Barikade, blokirani granični prijelazi sa Srbijom, maskirane osobe. Sa time se posljednjih dana, od kako su grupe građana srpske nacionalnosti blokirali puteve, suočavaju novinari koji izvještavaju sa sjevera Kosova.
Neki od njih su rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da redovno strahuju da se sagovornicima možda "neće svideti" medijska kuća za koju rade.
Svjedoče za RSE da su oprezni kada se "provlače" između teške mehanizacije kako bi sami vidjeli šta se dešava "sa druge strane barikada".
U posljednje dvije nedjelje je, na osnovu podataka Udruženja novinara Kosova i lokalnih medija, zabilježeno pet napada na medijske radnike.
Poslednji incident se dogodio 21. decembra, kada su maskirane osobe kamenjem gađale ekipu televizije T7. Dan ranije, 20. decembra su odjeknule eksplozije u blizini novinarske ekipe iz Teve1, među kojima je bio Gojart (Jashari) Jašari.
"Bio sam okrenut leđima sa mjesta odakle je ispaljena ta naprava, ne znam šta je bilo... Kamerman je bio okrenut u stranu i rekao mi je da je čuo pucnje", navodi on.
Jašari objašnjava da slučaj nije prijavio policiji jer se sve dogodilo u njihovom prisustvu.
Dodaje da je policija u tom trenutku pokušala da identifikuje ko je bacio eksplozivnu napravu, ali bezuspješno.
"Treba napomenuti da je razlog zašto smo izabrali da izvještavamo iz Bošnjačke mahale taj što je (u tom dijelu) pojačano prisustvo policije", kaže Jašari.
On je do početka novembra bio dio policije Kosova, ali je podneo ostavku zajedno sa svojim sunarodnicima u znak protivljenja odluci Vlade Kosova da se preregistruje vozila sa srpskih na kosovske tablice.
Pantića policija tereti da je učestvovao u napadu na prostorije Centralne izborne komisije Kosova 6. decembra. Taj napad je potom okarakterisan kao “teroristički akt”.
Okupljeni na barikadama traže da se Pantić oslobodi kako bi odblokirali puteve na sjeveru Kosova.
Napominje i da pokušava da izbjegne opasne situacije, ali da je to ipak nepredvidivo. Bošnjačka mahala je multietničko naselje u kome su raspoređeni pripadnici policije nakon učestalih incidenata početkom decembra.
U prethodnim danima je takođe bilo napada i na ekipu Klan Kosova, Dukagjini i Kallxo.com. Svi ovi mediji izvještavaju na albanskom jeziku, a za sada nema informacija da je napadnuta neka ekipa koja izvještava na srpskom.
U izjavi za RSE iz Udruženja novinara Kosova navode da "sve kolege treba da budu posebno oprezne prilikom izvještavanja, kao i da se pridržavaju instrukcija policajaca koji su prisutni na terenu".
Ona svakodnevno izvještava za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) na albanskom jeziku, koje se prenosi i na lokalnoj platformi Kallxo.com. U izjavi za RSE kaže da je nekoliko puta bila u situaciji da je morala da se "povuče" jer su nepoznate osobe "pratile njeno kretanje".
Ukazuje da se na terenu mogu videti maskirane osobe, koje su njen tim napale 9. decembra u Sjevernoj Mitrovici, uoči postavljanja barikada. Ukazuje da upravo te maskirane osobe konstantno pokušavaju da ometaju novinare u radu, jer niko ne može da ih identifikuje.
“Teško je, jer čim primete da snimamo ono što se dešava počinju problemi. Njima je glavni problem da ne budu identifikovani iza barikada", smatra ova novinarka i podvlači da je njen posao da izvještava o situciji na terenu.
Objašnjava da je sa svojom ekipom iz Čaglavice kod Prištine do barikada u mjestu Rudare u opštini Zvečan stizala automobilom sa RKS (Republika Kosovo) tablicama, te da su skidali ih iz predostrožnosti.
Priča kako onda sledi poznato "zaobilaženje" kamiona i autobusa, kojima se blokira magistralni put, a situaciju "sa druge strane" barikada opisuje "sumornom".
