega to i očekivalo, on je bio karijerista, nudio se svima. Ali, mislim da je Kurtijeva politika na svim frontovima neuspješna, naročito je bolno ovo što je dobio sankcije od Evropske unije, pa i od SAD i sada treba da se izvuče iz toga. On uvijek na kraju balade popušta ali je zadržao tu poslovnu tvrdoglavost. Vidimo i da se predsjednica, ne toliko otvoreno, ali u nekim situacijama mnogo otvorenije izražava za popravljanje odnosa, za dobre odnose sa NATO-om, SAD... Tako da je ovo na neki način kraj politike Albina Kurtija i Samoopredjeljenja, ali koliko će to trajati i kako će se završiti još ne znamo”, smatra Maliqi.
Kada je riječ o podršci građana Kurtiju, on pretpostavlja da će opasti.
“Prije svega, on nikada neće dobiti ponovo one glasove, jer mu je oko 100.000 donela Vjosa Osmani od glasača LDK. Mislim da će Kurti da se vrati na svoje ‘normalne’ glasove, možda i malo manje. Trebalo bi da bude zadovoljan ako na opštim izborima, kad god da se održe, dobije 30 odsto. Mislim da će dobiti i manje od toga. Ostatak glasača od ukupno 51 odsto, koji su mu poklonili povjerenje u februaru 2021. godine, sada će se rasprštiti i otići drugom subjektu”, ocjenjuje Maliqi.
Izvor: Kosovo Online
Humollijeva predviđanja, po napuštanju poslaničkog kluba, bila su da će još neki poslanici krenuti njegovim stopama, jer nisu zadovoljni situacijom u stranci, dok je Abazi, nakon što je izbačen iz parlamentarne grupe rekao da je Kurti “paranoičan prema svima u Samoopredjeljenju koji imaju drugačije mišljenje”.
Politički analitičar Artan Muhaxhiri kaže za Kosovo onlajn da su razlike u parlamentarnoj grupi Samoopredjeljenja bile prisutne otpočetka, a ostavka Mehaja za njega je iznenađenje.
“Armend Mehaj je bio jedan od najaktivnijih ministara. Njegova ostavka je iznenađenje i mora da je došlo do dubljih neslaganja između njega i premijera Kurtija, jer je vlada krajnje nevoljna za promjene. Iz Kurtijeve perspektive ovo bi trebalo smatrati potresom srednje veličine. Ova promjena može da se tretira kao otvaranje vrata za druge dodatne modifikacije vlade jer je očigledno da su one preko potrebne. Što se tiče parlamentarne grupe Samoopredjeljenja jasno je da situacija nije idilična zbog razlika koje su bile prisutne otpočetka, ali su bile prikrivene velom populizma i nadmoćne izborne pobjede. Sada, poslije dvije i po godine, pritisci građana za konkretne pozitivne promjene su sve veći. Stoga, neostvarenje glavnih izbornih obećanja počinje da se nagomilava i dovodi u bezizlaznu situaciju u kojoj neki od predstavnika skupštinske već́ine, koji nemaju izvršna ovlašćenja, počinju da shvataju da vladina kola polako idu nizbrdo i žele da se distanciraju od toga”, navodi Muhaxhiri.
Sagovornik portal ukazuje da postoje i dodatna ideološka razmimoilaženja, posebno u pogledu Građanskog zakonika, koji je stvorio izuzetno oštre unutrašnje podjele, što će se, kako ocjenjuje, u budućnosti pokazati kao veoma problematično “za harmoničnu sliku Samoopredjeljenja”.
“Podrška na izborima premijeru Kurtiju, osim njegovih sopstvenih djela, u velikoj mjeri zavisiće i od kvaliteta političkih ponuda opozicionih partija. Kosovska opozicija za sada se zadovoljava samo kritikom Kurtija na Facebooku, što nikako neć́e biti dovoljno za drastično narušavanje moći njegove populističke inercije na koju se oslanja”, zaključuje Muhaxhiri.
Analitičar Shkelzen Maliqi kaže za Kosovo onlajn da u ovom trenutku ne može tačno da se zna koji su razlozi za odlazak Mehaja, ali dodaje da je očigledno da su ljudi koji su u vladi angažovani sa strane - raniji ministar zdravlja (Rifat Latifi), a i Mehaj, vjerovatno zaključili da nema puno smisla da se na Kosovu, u ovakvoj situaciji, bave tim poslom.
“Prije toga su imali odlične plate i pozicije. Mehaj u Norveškoj, a ministar zdravlja u Americi, tako da, to nekako može da se poveže sa tim, ali ja ne bih spekulisao. Mehaj je sam rekao da su to privatni razlozi, a privatni razlozi su i ovi: da ste na mnogo boljoj poziciji kada radite u normalnoj državi, za jednu organizovanu vojsku, a ne u ovim uslovima u kojima je Kosovo danas”, kaže Maliqi.
On ukazuje da su Abazi i Humolli iznosili kritike još dok su bili u Kurtijevoj partiji i pretpostavlja da se smanjuje podrška politici koju Kurti vodi.
“Abazi je potpuno degradiran u odnosu na prvu vladu u kojoj je bio potpredsjednik, tako da se od njega to i očekivalo, on je bio karijerista, nudio se svima. Ali, mislim da je Kurtijeva politika na svim frontovima neuspješna, naročito je bolno ovo što je dobio sankcije od Evropske unije, pa i od SAD i sada treba da se izvuče iz toga. On uvijek na kraju balade popušta ali je zadržao tu poslovnu tvrdoglavost. Vidimo i da se predsjednica, ne toliko otvoreno, ali u nekim situacijama mnogo otvorenije izražava za popravljanje odnosa, za dobre odnose sa NATO-om, SAD... Tako da je ovo na neki način kraj politike Albina Kurtija i Samoopredjeljenja, ali koliko će to trajati i kako će se završiti još ne znamo”, smatra Maliqi.
Kada je riječ o podršci građana Kurtiju, on pretpostavlja da će opasti.
“Prije svega, on nikada neće dobiti ponovo one glasove, jer mu je oko 100.000 donela Vjosa Osmani od glasača LDK. Mislim da će Kurti da se vrati na svoje ‘normalne’ glasove, možda i malo manje. Trebalo bi da bude zadovoljan ako na opštim izborima, kad god da se održe, dobije 30 odsto. Mislim da će dobiti i manje od toga. Ostatak glasača od ukupno 51 odsto, koji su mu poklonili povjerenje u februaru 2021. godine, sada će se rasprštiti i otići drugom subjektu”, ocjenjuje Maliqi.
Izvor: Kosovo Online
