Blokada srpske robe koju je Vlada Kosova uvela prije skoro mjesec i po nanosi milionsku štetu preduzećima sa obe strane graničnih prijelaza Jarinje, Merdare i Brnjak, ali je i ogroman udarac na džepove potrošača na Kosovu koji su se, ukazuju sagovornici Kosovo onlajna, zbog ovog suočili sa novim poskupljenjima. Dodaju da nema nikakvog ekonomskog opravdanja za to što je rampa za kamione za srpskom robom i dalje spuštena.
I pored jasnih poziva iz EU, SAD, privrednih udruženja i kompanija da blokada bude ukinuta i alarmantnih procjena o ogromnoj šteti po ekonomiju Kosova, koja je inače u lošem stanju, vlada na čijem je čelu Albin Kurti ne odustaje od blokade. Ekonomisti na Kosovu upozoravaju da ova odluka, osim što je dodatno generisala inflaciju, obeshrabruje i potencijalne investitore. Alarm kod vlasti na Kosovu nisu upalili ni pokazatelji da je Kosovo na drugom mjestu najsiromašnijih u Evropi, poslije Ukrajine, a da su prema posljednjem istraživanju UNDP na Kosovu ispitanici kao najveće probleme naveli nezaposlenost, siromaštvo i inflaciju.
Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović ocjenio je da je odluka Vlade Kosova da zabrani uvoz srpske robe sa stanovišta ekonomije nerazumna i dodao da štetno utiče i na srpsku i na kosovsku privredu, s tim što će, kako dodaje, kosovska privreda imati više štete.
Kako je pojasnio za Kosovo onlajn, odluka je nerazumna jer se donosi u trenutku kada je u cijelom svijetu opšta inflacija, a Kosovo samo sebi "sječe kanale distribucije robe i lance snabdjevanja".
"To je potez koji nije mario za interese privrede", kaže Radovanović.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o šteti koju će pretrpeti srpska privreda, ona je prognozirana u odnosu na analize prošlogodišnjih dnevnih isporuka srpskih proizvoda na Kosovo.
Pojašnjava da se to mora podjeliti u dva dijela, odnosno od 14. juna, kada je odluka doneta, do 8. jula kada je Vlada Kosova dozvolila uvoz vještačkog đubriva, hrane za životinje, sirovina, poluproizvoda, kao i mašine i opreme za proizvodnju.
Prošlogodišnja isporuka robe na Kosovo na dnevnom nivou, kako kaže Radovanović, iznosila je oko 1,3 miliona eura, u šta spada dvije trećine robe namjenjene za dalju preradu, pa se tako, pojašnjava, šteta na dnevnom nivou treba umanjiti od 8. jula za 66 odsto.
"Rukovodili su se tom odlukom, što pokazuje i naša analiza, a to je da ta mjera pogađa proizvodni sektor na Kosovu, što je negdje oko dveij trećine proizvoda koji se plasira za dalju preradu, u šta su uključene i sirovine, ali i sredstva za rad. Na neki način smo im pomogli da i oni pomognu svojoj privredi da ne prekine proizvodnju", ispričao je.
Radovanović kaže da su se srpski privrednici interesovali koliko bi mogla da traje ta mjera s obzirom na to da je za njih kosovsko tržište interesantno.
"Tamo se na godišnjem nivou plasira negdje oko pola milijarde eura proizvoda. Nijedno tržište nije zanemarljivo, ali kada se posmatra u odnosu na ukupan izvoz Srbije, nije baš mnogo značajno. Svakako je važno sa stanovišta malih i srednjih preduzeća i jako značajno u tom smislu za naše kompanije", kaže on.
Ističe da u u sredinama na Kosovu sa većinski srpskim stanovništvom, ljudi vjerovatno nemaju mogućnosti da dođu do srpske robe jer se ne pušta ništa što je gotov proizvod.
Navodeći da saradnja sa Privrednom komorom Kosova funkcioniše nesmetano, te da sarađuju u okviru zajedničke platforme, Radovanović ukazuje da je i sama kosovska komora tražila da se ta nerazumna odluka ukine jer veoma šteti privredi Kosova.
Ističe da ta odluka više šteti privredi Kosova, nego Srbije.