"Tamo su i neki ljudi čija lica ne vidite, dakle imaju kapuljače i maske preko lica i nosa. Vidite im samo oči i to su neki, da kažem, krivi pogledi kada vide da ste novinar, pogotovo ako saznaju za koju redakciju radite", kaže Vorgučić.
RSE se obratio Policiji Kosova i KFOR-u sa upitom da li mogu i da li je u njihovom mandatu da novinarima obezbjede sigurno okruženje prilikom izvještavanja sa sjevera.
Do objavljivanja ovog teksta stigao je samo kratak odgovor policije da u saradnji i koordinaciji sa relevantnim institucijama istražuju slučajeve napada na novinare.
Navodi kako ona lično nije imala nikakvih problema da izvještava sa barikada i sve što je bilo potrebno je da se predstavi kao novinarka.
Međutim, kako dodaje, sami građani koji se nalaze na barikadama nisu spremni da javno govore o razlozima zbog kojih blokiraju puteve.
"Ja to vidim kao jednu vrstu opreza, budući da se u posljednje vrijeme govori o takozvanim spiskovima (sa imenima) i mislim da se boje upravo tog procesuiranja", kaže Tomašević.
U srpskim medijima se pojavila informacija da kosovske vlasti imaju spisak imena osoba sa sjevera koji će navodno biti uhapšeni, što je ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) demantovao.
Takođe je u nekoliko navrata demantovano da Priština planira “progon Srba”, kako to najavljuju neki srpski zvaničnici.
Podvlači da u ovakvim okolnostima nije važno ko će prvi objaviti neku vijest već da ona bude tačna, da postoje kredibilni izvori koji će da potvrde neke navode.
I novinarka Zorica Vorgučić ukazuje da je bilo puno dezinformacija oko situacije na sjeveru Kosova, te apeluje na kolege da svoj posao rade profesionalno i da prije objavljivanja provjere svaku informaciju koju dobiju.
"Naš posao je da ih (informacije) proveravamo i da narod obavestimo o stanju kakvo jeste. Na žalost mnogo je medija koji izvještavaju tendenciozno", navodi Vorgučić.
Da su dezinformacije svakodnevno prisutne u novinarskim izvještajima potvrđuje i Danijela Tomašević.
"Činjenica je da sada ima zaista mnogo dezinformacija. To je vrlo opasno u ovom kriznom trenutku, koji se danima podgrejava. Zato molim kolege da bude oprezne", poručuje Tomašević.
Takođe, RSE je nakon izjave predsednika Srpske liste Gorana Rakića da premijer Kosova Albin Kurti otvoreno predlaže ubijanje Srba na barikadama, proverio te navode.
Rakić je, inače, u istoj izjavi rekao i da Kurti poziva na "ubijanje naših majki, naših sestara, radnika, lekara, profesora koji se danonoćno i miroljubivo bore protiv njegovog terora".
Međutim, u intervjuu za britanski list The Guardian premijer Kurti je rekao da je pristao da vojnicima misije NATO-a na Kosovu (KFOR) da vremena da ubede one koji su na barikadama da ih uklone, ali da se ne sme dozvoliti da barikade ostanu još dugo.
Dodao je da je "naša briga da uklanjanje ovih barikada može da dovede do mogućih žrtava", te da su zato vlasti oprezne.
Prethodno su iz Vlade Kosova demantovali i navode Rakića, te direktora kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Petra Petkovića da je na sjever poslata specijalna jedinica Kosova.
Zapravo su raspoređene redovne jedinice jedinice, a nakon niza incidenata koji su se dešavali pošto su Srbi napustili Policiju na sjeveru Kosova.
Svjedoče za RSE da su oprezni kada se "provlače" između teške mehanizacije kako bi sami vidjeli šta se dešava "sa druge strane barikada".
U posljednje dvije nedjelje je, na osnovu podataka Udruženja novinara Kosova i lokalnih medija, zabilježeno pet napada na medijske radnike.
Poslednji incident se dogodio 21. decembra, kada su maskirane osobe kamenjem gađale ekipu televizije T7. Dan ranije, 20. decembra su odjeknule eksplozije u blizini novinarske ekipe iz Teve1, među kojima je bio Gojart (Jashari) Jašari.
