Cijena hljeba na Kosovu kreće se od 40 do 60 centi, ovisno o pekari koja ga proizvodi i gradu.
Do početka godine cijena je bila 35 centi. U to je vrijeme ponegdje porasla i do 50 centi.
No, posljednjih dana u pojedinim pekarama u Gnjilanu, gradu na istoku Kosova, vekna hljeba teška preko 500 grama poskupjela je s 50 na 60 centi.
Vlasnik tamošnje pekare "Shqiponja" Përparim Maloku kaže da postoji nekoliko faktora koji su doveli do poskupljenja:
„...poskupljenje brašna i ostalih proizvoda, ali i nedostatak radnika. Većina radnika traži da napusti Kosovo i da bismo ih zadržali na poslu, moramo im povećati mjesečne plate”, kaže Maloku za Radio Slobodna Europa.
Za razliku od Gnjilana, u glavnom gradu Kosova, Prištini, u posljednje vrijeme nije bilo pomjeranja cijena hljeba. Zadnje povećanje bilo je početkom ove godine.
“Cijena hljeba nije se mijenjala, košta 50 centi. Cijena nije razumna, ali što da radimo”, kaže Besmir Martinaj, vlasnik pekare “Lindi” u naselju “Dardanija”.
Kosovo se od kraja prošle godine suočilo s rastom cijena proizvoda i usluga, uglavnom zbog poremećaja u snabdjevanju uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Veći im je poticaj dala ruska invazija na Ukrajinu koja je započela krajem februara.
I Rusija i Ukrajina su među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica, a rat između njih poremetio je tržišta.
Prema Agenciji za statistiku Kosova, stopa inflacije u maju ove godine dosegla je 12,5 posto, s 0,2 posto u istom razdoblju prošle godine.
A najveći teret toga pada na građane. Neki imaju minimalnu penziju od 100 eura, a neki minimalnu platu od 130 do 170 eura.
Sadik Kurteshi je penzioner i prima 100 eura mjesečno. Kaže da njegova obitelj ima 7 članova i da svaki dan kupi šest hljeba koji koštaju tri eura. Po ovoj cijeni, Kurteshijeva penzija gotovo u potpunosti odlazi samo na hljeb.
“Dobijam penziju od 100 eura mjesečno, kao prošle godine, kao i ove godine. S rastom cijena smanjila se i kupovna moće moje penzije. Vlada bi trebala podržati preduzeća da ne dižu cijene”, kaže Kurteshi.
“Jako je skupo, plate ne rastu, a cijene stalno rastu”, kaže Luljeta Slivova. Radi kao farmaceutkinja u privatnom sektoru, gdje je prosječna plata oko 380 eura mjesečno.
U Udruženju mlinara Kosova odbijaju komentirati poskupljenje hljeba, ali kažu da posljednjih dana nije bilo poskupljenja ni brašna ni pšenice.
Čelnik ovog udruženja Bashkim Zejnullahu samo kaže da ovih proizvoda ima u dovoljnim količinama na tržištu.
“Na Kosovu ima količina brašna i pšenice za naredna dva-tri mjeseca, ne računajući žetveno-vršidbenu kampanju koja bi trebala početi sljedećeg mjeseca”, kaže on.
Cijena kilograma brašna trenutno se kreće oko 78 centi, u odnosu na lani kada je iznosila 52 centa.
Iz Ureda za informiranje Ministarstva industrije, poduzetništva i trgovine Kosova kažu da su tržišni inspektori potvrdili poskupljenje hljeba u nekim gradovima, od 50 na 60 centi.
“Tržišni inspektori su zatražili potrebnu dokumentaciju kako bi ocijenili da li je poskupljenje posljedica povećanja cijena drugih proizvoda kao što su: brašno, ulje... ili se radi o vještačkom i neopravdanom poskupljenju. Nakon procjene bit će poduzete mjere u skladu s važećim zakonodavstvom”, stoji u saopštenju Ministarstva trgovine za Radio Slobodna Europa.
Ne precizira koje se mjere mogu poduzeti i hoće li doći do sniženja cijena hljeba.
Kosovo uvozi velike količine brašna. U 2021. zemlja je uvezla brašna u vrijednosti od 2,1 milioa eura, a izvezla u vrijednosti od 89 hiljada eura.
Lani je količina uvezene pšenice dosegnula vrijednost od oko 11 miliona eura, dok je izvezeno oko dva miliona eura.
U Skupštini Kosova 30. juna održana je rasprava o situaciji nastaloj zbog poskupljenja.
Opozicione stranke zatražile su od Vlade Kosova da poduzme mjere smanjenja akcize i stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na naftne derivate i osnovne proizvode na tri mjeseca - s mogućnošću nastavka, ovisno o razvoju događaja na međunarodnom planu tržišta.
PDV je porez koji se potrošaču naplaćuje na robu i usluge, dok je akciza porez koji se primjenjuje na akciznu robu, kao što su energija, duhan ili alkohol.
Stranka na vlasti, Pokret Vetëvendosje, poručila je da će se smanjenjem PDV-a smanjiti prihodi Porezne uprave Kosova, koji pune državnu blagajnu.
Vlada Kosova je 22. juna usvojila Administrativno uputstvo za reguliranje cijena naftnih derivata, koje je stupilo na snagu 27. juna. Njihova "plafonska cijena" trenutno se postavlja svaka 24 sata. Najviše za dizel je 1,84 eura, dok je za benzin 1,75 eura.