"Kosovska privreda je krhka, nije snažna, a ako presječete lance snabdjevanja proizvodnom sektoru udarili ste na makroekonomske parametre koji će na kraju godine pokazati negativne posljedice po BDP. Takođe, pogođeni su i kosovski potrošači, koji sada po skupljim cijenama moraju da plaćaju proizvode nižeg kvaliteta u odnosu na one koji su im dolazili iz Srbije", zaključio je Radovanović.
Predsednik Alijanse za biznis Kosova Agim Shahini kaže za Kosovo onlajn da, prema preliminarnim istraživanjima ovog udruženja, srpska privreda do sada zbog blokade ima štetu više od 40 miliona eura.
"Takođe i Kosovo ima gubitke, ali znatno manje nego Srbija. Sve to ide u pravcu gubitaka zbog toga što političari, i na Kosovu, i u Srbiji, uvijek kada nešto ide ka ekonomskom dobru, prave neki politički potez i ruše ekonomiju. Tako da je potrebno da se riješe problemi i da se završi dijalog sa Srbijom koji može da pokrene robu, kapital i opštu slobodu kretanja ljudi između Kosova i Srbije bez smetnji", navodi Shahini.
On ukazuje da je Kosovo uvozilo na godišnjem nivou iz Srbiie robu u vrijednosti od oko 370 miliona eura i da su ti proizvodi sada na tržištu delimično nadomješteni robom iz drugih zemalja, uglavnom iz Bugarske, Sjeverne Makedonije, Albanije...
"Ta roba je, međutim, u najvećem broju slučajeva skuplja od proizvoda koji su stizali iz Srbije. Dnevna šteta privrede Srbije prema izvozu na Kosovu je više od jedan miliona eura. To će, nažalost, trajati sve dok premijer Kosova ne odluči da ekonomija ne treba da trpi zbog političkih neslaganja. Moramo politiku da odvojimo od ekonomije, a to znači da bez obzira šta se dešava u političkom smislu, ekonomsku saradnju treba razvijati", ističe Shahini.
Navodi i da blokada utiče i na manju zainteresovanost potencijalnih investitora da ulažu na Kosovo.
"Investitori koji dolaze na Kosovo ne razmišljaju samo o kosovskom tržištu, već o tržištu u Srbiji, u drugim zemljama Balkana. Dok mi gledamo šta se dešava na sjeveru Kosova, dok mi gledamo u pravcu dijaloga koji ne ide kako treba, investitori se povlače ili odustaju od ulaganja. Nijedan strani investitor ne ide da investira u državu gdje nema sigurnosti, dobre poslovne klime, otvorenosti za investicije, koja nema političku i ekonomsku stabilnost. Po onome što smo vidjeli posljednjih mjeseci, dešavanja na sjeveru Kosova i te kako utiču na to", zaključuje Shahini.
Izvor: Kosovo Online
Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović ocjenio je da je odluka Vlade Kosova da zabrani uvoz srpske robe sa stanovišta ekonomije nerazumna i dodao da štetno utiče i na srpsku i na kosovsku privredu, s tim što će, kako dodaje, kosovska privreda imati više štete.
Kako je pojasnio za Kosovo onlajn, odluka je nerazumna jer se donosi u trenutku kada je u cijelom svijetu opšta inflacija, a Kosovo samo sebi "sječe kanale distribucije robe i lance snabdjevanja".
"To je potez koji nije mario za interese privrede", kaže Radovanović.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o šteti koju će pretrpeti srpska privreda, ona je prognozirana u odnosu na analize prošlogodišnjih dnevnih isporuka srpskih proizvoda na Kosovo.
Pojašnjava da se to mora podjeliti u dva dijela, odnosno od 14. juna, kada je odluka doneta, do 8. jula kada je Vlada Kosova dozvolila uvoz vještačkog đubriva, hrane za životinje, sirovina, poluproizvoda, kao i mašine i opreme za proizvodnju.
Prošlogodišnja isporuka robe na Kosovo na dnevnom nivou, kako kaže Radovanović, iznosila je oko 1,3 miliona eura, u šta spada dvije trećine robe namjenjene za dalju preradu, pa se tako, pojašnjava, šteta na dnevnom nivou treba umanjiti od 8. jula za 66 odsto.