Incidenti u prisustvu policije
On za RSE navodi da je neposredno nakon uključenja uživo iz naselja Bošnjaka mahala u Sjevernoj Mitrovici čuo snažnu eksploziju na nekoliko metara udaljenosti."Bio sam okrenut leđima sa mjesta odakle je ispaljena ta naprava, ne znam šta je bilo... Kamerman je bio okrenut u stranu i rekao mi je da je čuo pucnje", navodi on.
Jašari objašnjava da slučaj nije prijavio policiji jer se sve dogodilo u njihovom prisustvu.
Dodaje da je policija u tom trenutku pokušala da identifikuje ko je bacio eksplozivnu napravu, ali bezuspješno.
"Treba napomenuti da je razlog zašto smo izabrali da izvještavamo iz Bošnjačke mahale taj što je (u tom dijelu) pojačano prisustvo policije", kaže Jašari.
Zašto su podignute barikade?
Barikade na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, podignute su 10. decembra zbog hapšenja Dejana Pantića.On je do početka novembra bio dio policije Kosova, ali je podneo ostavku zajedno sa svojim sunarodnicima u znak protivljenja odluci Vlade Kosova da se preregistruje vozila sa srpskih na kosovske tablice.
Pantića policija tereti da je učestvovao u napadu na prostorije Centralne izborne komisije Kosova 6. decembra. Taj napad je potom okarakterisan kao “teroristički akt”.
Okupljeni na barikadama traže da se Pantić oslobodi kako bi odblokirali puteve na sjeveru Kosova.
Napominje i da pokušava da izbjegne opasne situacije, ali da je to ipak nepredvidivo. Bošnjačka mahala je multietničko naselje u kome su raspoređeni pripadnici policije nakon učestalih incidenata početkom decembra.
U prethodnim danima je takođe bilo napada i na ekipu Klan Kosova, Dukagjini i Kallxo.com. Svi ovi mediji izvještavaju na albanskom jeziku, a za sada nema informacija da je napadnuta neka ekipa koja izvještava na srpskom.
U izjavi za RSE iz Udruženja novinara Kosova navode da "sve kolege treba da budu posebno oprezne prilikom izvještavanja, kao i da se pridržavaju instrukcija policajaca koji su prisutni na terenu".
Kako novinari stižu do ‘druge strane’ barikada?
Za razliku od mnogih novinara iz redova albanske zajednice, koji se često mogu videti kako stoje ispred barikada, Adeljina (Adelina) Ahmeti je u nekoliko navrata odlučila da ih zaobiđe i sama se uvjeri u situaciju na terenu.Ona svakodnevno izvještava za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) na albanskom jeziku, koje se prenosi i na lokalnoj platformi Kallxo.com. U izjavi za RSE kaže da je nekoliko puta bila u situaciji da je morala da se "povuče" jer su nepoznate osobe "pratile njeno kretanje".
Ukazuje da se na terenu mogu videti maskirane osobe, koje su njen tim napale 9. decembra u Sjevernoj Mitrovici, uoči postavljanja barikada. Ukazuje da upravo te maskirane osobe konstantno pokušavaju da ometaju novinare u radu, jer niko ne može da ih identifikuje.
“Teško je, jer čim primete da snimamo ono što se dešava počinju problemi. Njima je glavni problem da ne budu identifikovani iza barikada", smatra ova novinarka i podvlači da je njen posao da izvještava o situciji na terenu.
‘Krivi pogledi’ maskiranih lica
Slično iskustvo ima i Zorica Vorgučić, novinarka sa juga koja za lokalnu RTV KIM prati dešavanja na sjeveru.Objašnjava da je sa svojom ekipom iz Čaglavice kod Prištine do barikada u mjestu Rudare u opštini Zvečan stizala automobilom sa RKS (Republika Kosovo) tablicama, te da su skidali ih iz predostrožnosti.
Priča kako onda sledi poznato "zaobilaženje" kamiona i autobusa, kojima se blokira magistralni put, a situaciju "sa druge strane" barikada opisuje "sumornom".