No, posljednjih dana u pojedinim pekarama u Gnjilanu, gradu na istoku Kosova, vekna hljeba teška preko 500 grama poskupjela je s 50 na 60 centi.
Vlasnik tamošnje pekare "Shqiponja" Përparim Maloku kaže da postoji nekoliko faktora koji su doveli do poskupljenja:
„...poskupljenje brašna i ostalih proizvoda, ali i nedostatak radnika. Većina radnika traži da napusti Kosovo i da bismo ih zadržali na poslu, moramo im povećati mjesečne plate”, kaže Maloku za Radio Slobodna Europa.
Za razliku od Gnjilana, u glavnom gradu Kosova, Prištini, u posljednje vrijeme nije bilo pomjeranja cijena hljeba. Zadnje povećanje bilo je početkom ove godine.
“Cijena hljeba nije se mijenjala, košta 50 centi. Cijena nije razumna, ali što da radimo”, kaže Besmir Martinaj, vlasnik pekare “Lindi” u naselju “Dardanija”.
Kosovo se od kraja prošle godine suočilo s rastom cijena proizvoda i usluga, uglavnom zbog poremećaja u snabdjevanju uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Veći im je poticaj dala ruska invazija na Ukrajinu koja je započela krajem februara.
I Rusija i Ukrajina su među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica, a rat između njih poremetio je tržišta.
Prema Agenciji za statistiku Kosova, stopa inflacije u maju ove godine dosegla je 12,5 posto, s 0,2 posto u istom razdoblju prošle godine.
A najveći teret toga pada na građane. Neki imaju minimalnu penziju od 100 eura, a neki minimalnu platu od 130 do 170 eura.
Sadik Kurteshi je penzioner i prima 100 eura mjesečno. Kaže da njegova obitelj ima 7 članova i da svaki dan kupi šest hljeba koji koštaju tri eura. Po ovoj cijeni, Kurteshijeva penzija gotovo u potpunosti odlazi samo na hljeb.
“Dobijam penziju od 100 eura mjesečno, kao prošle godine, kao i ove godine. S rastom cijena smanjila se i kupovna moće moje penzije. Vlada bi trebala podržati preduzeća da ne dižu cijene”, kaže Kurteshi.
“Jako je skupo, plate ne rastu, a cijene stalno rastu”, kaže Luljeta Slivova. Radi kao farmaceutkinja u privatnom sektoru, gdje je prosječna plata oko 380 eura mjesečno.
U Udruženju mlinara Kosova odbijaju komentirati poskupljenje hljeba, ali kažu da posljednjih dana nije bilo poskupljenja ni brašna ni pšenice.
Čelnik ovog udruženja Bashkim Zejnullahu samo kaže da ovih proizvoda ima u dovoljnim količinama na tržištu.
“Na Kosovu ima količina brašna i pšenice za naredna dva-tri mjeseca, ne računajući žetveno-vršidbenu kampanju koja bi trebala početi sljedećeg mjeseca”, kaže on.
Cijena kilograma brašna trenutno se kreće oko 78 centi, u odnosu na lani kada je iznosila 52 centa.
Iz Ureda za informiranje Ministarstva industrije, poduzetništva i trgovine Kosova kažu da su tržišni inspektori potvrdili poskupljenje hljeba u nekim gradovima, od 50 na 60 centi.
“Tržišni inspektori su zatražili potrebnu dokumentaciju kako bi ocijenili da li je poskupljenje posljedica povećanja cijena drugih proizvoda kao što su: brašno, ulje... ili se radi o vještačkom i neopravdanom poskupljenju. Nakon procjene bit će poduzete mjere u skladu s važećim zakonodavstvom”, stoji u saopštenju Ministarstva trgovine za Radio Slobodna Europa.
Ne precizira koje se mjere mogu poduzeti i hoće li doći do sniženja cijena hljeba.
Kosovo uvozi velike količine brašna. U 2021. zemlja je uvezla brašna u vrijednosti od 2,1 milioa eura, a izvezla u vrijednosti od 89 hiljada eura.
Lani je količina uvezene pšenice dosegnula vrijednost od oko 11 miliona eura, dok je izvezeno oko dva miliona eura.
U Skupštini Kosova 30. juna održana je rasprava o situaciji nastaloj zbog poskupljenja.
Opozicione stranke zatražile su od Vlade Kosova da poduzme mjere smanjenja akcize i stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na naftne derivate i osnovne proizvode na tri mjeseca - s mogućnošću nastavka, ovisno o razvoju događaja na međunarodnom planu tržišta.
PDV je porez koji se potrošaču naplaćuje na robu i usluge, dok je akciza porez koji se primjenjuje na akciznu robu, kao što su energija, duhan ili alkohol.
Stranka na vlasti, Pokret Vetëvendosje, poručila je da će se smanjenjem PDV-a smanjiti prihodi Porezne uprave Kosova, koji pune državnu blagajnu.
Vlada Kosova je 22. juna usvojila Administrativno uputstvo za reguliranje cijena naftnih derivata, koje je stupilo na snagu 27. juna. Njihova "plafonska cijena" trenutno se postavlja svaka 24 sata. Najviše za dizel je 1,84 eura, dok je za benzin 1,75 eura.