"Rukovodili su se tom odlukom, što pokazuje i naša analiza, a to je da ta mjera pogađa proizvodni sektor na Kosovu, što je negdje oko dveij trećine proizvoda koji se plasira za dalju preradu, u šta su uključene i sirovine, ali i sredstva za rad. Na neki način smo im pomogli da i oni pomognu svojoj privredi da ne prekine proizvodnju", ispričao je.
Radovanović kaže da su se srpski privrednici interesovali koliko bi mogla da traje ta mjera s obzirom na to da je za njih kosovsko tržište interesantno.
"Tamo se na godišnjem nivou plasira negdje oko pola milijarde eura proizvoda. Nijedno tržište nije zanemarljivo, ali kada se posmatra u odnosu na ukupan izvoz Srbije, nije baš mnogo značajno. Svakako je važno sa stanovišta malih i srednjih preduzeća i jako značajno u tom smislu za naše kompanije", kaže on.
Ističe da u u sredinama na Kosovu sa većinski srpskim stanovništvom, ljudi vjerovatno nemaju mogućnosti da dođu do srpske robe jer se ne pušta ništa što je gotov proizvod.
Navodeći da saradnja sa Privrednom komorom Kosova funkcioniše nesmetano, te da sarađuju u okviru zajedničke platforme, Radovanović ukazuje da je i sama kosovska komora tražila da se ta nerazumna odluka ukine jer veoma šteti privredi Kosova.
Ističe da ta odluka više šteti privredi Kosova, nego Srbije.
"Kosovska privreda je krhka, nije snažna, a ako presječete lance snabdjevanja proizvodnom sektoru udarili ste na makroekonomske parametre koji će na kraju godine pokazati negativne posljedice po BDP. Takođe, pogođeni su i kosovski potrošači, koji sada po skupljim cijenama moraju da plaćaju proizvode nižeg kvaliteta u odnosu na one koji su im dolazili iz Srbije", zaključio je Radovanović.
Predsednik Alijanse za biznis Kosova Agim Shahini kaže za Kosovo onlajn da, prema preliminarnim istraživanjima ovog udruženja, srpska privreda do sada zbog blokade ima štetu više od 40 miliona eura.
"Takođe i Kosovo ima gubitke, ali znatno manje nego Srbija. Sve to ide u pravcu gubitaka zbog toga što političari, i na Kosovu, i u Srbiji, uvijek kada nešto ide ka ekonomskom dobru, prave neki politički potez i ruše ekonomiju. Tako da je potrebno da se riješe problemi i da se završi dijalog sa Srbijom koji može da pokrene robu, kapital i opštu slobodu kretanja ljudi između Kosova i Srbije bez smetnji", navodi Shahini.
On ukazuje da je Kosovo uvozilo na godišnjem nivou iz Srbiie robu u vrijednosti od oko 370 miliona eura i da su ti proizvodi sada na tržištu delimično nadomješteni robom iz drugih zemalja, uglavnom iz Bugarske, Sjeverne Makedonije, Albanije...
"Ta roba je, međutim, u najvećem broju slučajeva skuplja od proizvoda koji su stizali iz Srbije. Dnevna šteta privrede Srbije prema izvozu na Kosovu je više od jedan miliona eura. To će, nažalost, trajati sve dok premijer Kosova ne odluči da ekonomija ne treba da trpi zbog političkih neslaganja. Moramo politiku da odvojimo od ekonomije, a to znači da bez obzira šta se dešava u političkom smislu, ekonomsku saradnju treba razvijati", ističe Shahini.
Navodi i da blokada utiče i na manju zainteresovanost potencijalnih investitora da ulažu na Kosovo.
"Investitori koji dolaze na Kosovo ne razmišljaju samo o kosovskom tržištu, već o tržištu u Srbiji, u drugim zemljama Balkana. Dok mi gledamo šta se dešava na sjeveru Kosova, dok mi gledamo u pravcu dijaloga koji ne ide kako treba, investitori se povlače ili odustaju od ulaganja. Nijedan strani investitor ne ide da investira u državu gdje nema sigurnosti, dobre poslovne klime, otvorenosti za investicije, koja nema političku i ekonomsku stabilnost. Po onome što smo vidjeli posljednjih mjeseci, dešavanja na sjeveru Kosova i te kako utiču na to", zaključuje Shahini.
Izvor: Kosovo Online
