Samo jedna država na svijetu prevazilazi Kosovo u svojoj zavisnosti od upotrebe uglja za električnu energiju. Riječ je o Bocvani u Africi, u kojoj je preko 99 odsto ugalj izvor snabdjevanja električnom energijom. U međuvremenu, Kosovo koristi ugalj za proizvodnju oko 95 odsto električne energije.

Izvještaj se zasniva na podacima za 2020. godinu Ember-a – međunarodne organizacije usredsređene na tranziciju električne energije u svijetu.

Nedostatak uglja trenutno izaziva velike probleme u snabdjevanju električnom energijom u dvije najveće svjetske ekonomije, Indiji i Kini. Nedostaci se uočavaju sa vraćanjem ekonomskih aktivnosti u normalu, a nakon situacije s koronavirusom, dok proizvodnja uglja pada zbog vremenskih problema i brige za životnu sredinu. Neviđeno povećanje cijena gasa i uglja dovelo je do stvaranja liste zemalja koje najviše zavise od uglja za proizvodnju električne energije na specijalizovanoj veb stranici „Statista“, na osnovu podataka „Ember“.

Osim male količine električne energije koju proizvode vetroelektrane i hidroelektrane i one koja se uvozi, velika većina električne energije u zemlji dolazi iz elektrana „Kosova A“ i „Kosova B“. Tačno 94,9 odsto električne energije na Kosovu se dobija iz uglja.

Poslje Kosova, na svjetskoj listi zavisnosti od uglja je Mongolija sa 2,6 odsto manjom zavisnošću. Na listi se dalje u prvih pet nalaze Južna Afrika i Moldavija. Tri zemlje Zapadnog Balkana zauzimaju mjesto u prvih deset. Osim Kosova, Srbija i Bosna i Hercegovina su druge dvije zemlje u regionu koje su zauzele mjesto na listi zemalja koje najviše zavise od uglja u pogledu proizvodnje električne energije. Indija, Poljska, Kazahstan i Indonezija takođe su u prvih deset najviše zavisnih od uglja.


FOTO: Statista

Portparol KEDS-a, Viktor Buzhala, rekao je u petak za KTV da Kosovo ima oko 14 milijardi tona rezervi uglja, ali uprkos tome, nije uspjelo da pokrije sve domaće potrebe. Prema njegovim riječima, veliko podzemno bogatstvo Kosova moglo bi da se iskoristi za izvoz.

„Imamo 14 milijardi tona uglja, a nismo uspjeli ni da zadovoljimo domaću potražnju za električnom energijom. Ukupni kapacitet je oko 900 megavata, ali zbog starosti, nikada se ne može proizvesti gotovo 800. Imamo potražnju koja tokom najvećeg zimskog perioda ide na 1.200-1.300 megavata. Nedostatak je 400-500 megavat/sata tokom zime, ili oko 50 posto proizvodnje. Ovo je alarmantno, s obzirom na to da su uvozne cijene električne energije enormno porasle“, rekao je on.

Uprkos činjenici da Kosovo veoma zavisi od električne energije koja se dobija od uglja, uvećanje njegovih cijena u Evropi juče je proizvelo prve efekte na ekonomiju zemlje. Fabrika Feronikeli, u kojoj rade hiljade zaposlenih, obustavila je svoj rad. U saopštenju upućenom medijima, kompanija je navela da su primorani da privremeno obustave proizvodnju zbog stalnog uvećanja cijena električne energije na evropskim tržištima.

U regionu i Evropi su preduzete mjere za povećanje cena koje se očekuje da će se dogoditi. Vlada Albanije je u petak proglasila vanrednu situaciju u snabdjevanju električnom energijom, a za subotu je najavila predstavljanje plana za rješavanje ove situacije.
„To je vrlo slična situacija u smislu krize sa pandemijom. U tom smislu, svi su pogođeni“, rekao je premijer Albanije, Edi Rama.

„Za razliku od pandemije, različite zemlje imaju različite karakteristike. Stručnjaci smatraju da će kriza dostići vrhunac do sredine sljedeće godine. Čak i nakon pređe preko krova, cijene se neće vratiti na mjesto gdje su bile ranije. Naš posao je da zaštitimo naše klijente.“

Međutim, u Vladi Kosova do sada nije bilo rekacija. NewCO Ferronikeli, koje je prestalo sa radom tokom prekjučerašnjeg dana, saopštilo je da je prethodno zatražilo pomoć od izvršne vlasti.