Predsjednik Demokratske partije Kosova Memli Krasniqi smatra da francusko-njemački prijedlog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije ne ispunjava ciljeve Kosova, prenosi Ekonomija onljan.
“Nadamo se da će doći do pomaka, iako posljednjih godinu i po, skoro dvije godine Kurtijeve vlade, nije obilježio proces dijaloga, naprotiv, samo smo se kretali iz krize u krizu. Uprkos činjenici da prva verzija francusko-njemačkog prijedloga koju sam pročitao ne ispunjava državne ciljeve Kosova zatražili smo da se premijer i Vlada ozbiljno angažuju u ovom procesu kako bismo izvukli najbolje, ali da ne odustaju od državnih ciljeva koje imamo”, rekao je Krasniqi.
Krasniqi je u intervjuu za Ekonomiju onlajn rekao da Kosovo ne bi trebalo da prihvati sporazum koji u sebi nema međusobno priznanje.
"Svaki sporazum koji ne predviđa i ne postiže međusobno priznanje je sporazum kojim se ne završava sukob između Kosova i Srbije i koji, kako narod kaže, ne funkcioniše. Predložio sam pet stubova koje sporazum treba da ima. Prvi je očuvanje unitarnog karaktera države Kosovo, pa bi ZSO, ukoliko bude nastala, trebalo da bude upravo onakva kakva je predviđena presudom Ustavnog suda. Drugo, da imamo garanciju priznanja od pet zemalja članica EU koje nas ne priznaju. Treći je početak procesa članstva Kosova u NATO. Četvrto je dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU, a peto uzajamno priznanje”, rekao je on.
Krasniqi je rekao i da će osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom biti uključeno u konačni sporazum.
"Uprkos činjenici da je francusko-njemački dokument kao prijedlog dokument koji je više zasnovan na vrijednostima, on ne govori konkretno o rokovima i o radnjama koje dvije strane treba da preduzmu, te se stoga tu ne pojavljuje naziv Zajednice, istina je da je u prvoj verziji ovog dokumenta pristup transformisan od dogovora sa priznavanjem u centru do dogovora sa ZSO u centru, tako da vjerujem da sporazum kao takav ionako uključuje i stvaranje ZSO", rekao je on.
Krasniqi objašnjava da uprkos činjenici da je put Kosova od njegovog osnivanja bio put ka evropskim integracijama, ovo nije bio pravi trenutak za prijavu u EU.
“Moj strah je zbog načina na koji je ova prijava za članstvo podneta, i sve više liči na trenutni spektakl. Treba da bude jasno koji su koraci koji će uslediti, koje su izjave koje smo nakon toga čuli. Kosovo je u ovom procesu ravnopravno u odnosu na druge države regiona, zbog činjenice da nas ne priznaje pet država članica EU, stoga je aplikacija samo da se prijavimo i da kažemo da smo predali dokumentaciju, ne donosi čak ni usluga Kosovu, to je manje-više slično aplikaciji Savjetu Evrope gdje je to bila aplikacija bez ikakve prethodne koordinacije sa međunarodnim partnerima i to nam ne pomaže jer na kraju ciljevi moraju uspeti”, rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Krasniqi je u intervjuu za Ekonomiju onlajn rekao da Kosovo ne bi trebalo da prihvati sporazum koji u sebi nema međusobno priznanje.
"Svaki sporazum koji ne predviđa i ne postiže međusobno priznanje je sporazum kojim se ne završava sukob između Kosova i Srbije i koji, kako narod kaže, ne funkcioniše. Predložio sam pet stubova koje sporazum treba da ima. Prvi je očuvanje unitarnog karaktera države Kosovo, pa bi ZSO, ukoliko bude nastala, trebalo da bude upravo onakva kakva je predviđena presudom Ustavnog suda. Drugo, da imamo garanciju priznanja od pet zemalja članica EU koje nas ne priznaju. Treći je početak procesa članstva Kosova u NATO. Četvrto je dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU, a peto uzajamno priznanje”, rekao je on.
Krasniqi je rekao i da će osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom biti uključeno u konačni sporazum.
"Uprkos činjenici da je francusko-njemački dokument kao prijedlog dokument koji je više zasnovan na vrijednostima, on ne govori konkretno o rokovima i o radnjama koje dvije strane treba da preduzmu, te se stoga tu ne pojavljuje naziv Zajednice, istina je da je u prvoj verziji ovog dokumenta pristup transformisan od dogovora sa priznavanjem u centru do dogovora sa ZSO u centru, tako da vjerujem da sporazum kao takav ionako uključuje i stvaranje ZSO", rekao je on.
Krasniqi objašnjava da uprkos činjenici da je put Kosova od njegovog osnivanja bio put ka evropskim integracijama, ovo nije bio pravi trenutak za prijavu u EU.
“Moj strah je zbog načina na koji je ova prijava za članstvo podneta, i sve više liči na trenutni spektakl. Treba da bude jasno koji su koraci koji će uslediti, koje su izjave koje smo nakon toga čuli. Kosovo je u ovom procesu ravnopravno u odnosu na druge države regiona, zbog činjenice da nas ne priznaje pet država članica EU, stoga je aplikacija samo da se prijavimo i da kažemo da smo predali dokumentaciju, ne donosi čak ni usluga Kosovu, to je manje-više slično aplikaciji Savjetu Evrope gdje je to bila aplikacija bez ikakve prethodne koordinacije sa međunarodnim partnerima i to nam ne pomaže jer na kraju ciljevi moraju uspeti”, rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