"Tamo su i neki ljudi čija lica ne vidite, dakle imaju kapuljače i maske preko lica i nosa. Vidite im samo oči i to su neki, da kažem, krivi pogledi kada vide da ste novinar, pogotovo ako saznaju za koju redakciju radite", kaže Vorgučić.
RSE se obratio Policiji Kosova i KFOR-u sa upitom da li mogu i da li je u njihovom mandatu da novinarima obezbjede sigurno okruženje prilikom izvještavanja sa sjevera.
Do objavljivanja ovog teksta stigao je samo kratak odgovor policije da u saradnji i koordinaciji sa relevantnim institucijama istražuju slučajeve napada na novinare.
Drugačije iskustvo lokalnih novinara sa sjevera
Iskustva Danijele Tomašević iz Radija Kontakt Plus u Severnoj Mitrovici, su nešto drugačija od njenih koleginica sa juga.Navodi kako ona lično nije imala nikakvih problema da izvještava sa barikada i sve što je bilo potrebno je da se predstavi kao novinarka.
Međutim, kako dodaje, sami građani koji se nalaze na barikadama nisu spremni da javno govore o razlozima zbog kojih blokiraju puteve.
"Ja to vidim kao jednu vrstu opreza, budući da se u posljednje vrijeme govori o takozvanim spiskovima (sa imenima) i mislim da se boje upravo tog procesuiranja", kaže Tomašević.
U srpskim medijima se pojavila informacija da kosovske vlasti imaju spisak imena osoba sa sjevera koji će navodno biti uhapšeni, što je ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) demantovao.
Takođe je u nekoliko navrata demantovano da Priština planira “progon Srba”, kako to najavljuju neki srpski zvaničnici.
Dezinformacije na terenu
Adeljina Ahmeti napominje da je provjeravanje svake informacije od ključnog značaja u kriznim situacijma, poput ove na sjeveru Kosova.Podvlači da u ovakvim okolnostima nije važno ko će prvi objaviti neku vijest već da ona bude tačna, da postoje kredibilni izvori koji će da potvrde neke navode.
I novinarka Zorica Vorgučić ukazuje da je bilo puno dezinformacija oko situacije na sjeveru Kosova, te apeluje na kolege da svoj posao rade profesionalno i da prije objavljivanja provjere svaku informaciju koju dobiju.
"Naš posao je da ih (informacije) proveravamo i da narod obavestimo o stanju kakvo jeste. Na žalost mnogo je medija koji izvještavaju tendenciozno", navodi Vorgučić.
Da su dezinformacije svakodnevno prisutne u novinarskim izvještajima potvrđuje i Danijela Tomašević.
"Činjenica je da sada ima zaista mnogo dezinformacija. To je vrlo opasno u ovom kriznom trenutku, koji se danima podgrejava. Zato molim kolege da bude oprezne", poručuje Tomašević.
Neke od posljednjih dezinformacija
Kosovske vlasti su do sada nekoliko puta demantovale izjave zvaničnika Srpske liste, najveće političke opcije koja predstavlja Srbe na Kosovu, kao i samih zvaničnika Srbije.Takođe, RSE je nakon izjave predsednika Srpske liste Gorana Rakića da premijer Kosova Albin Kurti otvoreno predlaže ubijanje Srba na barikadama, proverio te navode.
Rakić je, inače, u istoj izjavi rekao i da Kurti poziva na "ubijanje naših majki, naših sestara, radnika, lekara, profesora koji se danonoćno i miroljubivo bore protiv njegovog terora".
Međutim, u intervjuu za britanski list The Guardian premijer Kurti je rekao da je pristao da vojnicima misije NATO-a na Kosovu (KFOR) da vremena da ubede one koji su na barikadama da ih uklone, ali da se ne sme dozvoliti da barikade ostanu još dugo.
Dodao je da je "naša briga da uklanjanje ovih barikada može da dovede do mogućih žrtava", te da su zato vlasti oprezne.
Prethodno su iz Vlade Kosova demantovali i navode Rakića, te direktora kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Petra Petkovića da je na sjever poslata specijalna jedinica Kosova.
Zapravo su raspoređene redovne jedinice jedinice, a nakon niza incidenata koji su se dešavali pošto su Srbi napustili Policiju na sjeveru Kosova.
